12. Roboti

Nova 1898. godina zatekla je Edisona i Teslu u posve

izjednačenoj utrci oko toga tko će od njih svojim

nevjerojatnim tvrdnjama vi.e zabezeknuti umove običnih

smrtnika. Novosti o njihovu djelovanju .irile su se posvuda,

pa su tako stigle i do San Francisca gdje je izvje.teno da se

Edisonu pripisuje »objava kako mo.e fotografirati misli.

Nikola Tesla rekao je njujor.kim novinama da je ’uspio

obuzdati zrake sunca’ te da će se one koristiti kao pogon za

strojeve i za dobivanje svjetlosti i grijanja. To je istra.ivanje jo.

bilo na svom početnom stupnju, no on je već objavio kako

nema nikakvih mogućnosti da zaka.e. Jer, otkrio je metodu

proizvodnje pare dobivene iz zraka Sunca. Para će pokretati

parni stroj, a on će proizvoditi struju.. .«*

Teslina solarna naprava svojim je oblikom bila posve

jednostavna, rekao je izumitelj, no kad bi je u potpunosti

opisao, ostali bi mu mogli oduzeti samu ideju, patentirati je i

tako nadzirati taj blagoslov neba, »koji on kao svoj besplatni

dar namjerava pokloniti čitavom svijetu«. Usprkos tome,

Chauncevju McGovernu iz lista Pearsons Magazine dopustio je

da vidi njegov izum za koji je ustvrdio da u sebi sadr.i jedan

jedini skriveni faktor.

U sredi.tu velike prostorije natkrivene staklenim krovom -

njegove postaje za dobivanje solarne energije . na podlozi

od azbesta i kamena smjestio je golemi cilindar, izrađen od

debelog stakla. Uokolo su se nalazila zrcala presvučena

azbestom, koja su odbijala sunčeve zrake ravno u stakleni

cilindar.2 Cilindar je uvijek morao biti napunjen vodom, na

koju bi se onda djelovalo tajnim kemijskim postupkom za koji

je izumitelj rekao da je jedini slo.eni dio cijelog sustava.

174

Roboti

Kada bi sunce sijalo čitavog dana, zahvaljujući tom kemijskom

postupku kojim se voda lako podvrgava toplini,

proizvodila bi se para koja bi na uobičajeni način pokretala

parne strojeve. Zauzvrat, oni bi proizvodili struju za

domaćinstva i tvornice . zapravo, toliko struje da bi se

proizvodili i vi.kovi koji bi se mogli pohranjivati za oblačne

dane.

Izumitelj je i sam rekao kako očekuje da će ga ismijati

zbog razvijanja tako jednostavnog sustava. Tro.kovi

dobivanja takve energije bili bi minimalni, a on je vjerovao .

u suprotnosti s iskustvima nadolazećih nara.taja - kako bi

trebalo biti jednostavno usavr.iti akumulatore koji bi u sebi

mogli pohraniti struju za jednu godinu, za slučaj da se stroj

pokvari. Taj bi sustav bio, objavio je, »puno prirodniji način

od postojećeg u kojem se ljudi uz velike napore i gubitke

.ivota spu.taju u utrobu Zemlje kako bi iskopali ne.to ugljena

koji će onda kratko vrijeme pokretati strojeve, pa se ubrzo

moraju vraćati dolje po nove količine«. Zaista, on se nadao da

će vidjeti kako njegov solarni uređaj zamjenjuje ne samo

grijanje na ugljen, već i na drva, a također i sve druge pogonske

izvore za dobivanje svjetlosti i grijanja.

Tesli je prebacivanje vlastitih izuma u radne oblike

predstavljalo sve veće te.koće, jer je gotovo sve radio osobno,

pri čemu bi ga neprestano salijetale nove ideje i odvlačile mu

pozornost. Koliko je poznato, njegov solarni sustav nikad nije

u.ao u komercijalnu uporabu. Na iste je probleme nai.ao kod

svojih novih vakuumskih cijevi za fotografsku rasvjetu.

Robertu Johnsonu je napisao: »Siguran sam da sam dobio

svjedo koje će za snimanje fotografija biti bolje i od danjeg

svjetla, ali jednostavno ne nalazim vremena za njegovo

usavr.avanje...« Potom je napravio čitav niz snimaka glumca

Josepha Jeffersona kako bi »provjerio« to tajnovito novo

svjetlo. (Pet godina prije snimio je, također s Jeffersonom kao

modelom, prve fotografije ikada napravljene fosforescentnim

svjedom.3) Zatim je The NewYorkTimes izvijestio: »Umjetnost

fotografije ubuduće će biti neovisna o sunčevoj svjetlosti i bit

će oslobođena neugodnosti i bljeskova izazvanih svjetlima

fle.a, ukoliko su utemeljene tvrdnje

175

TESLA - ČOVJEK IZVAN VREMENA

Nikole Tesle o njegovu posljednjem otkriću vakuumskih cijevi.«4

List The Electrical Revievv Teslinu je cijev proglasio

najneobičnijom ikada viđenom vakuumskom cijevi.5 Fotografije

izrađene pomoću nje bile su tiskane u svim novinama. No, nakon

toga se o toj cijevi vise nije mnogo čulo.

Njegovom su se glavom rojile misli o drugim vrstama praktičnih izuma, neprestano ramjućljajući o temeljnim istraživanjima koja su mu bila draža. Georgc Wcstinghouse postao mu je hitan

zahtjev da mu osmisli »jednostavan i ekonomičan uređaj za

pretvaranje izmjenične u istosmjernu struju...« Industrijalac iz

Pittsburgha zanimao se za pretvaranje struje između ostalog i za

pogon električnih vlakova. Tesla je odmah odgovorio da je i sam

dugo razmi.ljao o tom problemu pa tako »raspola.e ne samo

jednim, već nekolicinom uređaja koje samo treba uklopiti u strujni

krug, a za svima njima postoji prava jagma«.

Bio je uvjeren, a to je i objavio, da bi po propisno izgrađenim

prugama vlakovi pokretani izmjeručno-istosmjernom strujom

mogli sigurno putovati i brzinom od tri stotine kilometara na sat.

Kao i obično, njegova je izjava zaokupila ma.tu javnosti te

izazvala njegove kolege izumitelje. VVestinghouse je unajmio

jedan od Tesli ni li konvertora. U to je vrijeme Izumitelju posudio

6 tisuća dolara bako bi nastavio s drugim izumima, koji su bili na

raznim stupnjevima razvoja. Tesla u tom trenutku nije ba. bio pri

novcu. ali barem nije imao dugova,

U svibnju je princ; Albert od Belgije posjetio Sjedinjene

Dr.ave te među mjesta svojih obilazaka uključio i Tcslin

laboratorij. Tu ga je iskustvo »zapanjilo«, rekao je. dodav.i da

izumitelj spada među one Amerikance koji su na njega ostavili

najdublji dojam.

Tesla, koji nikad nije podcjenjivao koristi od takvih va.nih

posjeta, telegramom je predlo.io Georgcu Westhighouseu da pozove

princa u posjet u njegovu domu U Pillsburghu.

VVesringhouse je to prihvatio kao sjajnu ideju. Pritom je princu

Albertu i njegovoj sviti pokazao i svoj u elektranu na slapovima

Nijagare.*

No. princ Albert nije bio prvi princ kofi je poletio slapove Mijagare. Godine

IS60, slapove je jo£ kao mladić posjetio i Btirtlk, print od WiLew, koji ćit ;

Roboti

U međuvremenu je izdavač William Randolph Hearst

polagano pripremao naciju na rat sa .panjolskom. Čudan splet

okolnosti doveo je do toga da je Teslin trenutak slave, koji mu

je svakako trebao pripasti, ukrao jedan od njegovih

najbliskijih prijatelja.

Hearstov djelatnik u Havani, Frederick Remington,

telegrafi-rao je svom gazdi: »Sve je mirno. Ovdje nema

nikakvih neprilika. Neće biti rata. Htio bih se vratiti.« Na to

mu je velikan odgovorio: »Molim, ostati. Vi se pobrinite za

slike, ja ću se pobrinuti za rat.«6

Hearst je u pravome ratu vidio jedino rje.enje bitke koja se

u tada.njem NewYorku vodila između njegova lista Journal i

Pulitze-rova Wbrlda. Njegovi su uvodnici uperili svoju o.tricu

na .panjolsku zbog navodnih »okrutnosti prema plemenitom

kubanskom narodu«. A kad je ratni brod Maine tajanstveno

eksplodirao i potonuo u pristani.tu u Havani, to mu je bilo

dovoljan izgovor da cijelu zemlju gurne u kal

osvetoljubivosti. Američki Kongres, pozivajući se na napise u

novinama, tijesnom je većinom izglasao objavu rata protiv

.panjolske.7

Amerikanci su - posve opijeni rodoljubnim tiskom koji im

je nudio la.i i izmi.ljene krizne situacije, .to je uključivalo i

upozorenja od opasnosti invazije .panjolske flote na gradove

smje.tene na istočnoj obali - odgovorili pravom histerijom.

.panjolska nije imala ni najmanje .elje za osvajanjem

Sjedinjenih Dr.ava, i to borbom u kojoj ne bi imala nikakva

izgleda za pobjedu. Usprkos tome, američki obrambeni stroj

stavljen je u puni pogon; luke su bile osna.ene i utvrdama

koje su se trebale oduprijeti zami.ljenom neprijatelju te

borbenim snagama okupljenima pod američkom zastavom.

Chauncv Depevv, biv.i dr.avni tajnik dr.ave NewYork,

izrazio je mi.ljenje kako Amerika nikada ne bi objavila rat

.panjolskoj da je odluka o tome bila prepu.tena predsjedniku

McKinlevju, a ne Kongresu koji je vrlo prijemčiv za

raspolo.enja .to vladaju u narodu. I britanski veleposlanik

James Bryce, u.asnut suludim

...kasnije postati engleski kralj EdvvardVII., te po.elio da ga spuste niz

slapove u bačvi, kako je to pred njim učinio i jedan francuski akrobat. To

mu je bilo zabranjeno.

77

TESLA - ČOVJEK IZVAN VREMENA

pripremama i la.ima koje je svakodnevno čitao u novinama,

izjavio je da se nada da takav stav zemlje neće ostaviti trajne

nasil-jiičke tragove u nacionalnom karakteru. Na to mu je The

NewYork Times uznosito odvratio da se njegovi istupi u korist

»potiskivanja .enskog roda« te.ko mogu nazvati nasilničkima.

To se odnosilo na Hearstov romantični kri.arski rat .to ga je

poveo radi oslobađanja i spa.avanja kubanske pobunjenice

koju su njegovi američki čitatelji poznavali samo kao Miss

Cisneros.

Bubnjevi domoljublja udarali su u venama svakog pravog

sina domovine; čak su i milijarderi počeli povlačiti poteze

junačkih razmjera. Tako je Hearst, primjerice, uputio pismo

predsjedniku Sjedinjenih Dr.ava: »Gospodine, molim Vas da

kao dar Sjedinjenim Dr.avama, bez ikakvih postavljenih

uvjeta, prihvatite moju parnu jahtu Buccaneer.« No, u istom je

pismu »bez ikakvih uvjeta« izdavač zatra.io da se njemu

dodijeli mjesto zapovjednika jahte. Američka mornarica mudro

je prihvatila jahtu, ali je kapetana odbila. J. Pierpont Morgan

puno je promi.ljenije ponudio Vladi svoju jahtu Corsair, ali na

prodaju.

Jedne proljetne večeri, usred nacionalnog ludila, Tesla i

John-sonovi zatekli su se u dru.tvu njihove kćeri Agnes i

zgodnog mornaričkog poručnika, Richmonda Pearsona

Hobsona. Večerali su u hotelu Waldorf-Astoria. Bio je to prvi

izlazak Johnsonove kćeri u dru.tvo odraslih, te posljednje

pojavljivanje mladog poručnika koji je poslije navratio u

Teslin laboratorij da bi se oprostio od njega, jer je trebao

krenuti na tajni mornarički zadatak. Upravo u trenutku njihova

pozdravljanja, na vrata laboratorija banuo je novinar Piessa,

vodećeg lista u Philadelphiji.

»Dr. Tesla, čujem da imate be.ični uređaj pomoću kojeg će

se moći komunicirati s ratnim brodovima udaljenim stotinama

kilometara«, usopljeno je ustvrdio.

»To je točno«, odgovori mu pronalazač. »No, ne mogu

Vam o tome iznijeti nikakve pojedinosti. Jedan od razloga

za.to Vam ni.ta ne mogu reći je taj .to ću biti ponosan ako se

uređaj bude mogao koristiti na brodovima. Time ću pomoći

svojoj zemlji jer će nam on donijeti veliku prednost.«

178

Roboti

»Tada se Vi smatrate dobrim Amerikancem?« isku.avao ga

je novinar.

»Ja, dobrim Amerikancem?! Pa ja sam bio dobar

Amerikanac i prije nego .to sam ugledao ovu zemlju.

Proučavao sam njezinu povijest; upoznao neke od njezinih

ljudi, divio sam se Americi. U srcu sam bio Amerikanac i prije

nego .to sam pomislio da ću jednom ovdje .ivjeti.«

I dok je novinar .vrljao njegov odgovor, Tesla se nadovezao.

»Kakve samo mogućnosti ova zemlja pru.a ljudima! Ovaj

je narod tisuću godina ispred naroda u bilo kojoj drugoj zemlji

svijeta. To su veliki, slobodoumni i velikodu.ni ljudi. Ni u

jednoj drugoj zemlji ne bih nikada postigao ono .to imam

ovdje.«8

On je to uistinu mislio. Bila je to istina. Zaboravio je

vremena kad su ga prevarili Edison, njegovi upravitelji i drugi

poslovni ljudi, kad su vodeći američki znanstvenici napadali

njegov vi.efazni sustav ili ismijavali njegova predviđanja.

Ponekad je jednostavno to bilo tako. No, isto je tako bila istina

i to da se nadao kako će nakon skore izlo.be u Madison

Square Gardenu za svoja najnovija čuda pobuditi i zanimanje

Vlade.

»Američki narod spreman je brzo pru.iti pomoć i odati priznanje

«, nastavio je. »Da, ja sam jednako dobar Amerikanac

kao i svi ostali. Dodu.e, nemam .to prodati Vladi Sjedinjenih

Dr.ava, ali - zatrebaju U joj moje usluge u bilo kojem obliku,

one su im na raspolaganju.«9

Samo, u to uzavrelo doba čovjeku ne.to tamnije puti i

stranog naglaska nije ba. bilo lako biti Amerikancem. Lovci na

strane .pijune razmiljeli su se zemljom. Policija je najče.će

okretala glavu kad bi spazila kako u pokrajnjoj uličici tuku i

napadaju nekog nesretnog .panjolsko-američkoga građanina.

Ponekad bi takve ».pijune« hvatali i pripremali za moguću

deportaciju.

Andrew Carnegie zapravo je samo izrazio općeprihvaćenu

če.nju kad je predvidio: »Naskoro ćemo dospjeti do rase koja

engleski jezik govori kao materinji i koja će biti kadra

spriječiti mnoga zla u svijetu.«

Teddy Roosevelt podnio je ostavku na polo.aj pomoćnika

7Q

TESLA - ČOVJEK IZVAN

tajnika u mornarici i počeo se baviti regrutiranjem onih

članova »Knickerbocker Cluba« koji su bili voljni pristupiti

postrojbi »Rough Riders«. Pukovnik John Jacob Astor

prihvatio se uvje.bavanja topničkih jedinica. Kauboji i

Indijanci iz plemena Sioux pohrlili su pod stijeg. U

međuvremenu su iz .panjolske počele pristizati vijesti o

pobunama i ustancima, a s Kube o umiranju od gladi. Na kraju

svega, .est puta vi.e američkih vojnika umrlo je na Kubi od

kolere i tifusa nego od .panjolskih metaka.

Trenutak koji je izumitelj Tesla, naporno radeći, tako

.eljno očekivao do.ao je usred vojnih manevara. Prva

elektrotehnička izlo.ba u Madison Square Gardenu zbog toga

je kasnila s otvorenjem. .eljeznice su bile zakrčene zbog

jedinica u pokretu i prijevoza vojnih zaliha, pa su zato kasnili i

neki izlo.ci. Zasjenjena većim događajima, izlo.ba je bila

gotovo istisnuta s novinskih stranica. Kao vrhunac svega,

počelo je i ki.iti. No, unatoč tome, na otvorenju se pojavilo

petnaestak tisuća ljudi.

Iz tih razloga Teslino prikazivanje prvog robotiziranog

broda na svijetu, daljinski upravljanog njegovim be.ičnim

sustavom, nije uspjelo postići onaj dojam koji je zaslu.ivalo, i

to ne samo zato .to ga je zasjenio rat, nego i zato .to je sam

izumitelj učinio pogre.ku te je javnosti odjednom predočio

vi.e od onoga .to je ona bila u stanju probaviti. Nevjerojatan

stupanj razvoja do kojega je Tesla doveo be.ični prijenos, kao

preteču suvremenog radiouređaja, bio bi posve dovoljan; no

istodobno predstaviti i automatizaciju, kao .to je to on učinio,

bilo je vjerojatno previ.e za sve okupljene. Tog dana 1898.

godine, kad je prikazao zajedničkog preteču suvremenih

navođenih vozila i oru.ja, automa-tizirane industrije i

robotizacije, pred svijet je iznio ideju na koju ovaj neće biti

spreman jo. godinama.

Njegove prve dvije naprave upravljane pomoću radija bih

su brodovi, a jednog od njih moglo se daljinskim upravljačem

uroniti u vodu. Tom zgodom Tesla je prikazao samo potonjeg.

Kapetan američke mornarnice E. J. Quinby, koji je tijekom

Drugog svjetskog rata bio zadu.en za istra.ivanje i razvoj

elektronskog oru.ja za mornaricu na Key Westu na Floridi, o

Teslinoj povijesnoj

180

Roboti

izlo.bi, koju je posjetio kao dječarac, napisao je: »Bio sam

tamo sa svojim ocem, očaran svime, ali i posve nesvjestan da

upravo prisustvujem svitanju prostorne navigacije koja će se

razviti tek poslije, u nadolazećem stoljeću. Tesla nije rabio

Morseove znakove. On nije prenosio poruke na bilo kojem od

poznatih jezika. Usprkos tome, koristio je vlastite .ifrirane

impulse pomoću Her-tzovih valova da bi izravno nadzirao

svoje pionirsko djelo. Unosio bi naredbe posjetitelja, a

prijemnik na plovilu automatski bi ih dekodirao da bi se do.lo

do izvr.enja tra.enih radnji.«10

Ipak, tom prigodom nisu bile razotkrivene sve mogućnosti

tog izuma, djelomice zato .to se Tesla nadao da će mornarica

ozbiljno razmotriti mogućnost njegove uporabe u samom ratu.

»Jedna od osobina koje nisu bile otkrivene«, objasnio je

kasnije znanstveni pisac Kennetli M. Swezey, »bio je sustav za

sprečavanje ometanja pomoću usklađenih uređaja koji bi

odgovarali jedino na kombinaciju od nekoliko radiovalova

posve različitih frekvencija. Druga je bila preklopna antena

koja se mogla potpuno uvući u bakreni oklop plovila; antena

bi tako postala nezamjetna, a plovilom bi se moglo upravljati i

kad je potpuno uronjeno u more.«11

Izumitelj nije otkrio ni trunke vi.e od temeljne zamisli

svog osnovnog patenta pod brojem 613 809 - bila je to

lukav.tina kojom se naučio koristiti kako bi za.titio svoja

otkrića.

Ono .to su njegovi patenti uključivali, a gledatelji u

Madison Square Gardenu nisu imali prilike vidjeti, bile su

specifikacije za torpedni čamac bez posade, uključujući i

motor s akumulatorom za pokretanje propelera, zatim manji

motori i akumulatori pomoću kojih se reguliralo upravljačkim

mehanizmom te drugi akumulatori kojima su se napajala

signalna svjeda, kao i uređaj za dizanje ili spu.tanje gaza

plovila.12 Na plovilu je bio predviđen prostor za .est torpeda

dugačkih četiri metra, koji su bih smje.teni u dva reda, i to

tako da kad bi jedan od njih bio ispaljen, drugi bi skliznuo u

njegovo le.i.te. Tesla je mornarici javio kako misli da bi se

takvo plovilo moglo izgraditi za otprilike 50 tisuća dolara.

181

TESLA - ČOVJEK IZVAN VREMENA

Ustvrdio je da bi nekoliko takvih daljinski upravljanih plovila »moglo napasti

i razoriti čitavu jednu armadu - temeljito je uni.titi u roku od jednog sata, pri

čemu neprijatelj ne bi čak ni ugledao protivnika, niti bi znao kakva ga to sila

uni.tava«.

Kad se ta stvar pročula, primio je pismo Marka Tvvaina, koji se tada zatekao u

Austriji:

»Imate li već austrijski i engleski patent za sav taj ru.ilački u.as koji ste

izumili? I, ako ih imate, biste li mi naveli cijenu, kako bih ja preuzeo koncesiju za

njih i prodao ih? Jer, upoznao sam premijere obiju zemalja, a i premijera

Njemačke; isto tako i Wilhelma II.

Ostat ću u Europi jo. godinu dana.

Kad je grupa zainteresiranih ljudi jedne večeri u hotelu vodila raspravu o

sredstvima kojima bi se nacije mogle uvjeriti u to da se pridru.e Caru i da dođe

do razoru.anja, savjetovao sam im da tragaju za nečim drugim... a ne za

razoru.anjem na papiru koji je potro.an materijal... Rekao sam im, naime, da

pozovu velike izumitelje koji će pronaći ne.to protiv čega bi flote i vojske bile

bespomoćne i da će tek to učiniti daljnje ratovanje nemogućim. Nisam ni sanjao

da Vi već radite na tome te da se pripremate za uvođenje razoru.anja i trajnog

mira na Zemlji na jedan tako praktičan i neizbje.an način.

Znam da ste vrlo zaposlen čovjek, no hoćete li ukrasti malo vremena i javiti

mi se?«13

Ali, Teslina je ideja bila suvi.e napredna za one koji su tada bili zadu.eni za

obranu Amerike pa su je proglasili neostvarivim snom. Čak i oni vojni slu.benici

koji su gledali manevre patuljastog broda na izlo.bi, proglasili su sve tek

»laboratorijskim pokusom« koji se nikad ne bi mogao primijeniti u stvarnim

borbenim uvjetima.

Teslini izlo.ci u Madison Square Gardenu nesumnjivo su predstavljali

najproročanskiji događaj na toj izlo.bi, no i ostali su se izumitelji potrudili oko

svojih izlo.aka. Marconi je bez ikakvog odobrenja iskoristio Teslin oscilator da

bi pokazao kako se mine mogu razarati ispaljivanjem »kubanskog ispaljivača

dinamita« pomoću Marconijeve be.ične telegrafije. Izum koji je predstavio

Roboti

Edison ubrzo će biti progla.en najobičnijom budala.tinom; bio

je to magnetski separator rude.

Pupin, predsjednik Dru.tva elektrotehničara New Yorka,

Edison i Marconi, moćna i pametna trojka, bili su sad zdru.eni

vjerom u financijske i komercijalne mogućnosti .to ih je

pru.ao be.ični sustav. Ali, jo. ih je ne.to zbli.avalo - njihova

rastuća zlovolja izazvana Teslinim uspjesima.

Tesla i Johnson pratili su novosti vezane za ratna događanja

i pomorske bitke iz dana u dan, nadajući se da će čuti pone.to

o tajanstvenom zadatku koji im je oteo prijatelja Hobsona. Jer,

od njega samog nisu dobili nikakvih izravnih vijesti jo. od

njegova naglog odlaska početkom svibnja.

Prvom polovinom lipnja .panjolski admiral Cervera, čije je

boravi.te postalo predmetom svakojakih nagađanja po

američkim novinama, ukotvio je svoje ratno brodovlje u luci

Santiago kako bi se opskrbilo potrebnim zalihama ugljena.

Pribli.ila mu se mnogo nadmoćnija američka flota. Na

topovnjači NewYork bio je i poručnik Hobson, iako to nije

znala ni njegova obitelj, a ni prijatelji. Proteklo je vrijeme

proveo na intenzivnoj obuci vezanoj za topni.tvo i rukovanje

eksplozivima.

Smi.ljena je očajnička strategija i gotovo samoubilačka

misija kako bi Cerverinu flotu uhvatili u zamku. Zamisao je

bila da se potopi jedan vlastiti brod na naju.em dijelu ulaska u

luku Santiago. Za tu je svrhu odabran stari teretni brod za

prijevoz ugljena, Merrimac, te su ga opremili torpedima koji

će ga razoriti i pretvoriti u olupinu. Za voditelja misije

odabrali su poručnika Hobsona, tada u dobi od dvadeset osam

godina, kojemu se pridru.ilo .est dobrovoljaca.

U 1:30 noću, kad su oblaci zastrli mjesečinu, poručnik i

njegovi momci, naoru.ani samo pi.toljima, tiho su pokrenuli

odabranu brodsku krntiju ka ulazu u luku.

U knjizi koju je kasnije napisao o tom pothvatu, Hobson

izvje.tava da je jednom od svojih topnika rekao: »Charette,

dragi moj, večeras ćemo to učiniti. Nema te sile na svijetu

koja bi nas mogla izvući iz kanala.«

183

TESLA ČOVTEK IZVAN VREMENU

Nije ba. pravo ni zavr.io rečenicu kad ih je otkrio i

zabljesnuo .panjolski reflektor. .panjolci su otvorili paljbu.

Upravljačku kabinu pogodila je granata. Hobson je poku.ao

aktivirati torpeda. Samo su dva ispaljena, jer su ostali bili

pogre.no spojeni. Uskoro se pod .panjolskom vatrom

Merrimac uistinu pretvorio u tonuću olupinu, samo - na mjestu

na kojem nije uspio postati preprekom .panjolskoj floti kako

je bilo zami.ljeno.

Hobson i njegovi ljudi, odjeveni u ronilačka odijela, uspjeh

su iskočiti u more i otplivati do splavi koja je doplutala s palube

potonulog broda. No, tek .to su se uspeli na nju, doplovila je

.panjolska patrolna jedinica i pod prijetnjom oru.jem odvukla

ih na obalu.

Hobson se prisjetio kako je zureći u uperene pu.ke u sebi

proklinjao: »Odvratne kukavice! Misle li nas jednostavno

hladnokrvno poubijati? Ako to učine, za to će čuti čitav na.

hrabri narod i zatra.iti od njih polaganje računa.«

No, dogodilo se upravo suprotno njegovim očekivanjima.

Admiral Cervera, koji je osobno doplovio sa svojom

patrolnom jedinicom da bi vidio o čemu se radi, naredio je da

Amerikance odvedu u .panjolsku utvrdu. Tamo su s njima

postupali vrlo ljubazno i prvom ih prigodom zamijenili za

uhićene .panjolce.

Kad je taj odva.ni čin dospio do američkih novinara,

danima se pisalo o malo čemu drugom. Hobson je postao

herojem nacije, kao .to će to Charles Lindbergh postati mnogo

kasnije nakon svog prelijetanja Atlantika. Tesla je bio

ispunjen ponosom zbog juna.tva svog prijatelja i odu.evljen

kad su Hobsonu odobrili dopust kako bi se pojavio na javnim

predstavljanjima organiziranim .irom zemlje, jer se u narodu

nastojao raspiriti veći entuzijazam za rat. Tesla i Johnson odveli

su mladog časnika u Delmonico na obećanu proslavu, gdje su

ga svi odreda nazivali »herojem«.

Kasnije se izumitelj izvrsno zabavljao čitajući napise o

tome kako .ene salijeću Hobsona gdje god se pojavi. U

Chicagu je junak susreo dvije svoje daljnje rođakinje i izljubio

se s njima, .to je toliko dirnulo .enski dio gomile da su sve

prisutne dame počele zahtijevati isto. U Denveru je opet bio

satjeran u kut i, barem prema novinskim izvje.ćima, primoran

izljubiti ih jo. petstoti-

184

Roboti

njak. Da bi nekako okrunio i iskoristio to slatko ludilo, jedan

je proizvođač slatki.a objavio da pokreće proizvodnju

karamela koje će se zvati Hobsonovim poljupcem.

Teslu je u stvarnost grubo vratio njegov knjigovođa i

prijatelj George ScherfF, koji mu je ukazao na činjenicu da im

ponestaje novca i da mnogi njegovi izumi jo. nisu u cijelosti

dovr.eni. Među njima je bilo i stvari koje bi bile isplative i

potrebne ljudima, naglasio mu je. Primjerice, liječnici i

bole.ljive osobe neprestano su se raspitivali za Teslin jastučić,

uređaj za toplinsku terapiju. Na njemu je dosta radio, ali ga

nije stigao usavr.iti za tr.i.te.

Samo, gdje da pronađe vremena i pozabavi se razvijanjem

takvih stvari?

Tijekom zime 1898. u.ivao je u obnovljenom dru.enju s

Johnsonovima i odbio uobičajeni broj primljenih pozivnica za

razna dru.tvena događanja.

Dana 3. studenoga poslao je pisamce »Dragoj Kate«,

izrekav.i koliko mu je drago .to su prihvatili njegov poziv za

subotu i dodav.i: »Iako se radi o danu plebejaca - trgovačkih

putnika, prodavača, .idova* i drugih dru.tvenih trilobita,

očekujem da će biti sjajno.«14

U svojoj je pozivnici dodao da će na prijem utro.iti gotovo

čitav svoj mjesečni prihod, no »ne strahujte od toga da će biti

ne.to ekstravagantno, jer je u mojoj privatnoj riznici upravo

nai.lo vrijeme privremene oseke... Ali, ubrzo ću postati

multimilijuna. i tada ću reći zbogom svojim prijateljima na

Lexington aveniji!«

Ubrzo nakon toga, pozvan Johnsonovima i upitan koga bi

.elio kao partnera tijekom večere, posve je očekivano naveo

Mar-gueritu. »Dolazi li ona«, rekao je, »zasigurno sti.em i

ja.«

Dana 3. prosinca Hobson se vratio na Manhattan i počela

se planirati jo. jedna proslava. Tesla u svom pismu Katharini

ka.e:

Povremeno bi kod Tesle znao izbiti antisemitizam, .to nije bilo nimalo

neuobičajeno među ne.idovima onog vremena. Tako je jednom zgodom

pozvao jednu od svojih tajnica i prosiktao joj prije odlaska na obavljanje

povjerenog joj zadatka kao da se radi o otkrivenju neke posebne istine:

»Gospođice! Nikad ne vjerujte jednom .idovu!«

1 «<;

TESLA ’JEK 'ANV MF

»Drago mi je... Sad konačno mo.emo odr.ati tu večeru.«

Predlo.io je da »bismo poslije mogli svratiti i do laboratorija«

te spomenuo i izvjesnu damu »koja luduje od sreće .to će

upoznati Hobsona«. Opisujući je kao veliku i slavnu ličnost,

rekao je da zna »koliko Filipovi gladuju za upoznavanjem

takvih ljudi«. A dodao je i ovo: »Ne .elim reći ni.ta pogrdnog

o toj dami, no za moj je ukus jednostavno... - dakle, mislim da

ćete Vi izgledati sjajnije nego ikada. Upozoravam Vas da se

ona sprema osvanuti u grimiznoj haljini duboka izreza, ali .

budući da je ona velika umjetnica, mora joj se dopustiti ta

lakoumnost... Nju ću smjestiti između Luke i Hobsona, a Vas

između heroja i sebe...«

Tesline tvrdnje o njegovom prvom robotiziranom vozilu

ubrzo su počeli napadati njegovi kolege znanstvenici. Tako je

u listu Electrical Revievv osvanuo članak N. G. Vvbrtha pod

nazivom »Teslina istra.ivanja elektrikom nadziranih plovila«, u

kojemu je autor istaknuo svoje mi.ljenje kako bi tu metodu

nadziranja mogao iskoristiti i neprij atelj.1 5

Tesla je Johnsonu u Century poslao pismo, zahtijevajući

od njega da ne odgovara na napad i da ne pi.e u njegovu

korist:

»Znam da ste Vi plemenit momak i odan prijatelj pa se,

zamjećujući Va.u srd.bu zbog nepozvanih napada, pomalo

pribojavam da biste je mogli i izraziti. Preklinjem Vas da to

ne učinite ni pod kojim uvjetima, jer biste me time uvrijedili.

Neka se moji ’prijatelji’ samo pokazuju u pravom svjedu, tako

mi je dra.e. Neka se samo dr.e bezvrijednih shema iz svojih

znanstvenih dru.tava, protive zaslu.nim izumiteljima, bacaju

pijesak u oči onima koji bi mogli vidjeti - svoju će nagradu

primiti na vrijeme...

Vrlo bih lako mogao opovrgnuti tvrdnje .to se navode u

tom članku već i samim pozivanjem na mi.ljenja koja su

izrazili ljudi kao .to su lord Kelvin, Sir William Crookes,

Lord Ravleigh, Rontgen i drugi, i koja su dokaz koliko visoko

po.tuju i cijene moje radove. No, ne .elim to učiniti zato .to

taj napad nije vrijedan ikakve pozornosti...«16

186

Roboti

Pod naslovom »Znanost i senzacionalizam« njegov rad i

metode rada kritizirao je i tjednik Public Opinion.17

Mnogo godina nakon toga, Tesla je u svojoj kratkoj

autobiografiji otkrio da je na daljinski upravljanim uređajima

aktivno počeo raditi jo. 1893. godine, premda mu je sama

ideja o tome sinula i prije. Iduće dvije ili tri godine izgradio je

nekoliko mehanizama kojima se upravljalo s udaljenosti te ih

pokazao posjetiteljima svog laboratorija, ali je po.ar u

laboratoriju prekinuo njegov rad.

»Godine 1896.«, napisao je, »...izradio sam uređaj koji je

mogao izvoditi mno.tvo operacija, ali zavr.etak tog posla

odgodio sam za kraj 1897. godine... A kad se prvi put pojavio

početkom 1898. godine, izazvao je senzaciju kao nijedan moj

izum dotad.«

Osnovni patent dobio je u studenom, i to tek nakon .to je

glavni ispitivač do.ao u New York kako bi prisustvovao

prikazivanju njegova plovila, jer mu se ono .to je Tesla

prijavio učinilo nevjerojatnim.

»Sjećam se kako je kasnije, kad sam se obratio jednom

slu.beniku u VVashingtonu ponudiv.i izum dr.avi«, pi.e dalje

Tesla, »ovaj prasnuo u smijeh kad sam mu objasnio .to sam

postigao. Nidco tada nije mislio da ima i najmanjih izgleda za

usavr.avanje jednog takvog uređaja.«18

Prve robote, napisao je 1919. godine, smatrao je ipak samo

prvim i poprilično nespretnim koracima u razvoju teleautomatike.

Kako je sam objasnio: »Sljedeće logično pobolj.anje

bila je primjena teleautomatike na automatske mehanizme

izvan granica vidljivosti i na velikim udaljenostima od

sredi.ta upravljanja, i ja sam se otada stalno zalagao za to da

je bolje kao ratno oru.je upotrijebiti njih, nego topove...

Postojećim be.ičnim uređajima moguće je lansirati zrakoplov,

navoditi ga pribli.no određenim smjerom te obaviti određene

operacije na udaljenosti od mnogo stotina kilometara.«19

Prisjetio se da je jo. kao student u koled.u zamislio

letjelicu koja nije bila nimalo nalik na postojeće.

187

TESLA - ČOVJEK IZVAN VREMENA

»Osnovno načelo bilo je ispravno, no nije se moglo izvesti

u praksi«, napisao je, »jer je letjelica iziskivala veliku snagu

uzgona. Proteklih sam godina uspje.no rije.io taj problem pa

sad radim na zračnim strojevima bez nosivih krila, krila repa,

propelera i drugih vanjskih dodataka, koji će moći razvijati

goleme brzine te vjerojatno osigurati sna.ne argumente za mir

u bliskoj budućnosti.«20

Takvom se futurističkom letjelicom, koju je zamislio i za

koju je izradio nacrte, trebalo upravljati mehanički ili be.ično

preno.enom energijom.

»Izgradnjom odgovarajućih postrojenja bit će moguće

lansirati projektil u zrak i ispustiti ga gotovo točno na posve

određenom mjestu koje mo.e biti udaljeno i tisućama

kilometara. Ali, nećemo se zaustaviti na tome. Na kraju ćemo

proizvesti daljinske automate sposobne da djeluju kao da

posjeduju vlastitu inteligenciju. Njihova će pojava izazvati

revoluciju.«21

Jo. 1898. godine proizvođačima je predlo.io proizvodnju

automatskog automobila, koji bi »prepu.ten sam sebi obavljao

čitav niz radnji, uključujući i ne.to poput prosuđivanja. Ali,

moj je prijedlog u to doba ocijenjen kao nevjerojatan i od

njega nije bilo ni.ta.«

Osmi.ljavajući robote za brojne svrhe a ne samo ratne,

vjerovao je da će najveću ulogu imati u miroljubivom slu.enju

čovječanstvu. Kasnije je svoj rad iz 1890-ih godina opisivao

profesoru B. R Meissneru sa Sveučili.ta Purdue: »Opse.no

sam obrađivao to područje, ne ograničavajući se samo na

mehanizme koji se nadziru s udaljenosti, nego i na strojeve

koji posjeduju vlastitu inteligenciju. Od tog sam vremena

znatno napredovao u razvijanju takvih izuma i mislim da nije

daleko vrijeme kad ću moći pokazati automat koji će, posve

prepu.ten sam sebi, biti u stanju djelovati kao da posjeduje

razum i bez ikakvih naloga izdavanih izvana. Ma kakve bile

praktične mogućnosti takvog postignuća, to će svakako

označiti početak nove epohe u mehanici.«

Dodao je: ».elio bih Vam skrenuti pozornost na činjenicu

da sam, mada moja gore spomenuta specifikacija prikazuje

automatski mehanizam kojim se upravlja pomoću

jednostavnog strujnog

188

Roboti

kruga, koristio individualiziram! kontrolu, to jest - zasnovanu

na spajanju nekoliko krugova različitih valnih duljina, dakle,

načelo koje sam već u to vrijeme razvio i potom opisao u

svojim patentima broj 723 188 i 723 189* u o.ujku 1903.

godine. Stroj je bio u istom obliku i kad sam ga 1898. pokazao

glavnom ispitivaču patenata, gospodinu Seelevju, prije nego

.to mi je izdao odobrenje za osnovni patent pod nazivom

»Metoda rada i uređaj za daljinsko upravljanje mehanizama s

udaljenosti«.22

Na to je mislio i Swezey kad je spominjao »usklađene uređaje,

koji odgovaraju jedino na kombinaciju od nekoliko

radio-valova posve različitih frekvencija«.

Izumitelji suvremene računalne tehnologije iz druge polovine

dvadesetog stoljeća uvijek bi se iznova iznenadili kad bi,

podnoseći svoje zahtjeve za patente, nai.li na taj već odavno

zavedeni Teslin osnovni patent. Leland Anderson, primjerice,

svjedoči da ga je prvi put na Teslino pravo prvenstva prije

dosta godina upozorio pravnik zadu.en za patente u jednoj

velikoj i poznatoj računalnoj tvrtiti s kojom je surađivao na

području istra.ivanja i razvojnih mogućnosti. Anderson pi.e:

»Zapanjen sam opiranjem nekih s područja računalne

tehnologije da Tesli priznaju prvenstvo u vezi s tim, naspram

dodvoravanja gospodi Brattainu, Bardeenu i Shocklevju za

izum tranzistora, jer je on elektronska računala pretvorio u

praktičnu stvarnost.«23

Njihovi su se patenti, kao uostalom i Teslini, usmjerili na

primjene vezane za područje komunikacija, navodi on. Obje

grupe patenata slo.ene su tako da se dobije fizičko

utjelovljenje uređaja koji se sastoji od čvrstog dijela i ulaznih

podataka. Računalni sustavi sadr.e na tisuće elemenata koji

donose logičke odluke, zvane AND i OR. Sve operacije koje

obavlja računalo posti.u se putem sustava oblikovanog tako da

koristi te logičke elemente.

»Teslini patenti iz 1903. godine br. 723 188 i 725 605«,

ka.e Anderson, »sadr.e osnovna načela logičkog elementa

AND u

* Tesla je u pismu Meissneru pogre.no naveo patent broj 723 189, jer

ispravan broj ovog patenta, odobrenog 14. travnja 1903., glasi 725 605.

189

TESLA - ČOVJEK IZVAN VREMENA

električnom krugu. Istovremeno pojavljivanje dvaju ili vi.e

propisanih signala na ulaznom elementu uređaja proizvelo bi

izlazni signal iz elementa uređaja.«

Mada su Teslini patenti rabili signale na izmjeničnu struju,

dok dana.nja računala koriste istosmjernu, oni opisuju

osnovno načelo propisane kombinacije signala koja dovodi do

izlaza zahvaljujući njihovu udru.enom djelovanju.

»Tako se«, obja.njava dalje Anderson, »predmet Teslinih

ranih patenata, koji su bili osmi.ljeni radi postizanja za.tite od

vanjskih ometanja i utjecaja na oru.je daljinski upravljano

radio-valovima, pokazao preprekom za sve one koji su

nastojali dobiti patent za osnovni logički element kruga AND

u eri suvremene računalne tehnologije.«24

John Bardeen, Walter H. Brattain i William B. Shocklev

dobili su 1956. godine Nobelovu nagradu za svoj rad na

razvoju tranzistora, koji su odmah posvuda počeli zamjenjivati

elektronske cijevi. Tesli su tek nedavno ukazali barem tu

milost da su mu konačno priznali njegov pionirski rad na tom

području.

Jedno od najranijih priznanja zasluga za sve ono .to svijet

duguje Tesli u novoj tehnologiji daljinski upravljanih vozila

pojavilo se u uvodniku Timesa 1944. godine:

»Opće načelo nadziranja raznih naprava putem radiovalova

odvodi nas u rane dane onoga .to se nazivalo ’be.ičnim

prijenosom’. Na prvoj elektrotehničkoj izlo.bi u ovom gradu,

prije vi.e od četrdeset godina, Nikola Tesla prikazao je takvo

upravljanje i razorio model podmornice u velikom bazenu

izgrađenom na pozornici. Ubrzo su ga u tome slijedili mnogi

njemački, američki, engleski i francuski izumitelji, koji su

pokazali kako se motornim vozilima, torpedima i brodovima

mo.e upravljati putem radiovalova i bez nazočnosti čovjeka za

njihovim upravljačima...«25

Ipak, iako je već učinio toliko toga za uvođenje automatizacije

u tehniku, Tesla je tada zaključio da nema vremena dublje

se baviti razvijanjem nečega za .to svijet očevidno jo. nije

spreman. Njegovi su se pogledi stoga usmjerili na jednu

mnogo veću igru - ako je to uopće bilo moguće. Naime,

njegov mu se laboratorij

190

Roboti

u NewYorku vi.e nije činio dovoljno sigurnim mjestom za

obavljanje pokusa kakve je .elio izvoditi. Drugim riječima,

oni su postajali isuvi.e opasni za prenapučeni grad.

Leonardu Curtisu, pravniku zadu.enom za patente, koji je

vjerno .titio njegova iWestinghouseova prava tijekom Rata

struja, napisao je:

»Moja zavojnica proizvodi i 4 milijuna volti - pri tome

iskre sijevaju od zidova do stropa i to predstavlja veliku

opasnost od po.ara. To je tajno ispitivanje. Stoga moram imati

struju, vodu i svoj vlastiti laboratorij. Trebat će mi i dobar

tesar koji će slijediti moje upute. Za to me financiraju Astor,

Crawford i Simpson. Svoj ću posao obavljati samo u kasnim

noćnim satima, kad je potro.nja struje najmanja.«26

Curtis, inače suradnik tvrtke Colorado Springs Electric

Compam/, odmah se pozabavio problemom koji je ti.tio

izumitelja. Rje.enje koje mu je na kraju ponudio imalo je

uistinu dalekose.ne posljedice.