SVAKO PODRUČJE istraživanja može poslužiti kao privlačan ulaz za znanost i može biti koristan otvor za marljiv i znatiželjan um. Toliko toga uvijek treba otkrivati i učiti! Među najuzbudljivijim i najzahvalnijim područjima znanstvenog istraživanja jesu i velika područja granica prostora i vremena, te sićušni i neobični nukleotidi u lancu DNA. Pred nama su nevjerojatne količine nepoznatih spoznaja o našem materijalnom svijetu, pri čemu nova istraživanja dovode do novih tema, nova otkrića do drugih otkrića. Ubrzano se širimo u istraživanju vlastitih potencijala. Napredujemo u smjeru otkrivanja temeljne prirode čovjekova života.

U knjizi Razvoj religije kao znanosti FranklinLoehr piše:

Religija nam nudi cijelo jedno novo područje koje treba znanstveno istražiti. Religija otvara vrata prema prostoru koji je potencijalno veći od svega što je do danas obuhvatila fizička znanost.
.. Religija je područje duhovnoga, a duhovna dimenzija potencijalno nam nudi geometrijsko, eksponencijalno širenje znanja.
Fizički svijet, koliko god bio velik i nepregledan, ipak je ograničen.
»Materiju nije moguće ni stvoriti ni uništiti«. No čim uđemo u duhovnu dimenziju, u svijet nefizičkoga... tko zna što nas sve očekuje?

Metode znanstvenog istraživanja čist su izraz
nužnog modusa djelovanja čovjekova
uma. — Thomas Huxley

I iz najdrevnijeg predmeta ispitivanja izvući
ćemo najnoviju znanost. — Hermann
Ebbinghaus
Stojimo na duhovnoj granici, pripravno očekujemo trenutak kada će se na tim vratima koja se otvaraju pojaviti genijalni istraživači Znanosti koji će otkriti i istražiti druge dimenzije i područja stvarnosti. Mogućnosti, čak i prvi nagovještaji, onoga što ćemo tako otkriti, upravo zasljepljuju blistavilom, ta neprocjenjiva blaga novih spoznaja... Duhovna područja postojanja nadilaze cjelokupan fizički svijet i sada nam se otvaraju. Doba ČOVJEKA upravo nas počinje dozivati.

Što nama kao pojedincima znači pojam »religije koja znanosti otvara nova vrata«? Šire li se neki naši pojmovi ili se mijenjaju, jednako kao što su se mijenjali nekadašnji stavovi o zdravlju, povijesti, zvijezdama, veličini i položaju Zemlje kako je znanost dolazila do novih spoznaja na tim područjima? Koje sve nepoznate dimenzije i koje nove istraživačke eksplozije očekuju nove projekte kada čovječanstvo postane još otvorenije i pripravnije prema novim uvidima u smisao života? Kako se početi koristiti vrhunskim pomagalom znanja, zahvaljujući znanstvenim metodama, kako bismo otkrili neke od uzroka i razloga u pozadini procesa stvaranja?

Bi li nam znanstvena otkrića u duhovnim sferama pomogla da shvatimo kako materijalne stvari nužno ne donose sreću, te da ljudima gotovo i ne pomažu da postanu kreativniji i djelotvorniji?
Vanjske su stvari važne samo u mjeri u kojoj na nas utječu na unutarnjem planu — preko tijela, uma i duše. Kako nam povećano duhovno znanje pomaže da promijenimo te razmjere? Kako čovjekov život može imati koristi od znanstveničkih nastojanja posvećenih proučavanju božanskoga i snage molitve? Kada se znanost i duhovnost zahvaljujući istraživanjima zbliže, hoće li svijet svjedočiti većem napretku unutar samo jedne generacije od svih čuda otkrivenih tijekom prethodnih deset naraštaja?

Isus je bio najveći znanstvenik koji je ikada hodao ovim planetom.
Uranjao je pod materijalnu površinu stvari i pojava i pronalazio duhovne uzorke. — Mary Baker Eddy

I premda se može reći da cjelokupna znanost nužno počiva isključivo na čovjekovoj percepciji, nije li istina da ljudi neprestano pronalaze nove puteve širenja percepcijskih sposobnosti?
Proučava li znanost onda stvarnost ili samo čovjekovu percepciju

Sve kvalitetne zasade moralne filozofije
tek su sluga religije. — Francis Bacon

stvarnosti? Služi li najveći dio znanosti širenju čovjekove percepcije temeljne stvarnosti? Kako mi kao pojedinci doživljavamo koristan
razvoj zahvaljujući širenju percepcije o svijetu koji nas okružuje?
Utvrdimo li da raspolažemo nekim posebnim darom koji nam omogućuje da stvorimo nešto što može poslužiti svijetu, ne primamo li određenu nagradu, bez obzira na njezin oblik? Svatko tko odluči postati koristan i nužan ovome svijetu naći će se pred obiljem prilika. Bi li za to moglo biti zaslužno duhovno načelo davanja i primanja? Koje bi se znanstveno načelo moglo primijeniti u toj usporedbi? Uz neopisivu silu tehnologije koja ubrzano napreduje, postaje sve jasnije da su onima koji osjećaju unutarnju želju da služe u nebrojenim područjima na raspolaganju brojne prilike.

Trebamo li nove grane znanosti koje će istražiti nevidljiva duhovna načela? Bi li taj smjer znanstvenih istraživanja mogao donijeti koristi još veće nego što ih donose svi ostali oblici znanosti?
Bi li nam znanstvena istraživanja mogla pokazati da su i zadivljujuće zagonetke magnetizma, sile teže, svjetla, kreativnosti, intelekta, pamćenja, ljubavi, izražavanja zahvalnosti i smisla aspekti božanskoga, te da božansko obuhvaća još i neizrecivo više od toga? Kako bi takve informacije nadahnule naš osobni život?
Bismo li se takvim informacijama mogli poslužiti da možda prigrlimo životni moto veće poniznosti i svrhovitosti?

Religija je svijeća u raznobojnoj svjetiljci. Svatko gleda kroz neku boju, no svijeća je uvijek gdje jest, i nikad se ne mijenja. — Mohammed Naguil, egipatski vojnik

Mogu li ljudi uvećati svoje poimanje božanskoga ako prvo priznaju da dokazi ukazuju na stvarnosti neusporedivo veće i šire od onoga što je dotada bilo dostupno čovjekovoj percepciji, te tako počnu gorljivo tražiti i stotinu puta veće i brojnije izraze božanskoga?
Koji bi mogli biti neki od plodova u našem svakodnevnom životu kada bismo čak i za vrlo maleni postotak uvećali svoje spoznaje o ožanskome? Bismo li imali više razumijevanja za potrebe drugih, pokazivali više brižnosti, suosjećanja i ljubavi? Bi li plodovi naših napora donosili više koristi čovječanstvu?

Prednosti duhovnih načela pokazuju se u uredima, tvrtkama, poslovnim karijerama i životima pojedinaca. Temeljna duhovna načela mogu jednako pomagati i u izumima i u svim oblicima znanosti kao što dokazano potpomažu unutarnji duhovni razvoj.

Što bi se dogodilo kad bismo jednu desetinu znanstvenih istraživanja posvetili dodatnim duhovnim ispitivanjima koja bi nadopunila
čudesne drevne svete knjige? Bi li koristi od toga možda nadmašile prednosti koje nam donose sva ostala znanstvena istraživanja?

Bogatstvo nama nije tek sredstvo razmetanja,
nego prilika za postizanje uspjeha. — Tukidid

Višak bogatstva sveta je zaklada koju vlasnik
za svojega života mora koristiti na
dobrobit zajednice. — Andrew Carnegie