Odigraj "Tarot DA/NE"

Kalendar događanja

Član JosipJankovic

Upisao:

JosipJankovic

OBJAVLJENO:

PROČITANO

608

PUTA

OD 14.01.2018.

RELIGIJA

"Religija je, dakle, nešto što ni na koji način nije moguće izraziti riječima; a da se ne može mjeriti mišlju ... "

4

RELIGIJA

"Religija je,  dakle, nešto što ni na koji način nije moguće  izraziti riječima; a da se ne može mjeriti mišlju ... "

Rekli smo da cemo veccras razgovarati o rcligiji i medi­ taciji. One cine jednu uistinu slozenu temu, koja zahtijeva mnogo strpljenja i oprezno istrazivanje, a nikada pretposta­ vljanjc, nikada prihvacanjc iii vjerovanje u bito sto. C:ovjck je uvijck tragao za nccim sto nadilazi svakodncvno zivljenjc, s njegovim bolom, uzitkom i patnjom; on je uvijck htio otkriti ncsto trajnije. I u svojoj potrazi za tim necim sto nije moguce imenovati, on je izgradio hramove, crkve, dzamijc. U ime religijc uCinjene su neobicne stvari. Bilo je ratova za koje su rcligije odgovornc; !judi su bili muccni, spaljivani, unistavani; jcr vjerovanje je bile vaznije od istine, dogma bitnija od neposrednog opazanja. Kada vjcrovanje postane  presudno, tada stc za njega sprcmni svc htvovati; je li to vjerovanjc istinsko iii bez ikakve vrijednosti, sporedno je svc dok ono pruza   utjehu,  sigurnost,  osjecaj  postojanosti.

Vrlo je  lako, ako ndto trazite, to i  naCi; no to znaci da

prijc   negoli   otpocnete   s   traganjcm    moratc   imali   ncku osnovu, ideju o onomc za Cim  tragatc.  U  traganju  se odvija nekoliko proccsa; nc radi sc tu samo o zclji i nadi da cc ono sto  prepoznate   biti   istina,  vee  je   u   pozadini   tc  potrage prisutan  i  motiv.  Ukoliko  postaji  motiv  bijega  od  straha, zudnja  za  utjehom  i  sigurnoscu,  tada  cete neizhjdno  naci ncsto sto cc vas zaclovoljiti; to mozc biti ncko najapsurdnije vjcrovanjc, no svc dok vas zadovoljava  i  u  potpunosti  tjcsi, koliko god  ta zabluda bila  bcsmislcna, vi  uz nju  prijanjate. Zato su u velikoj opasnosti oni koji tragaju kako bi pronasli.


Ukoliko je prisutan bilo kakav strah, skrivcni iii otvorcni, traganjc postajc izbjcgavanjc, bijcg od zbiljc. I ako u svojoj potrazi ndto otkrijcte, to otkrice se temelji  na  prepo­ znavanju- vi to moratc prepoznati, inacc je bezvrijcdno. No prepoznavanje, ukoliko ga promotrite, dio je proslog sje­ canja, necega sto ste vee poznavali, inace to nina  koji  na­ Cin nc biste mogli prepoznati. Sve to je ukljuceno u tu vjecnu potragu za onim sto covjck sma tra istinom; no postoji ncsto umom  nemjerljivo,  sto nijc  utemcljcno  na  prepoznavanju.

Religija, u usvojcnom znaccnju te rijeci, danas je postala stvar propagande,  osobnog  interesa,  s poveCim  imetkom,  s golemim    hijerarhijskim,    birokratskim    sustavom    "duho­ vnosti". Rcligija jc postala stvar clogmc, vjerovanja  i rituala necega sto jc potpuno odvojeno od svakodnevnog zivljenja. Vi mozctc, iii nc moratc, vjerovati u Boga, no to vjcrovanjc ima  vrlo  malo  smisla  u  svakodncvnom  zivotu,  u   kojcm varate, u  kojcm  razaratc,  u  kojcm  stc ambiciozni, pohlcpni, ljubomorni,  nasilni.  Vi vjerujcte  u  Boga  ili spasitelja,  iii u nckog gurua, no ipak  to dr:Zite podalje  od sebc tako da  to

zbiljski nc doticc vas svakodnevni zivot.

Rcligija, kakva jc sada. postaln je cudna pojava bez ikak"VC vrijcdnosti. U posljcdnjc dvijc tisuce godina, krseanin je bio uvjctovan kako bi vjerovao. Molim vas, promatrajte to u sebi, nc kritizirajte,  nc  osudujtc,  naprosto  promatrajte .. Varna  sc to mozda ncce svidjcti, no morale se suoCiti s cinjcnicom da stc vi, ukoliko ste krscanin, jednako  toliko uvjctovani koliko i komunist ili atcist. I vjernik i nevjernik su oboje uvjctovani kulturom svoga vremena, drustvom, izuzetno snaznim pro­ cesom prbJfagande.  Isto se zbiva  i  u  Aziji tisucama  godina.

Sva fizicka struktura, psiholoskc  tvrdnje,  cvrsta  vjerovanja,

za koja je  covjek  spreman  unistiti  i  biti  unisten,  temelje  se na dijalektickom,  neupitnom  mnijcnju  o  tome  kako  otkriti sto je istina; no "istinito mnijcnjc", koliko god  domisljato, koliko god uvjerljivo ono bilo, ncma bas nikakve veze sa stvarnoscu: ono ostajc puko mnijenjc. Religije svuda u svijetu danas su  potpuno  besmislene.  Mi  zelimo  da  nas  se duhovno


zabavlja pa odlazimo u crkvu, hram ili dzamiju, a_to nema bas nista zajcdnicko s nasom svakodnevnom patnJO , z r kom i mr:Znjom. Covjek koji je doista ozbiljan, koji dotsta z lt otkriti postoji li ndto vise od ovog uzasa nazvanog opsto)a­ njem, ocevidno mora u potpunosti biti slob an od dogme, od vjerovanja, od propagan e, on ,ora. ttl slo o an, od strukturc u kojoj je bio odgaJan kao   rehg10z n co:J _k  .

Kroz negaciju  "onaga sto jest",  u takozvannn  rehg!Jama,

dospijevate do onog pozitivnog. Otkrit cemo, ako bude 10 mogli, za cim je to covjek tragao - ne . utem n og VJC­ rovanja, nc putem bilo kakvog spas t.elja tlt. t r ' th pute rovornika. Sami za sebe cemo otkntt postOJI lt, th .ne post.o t, cSlO sto nijc projckcija nasih vlastitih nada, nas.l  Jastt:l.h strahova, ndto sto nije  izmislio dovitjiv  urn  tit sto ntJ

proizaslo  iz nase dubo c usamlje  sti.         .        .       ,   ·...

Da biste ncsto otkrih, morate bttt slobodm od VJ_cro anJ ,

jer vjerovauje je kvalitet uma koji se upu t nesto. sto c? mu pruziti neku nadu, utjehu, sigurnost, OSJCC.aJ. postoJan stt. Da bistc bili slohodni istrazivati, morate bttt slo?o?m o l straha, od tjeskobe, od zelje da budete psiholos l stg:t:n I. Ovo su samorazumljivi uvjcti zn vrlo revnosnu 1 ozb!lJnu

osobu koja zeli nesto otkriti.                                     ...

Instrument  koji jc  sposoban  istrazivati jest  um  k.oJ: JC

ncpomuccn, nciskrivljen i slobodan o? rcdrasude :_aklj tcka: formule iii vjerovanja. Uocite kako JC 1 uzctno . csko tma.tl um koji nije u sukobu; jer to znaci imat1 urn ko)l JC shvatlo

sukob tc je  od  njega  slobodan.                                             .

Urn, sto ne znaCi samo um. vee i srcc, cjelo up a r.st­

hosomatska  narav  covjeka       mora biti vrlo OSJCtl)lv; Jer osjctljivost poclrazumijeva inteligenciju. Za?ub·i·t cemo se malo u to, jer to znaci poloziti temelj za meditaci  · Ako. c polozite temelj reda, tada mcditacija ·jedn od naJcudcsnt)lh stvari u zivotu - postajc puki bijcg koji vodt u ::a?100b an , samohipnozu.  Drugorazredan  um   no   na c t :e tnkove: maze upraznjavati takozvanu medttac!JU, alt ce tpak ostatl

drugorazrcdan, glup urn.



Vecina nas ima vrlo malo energije;  mi  je  trosimo  na sukob, na borbu, mi je rasipamo na razlicite  naCine - ne samo na spolno  zadovoljavanje,  vee se i  ogroman  njen  dio  rasipa na protuslovlja i fragmentaciju nas samih, sto  dovodi  do sukoba. Sukob je zasigurno ogromno rasipanje encrgije - "napon". opada. Nije neophodna samo fizicka energija, vee tak?der 1 psiholoska energija, umu koji je beskrajno bistar, logJcan, zdrav, neiskrivljen, i srcu u kojem ncma ni tracka sentimentalnosti, emocija, ali ima obilja ljubavi, suosjceanja. vevto omogueuje veliku silinu, strast. Varna jc  to  potrcbno, mace se ne mozete zaputiti ka onome sto  se  naziva meditacijom. Mozete sjediti skrstenih nogu, disati, ciniti fantasticne  stvari,  no  nikada   do  toga   neeete   doprijeti.

Tijel.o mora  iti izuzetno osjetljivo; to je jedna od najtezih stvan, Jer  smo  1skvarili  inteligcnciju   tijcla  pijuei,  puscei, povladujuei  si,  prcpustajuei  se uzivanju;  tijelo  smo  ucinili grubim. Pogledajte to tijelo kojc bi trcbalo biti izuzetno zivo i osjetljivo pa eete uvidjeti na sto smo ga svcli! Tijelo utjece na_  u . a  um ..utjece  na  tijelo,  i  to jc  razlog  zasto je  bitna OSJetlJIV t  tJjela,  organizma. Ta osjetljivost  sc  ne postize stom  ll1  r.aznoraznim  trikovima.  Um  to mora  promatrati lisen  strast1.  (Nadam  sc  da  to  cinitc  sacla,  clok  govornik razmatra  taj problem  - ne sutra iii prekosutra  - jcr,  kao sto

smo rekli, mi putujcmo, istrazujcmo zajcdnicki.)

Pro atra je ':?n a sto jest" je razumijcvanjc tog zbivanja. Raz I111JeVa?JC Shjed! IZ promatranja "onoga sto jest"; njegovo rovJeravanJe u svakodnevnom zivljcnju vodi k razumijcvanju

!Skustva. VeCina nas zeli vclicanstvena iskustva jer su nasi via­ stili zivoti  taka  ograniccni,  taka  ncizrecivo  prazni.  Mi  zelimo duboka,  trajna,  divna  iskustva.  No  mi  nismo  razumjcli  cak ni  znacenjc  rijeci  "iskustvo'',  a  um  koji  traga  za  iskustvom nije  u  stanju  razumjcti  sto je  istina.  Zivot  koji  svakodnevno vod.i 10  mora  biti  preobrazen;  mora  prestati  ova  mrznja,  ovo nas!IJc  u  nama,  tjcskoba,  krivica,  poriv  za  uspjchom,  za  tim da sc b.udc nctko; a. bez korjenitc promjenc svc:ga toga, pokusaj traganJa  za nckakv1m  "iskustvom" nema bas nikakvog smisla.

58


Urn koji se nada uvidu u istinu uz pomoe droga, izu­ zetnirn iskustvima iii zabavi uz pomoe droga, postaje njihov rob, te one na koncu urn ucine tupim i glupim.

Mi  zajednicki  istrazujemo  problem  religioznog  urna- ne

sto je religija- vee kakav je urn koji je religiozan, koji je u stanju otkriti istinu. Etimolosko znacenje rijeCi "religija" prilicno je ncutvrdeno; mi joj rnozemo pridati koje god znacenje zelirno, a to obicno i cinimo. No nernati rnisljenjc

0 tome sto jc  religija,  znaCi  biti  slobodan  istrazivati je,

istrazivati kvalitet uma koji  je  religiozan.  Taj  kvalitct  uma nijc oclvojen ocl svakodncvnog prnzivljavanja bola, uzitka, patnje  i  zbrkc.

b

Da  bismo  to  istrazivali,  mora  biti  slobode  od  svakoo autoriteta. Vi sami to morate otkriti, nijcdna  knjiga,  nijedJn covjek  ne  mogu  vam  u  tonl

U ovom istrazivanju nema govora o autoritetu - vi istrazujctc, poput pravog znanstvcnika, bez traganja za rczultatom. Kada ne postoji nikakav autoritet, tada nema nikakvog sistema, nikakvog upraznjavanja. Sistem, metod, podrazumijcva svojevrsnu rutinu, oblikovanje navike. Aka svakodncvno upraznjavatc odreden sistem, vas urn nei­ zbje:Zno otupljujc. To jc taka jednostavno i ocevidno. Daklc sistcmi, mctodi, vjezbc, moraju potpuno isceznuti. Poglc­ clajtc sto se zbiva s umom koji nijc uplascn, koji nc ide za uzitkom niti trazi zabavu, s umom koji ne ovisi o autoritctu, vee doista istrazujc; um koji nc ovisi ni o ccmu ne poznajc strah i stoga je sposohan istrazivati. Takav um je vee postao izuzctno izostrcn, z.iv, gorijiv, ozbiljan. (Kada  upotrc­ hljavamo rijcci "um", tacla mislimo n

59


lovanje. Uciti .znaci djelovati. Aka 'Ucite 6 nacionalizmu, opasnost ma razdvaj anja, podjele medu Ijudima;· aka t pr matrate i .:a:umijete to,,tada samo to:iraiumijevanjc uktda tu podiJelJenost u djelovanju. Zato je promatranje taka strahovito vazno.

_ _Yje_rojat o. ste  vi vi  upoznati  s jogom.  Toliko  mnogo knJiga.  ? nJOJ . aptsano,_ tko god je provco nekoliko mjeseci

- In :J.I  1 nauc10  nek?h o  lekcija,  postaje  "jogi".  Rijec JOga    1ma mnogo  znacenJa;  ana  podrazumijeva  takav  nacin z v ta u ko em nema podjele,  pa  otuda  ni  sukoba  -  tako je vidi govormk. Naravno da je primjereno, redovno vjezbanje dob_ro,  ana odr:Za:a  tijelo  gipkim.  Govornik  se time  podosta

bav10 mnogo godma, ne da bi dosegao neko izuzetno stanje

pomocu disanja i svega ostalog, vee da bi tijelo odr:Zao gipkim. Vi morate vje:Zbati na ispravan nacin, jesti pravu hranu, a ne zatrpavati se ogromnim kolicinama mesa - sa svom surovoscu i neosjetljivoscu koje to neizbje:Zno izaziva. Svatko mora za sebe otkriti ispravan nacin prehrane, svatko mora eksperimentirati i iskusati ga.

Zatim, tu jc jos jedan  trik koji su vam podvalili: mantra­

joga. Za pet iii tridcsct dolara nauce vas ncku mantru - P?navljanjc rij ci_, osobito na sanskrtu. Katolici imaju kru-

. OICU  pa_  onaVIJaJ_U  Ave  Maria  - ili iito god vee ponavljali.

Znate h sto se zb1va kada neprestano ponavljate niz rijeci? Hipnotizirate se do smirenosti. IIi slijedite zvuk rijeci. Kada ustrajno ponavljate neku rijec, to proizvodi odredeni zvuk iznutra; i taj unutarnji zvuk sc siri - ukoliko ga slusate; 01 postaje izuzetno ziv pa pomislite da se radi o necem vrlo cudesno . Nista od toga, radi se o svojevrsnoj samohipnozi. Taka se 1 to mora u potpunosti odbaciti.

.     Sa a stizemo do neceg sasvim drugog, a to je: svjesnost 1 p znp. Ne znam jeste li se ikada u to zadubili - ne citajuCi knjtge, ne podukom o tome kako biti svjestan u nekoj od skola u Aziji, u nekom samostanu - no ako jeste, vidjet cetc sami za sebe sto znaci ne biti poducavan ad drugoga. Vi morate  sami  za  sebe  nauciti   sto  znaci  biti  svjestan;  biti


svjestan  dvorane  u  kojoj sjedite, biti svjestan velicine  te dvorane i boja  koje ana saddi; ne reCi  kako je  ruzna  ili lijepa, naprosto je  promatrati. Dok hodate ulicom,  budite svjesni onaga sto sc oko vas dogada, promatrajte  oblake, drvece, svjetlucanje na vodi, pticu u letu. Budite svjesni bez ikakvog uplitanja misli koja kaze: "avo je pravo", "avo je krivo", "avo bi trebalo biti" ili "ne bi trebalo biti". Budite svjesni onaga sto se zbiva izvan vas, a potom budite svjesni onaga  unutar  vas  -  motrite  svaku  reakciju;  to  um  cini

izuzetno zivim.

Postoji  razlika  izmedu  koncentracije  i  paznje.  Kon-

ccntracija je  proces  iskljucivanja,  proces opiranja  i  st  a sukoba. Jeste  li  ikada  motrili  svoj urn  dok  sc  nastOJitc usredotociti  na nesto? On odluta a vi ga nastojite povuCi nazad i tako se bitka nastavlja; vi zelite usredotociti svoju paznju, koncentrirati  se na nesto, a misao je  zaokupljena gledanjem kroz prozor ili razmisljanjem o necem drugom. U tom sukobu dolazi do velikog gubitka energije i vremena.

Pitam se zasto urn brblja, neprestano govori sebi iii dru­

gomc, ili zeli vjecno biti zaokupljen, citajuCi neku knjigu, slnsajuCi radio, bivajuCi aktivnim. Zasto? Ako stc to pro­ motri1i, postoji navika nemira, vase tijclo nikada nc m mirno sjcditi na ncko duzc vrijcme, ono uvijck ncsto rad1 !11

sc vrpolji. Urn takoder brblja; jer sto bi s njim bilo a to nc cini? - on je uplasen, pa mora biti neCim zao up J n. ?n mora biti zaokupljen drustvcnom reformom, ov1m 1h omm, nckim vjcrovanjem, nekom svadom, necim sto se dogodilo u proslosti  -on neprestano o necemu  misli.

Kao sto smo rekli: paznja je  posvc drugacija  od kon­

centracije. Svjesnost i paznja idu zajcdno - ali ne i.kon­ centracija. Krajnje pazljiv urn u stanju je  promatrat1 :rlo jasno, bez ikakvog iskrivljavanja, bez ikakvog ot ora, a _1pak funkcionirati ucinkovito, objektivno. Kakvog JC kvahteta takav urn? (Nadam se da vas avo zanima, jer to je dio zivota. Ako sve to odbatite, odbacujete i cjelinu zivota. Ako ne poznajete smisao i ljepotu meditacije, tada nista ne znate

61



o zivotu. Mozete imati najnoviji automobil, mozete biti u mogucnosti putovati po cijelom svijetu, no ako ne poznajete istinsku  ljepotu,  slobodu  i  radost  meditacije,  propustate ogroman dio zivota. To ne znaci da morate reCi: "Moram nauciti meditirati." To je nesto sto dolazi prirodno. Urn koji istrazuje neizbjezno mora doci do toga; urn koji je svjestan, koji u sebi promatra "ono sto jest'', razurnije sarnoga sebe,

spoznaje sarnoga sebe.)

Mi pitarno: kakvog je kvaliteta um koji je dospio tako daleko, prirodno, bez ikakvog napora? Aka  gledate  neko drvo iii oblak, lice svoje zcne iii svoga rnuza, iii svoga bliznjega, onda ste sarno iz tisine u stanju prornatrati vrlo jasno. Mozete slusati samo onda kada nema buke koju ste sami proizveli. Kada brbljate sarni sa soborn,  usporedujuci ono sto je receno s onirn sto vee znatc, tada vi ne slusatc. Kada promatrate svojim ocirna a uplicu se raznorazne pred­ rasude i znanje, vi zapravo ne promatrate. Zato kada doista prornatrate  i  slusate, to mozete  ciniti jedino  iz  tisine.

Ne znarn jeste li ikada otisli tako daleko. To nije stvar kultiviranja, dugogodiSnjeg rada, jcr  to nijc  proizvod vremena ili usporedivanja; to proiziazi iz promatranja u svakodnevnorn zivotu, promatranja svojih misli i razu­ rnijevanja misli. Kada je um u potpunosti Sl'jestan, on postajc izuzetno tih, miran; on nije uspavan, vee je vrlo budan ll toj tisini. Jcdino takav urn moze vidjeti sto jc istina, rnozc vidjcti postoji li sto onkraj rnisli iii ne. Jedino je takav um reli­ giozan urn, jer je u potpunosti napustio proslost iako rnoze koristiti parncenje prosiosti. Reiigija je  tada  nesto sto se ni na koji nacin ne rnoze izraziti rijecima; ona se  ne  moze mjeriti miS!ju - jer misao kao takva uvijek rnjeri; on a jc, kako srno rekli, odgovor proslosti.  Misao  nikada  nije  slobodna; ona uvijek  funkcionira  unutar  polja  poznatoga.

Dakle urn koji je sposoban razumjeti sto je is tina, sto je stvarnost - ako postoji nesto takvo kao stvarnost - mora biti potpuno osloboden od svih ljudskih trikova, obmana i zabluda.  A  to  zahtijeva  rnnogo  rada,  sto  znaci   unutarnje

62


discipline; discipline  koja nije oponasanje, saobrazavanje ili prilagodavanje. Disciplina nastaje u promatranju "onoga sto jest" i ucenju 0 tome; to ucenje je svoja vlastita disciplina. Stoga nastupa red as njim  i kraj nereda u covjeku. Sve to, od pocetka  nasih  razgovora  do sada, spada u  rneditaciju.

Sarno  ako  znate  kako  gledati  jedan  oblak  iii  vidjeti

ljepotu  svjetlosti na povrsini  mora, kako gledati svoju zenu

-iii djecaka, iii pak djevojcicu - novim okom, nevinim umom koji nikada nije bio povrijeden, koji nikada nije prolio suzu, moze urn vidjeti sto je istina.

Sugovornik: Prije nekog vremena za sebe sam provjerio ono o cemu govorite - naime to da je kljuc za  unutarnju  slobodu iskusiti da su promatrac i promatrano jedno. Morao   sam obaviti neki teiak i dosadan posao, kojem sam se  prilihw opirao.  Shvatio  sam  da  sam ja   taj otpor i  da je  samo  otpor

promatrao  otpor. Pot om je  taj otpor iznenada nestao - poput

nekog cuda    a ja  sam cak imao ifizicke  snage za dovr5etak

svog posla.

KRISHNAMURTI: Pokusavate li potvrditi ono o cemu govorim, ohrabrujuCi mcne iii slusateljstvo? (Smijch.)

Sugovomik: Potrelma je ogomna cnctgija prije negoli netko uspije vidjeti da su promatrac i promatrano jedno.

KRISHNAMURTI:   Gospodin   kazc  da  je   promatrac  pro­ rnatrano,  to jest:  kada  postoji  strah,  promatrac je  dio  tog straha.  On  sebe  ne  poistovjccuje  sa  strahom;  promatrac  je dio samog tog straha. Prilicno je jednostavno  to shvatiti. Ili to  shvacate  vcrbalno,  tcorctski   -  razumijevajuCi   znaccnjc rijer!  -  iii  zbiljski  uvictate  da  su  promatrac  i promatrano jedno.   Ako  to  z!Jiljski   uvidate,   to  predstavlja   drasticnu razliku  u vasem  zivotu; to dokida sukob. Kada postoji pod­ jela   izmec1u   promatraca   i promatranog,  jaz,   postoji  vrc­ menski  razmak, i stoga jc  tu sukob. Kada zbiljski  uvidite  i

63


promatr njem provjerite da su promatrac i promatrano zapravo Jedno, tada dokidate sav sukob u zivotu u svim odnosima.                                                             '

Sugovomik: Kada shvatimo da je proslost, kao pamcenje, umetnuta izmedu neceg dubljeg i onog vanjskog, sto moiemo uciniti? Ne moiemo to zaustaviti  - ono se i dalje nastavlja.

KRIS_HNAMURTI: Pamcenje se umece izmedu onog vanj­ skog 1 unutarnjeg. Postoji to unutarnje,  vanjsko i urn kao pamcejc u vidu neceg odijeljenog, u vidu proslosti. Dakle, tu su  tri  stvari;  ono  unutarnje,  vanjsko  i  urn  kao  proslost. M lim vas, gospodine, nemojte se smijati - to je nas zivot, to JC 0110 StO mi cinimo; i mada to pitanje mozete postaviti drugacije, to je ono sto se uistinu dogada u nasem svako­ dnevnom zivotu. Zelite nesto uciniti, a urn kaze: "ne cini to". iii, "ucini to drugacije", dakle tu se vodi bitka. Urn se uplice; urn kao misao, a misao je proslost. Misao uskace izmedu onog zbiljskog, unutarnjeg i vanjskog; pa sto nam je ciniti? Uloga misli jc u tome da dijcli; ona je podijelila zivot na proslost, sadasnjost i buducnost. Misao je takoder odijelila unutarnjc od vanjskog. Misao kaze: "Kako mogu premostiti tu podjclu i djclovati kao cjclina?" Mozc li misao to uciniti?

buduci da jc sama cimbcnik podjelc'!

Sugovomik: Sto se hoc(e, to se imoie.

KRISHNAMURTI: Ne, gospodi11;..;: vi u svijetu hocete jedno; vi zelite unistavati !jude i u tome ste uspjeli, otkrili ste kako to ciniti. Mi se na bavimo voljom; volja je nesto najrazornije, jer volja se temelji na uzitku, zelji, a ne na slobodnoj  radosti.

Vi pitate kako misao maze biti mirna. Kako misao maze biti tiha? Je li to ispravno pitanje? - jer aka postavite pogrdno pitanje, neizbje.Zno dobivate i pogresan odgovor. (Smijeh.)  Ne,  gospodine,   to   nije   smijesno.  Vi   morate


postaviti ispravno pitanje. Je li ispravno pitati: "Kako do­ koncati misao?" l1i covjek mora otkriti koja je uloga misli? Dokoncate li misao - ako je to uopce moguce - kako cete onda funkcionirati  kada budete morali  otiCi u svoj ured?

Misao je, ocevidno, nuzna.

Mi kazemo da je misao opasna u odredenom smjeru jer

dijeli; no misao ipak mora funkcionirati logicno, razumno, objektivno, zdravo, u jednom  drugom smjeru. Kako je  to moguce? Kako je moguce da se misao ne uplice? Uvidate li problem? Ne radi se o tome "kako dokoncati misao". Kada to  pitanje  postavite  vrlo jasno,     sagledat cete ga sami za sebe. Misao, koja je odgovor' proslosti, up!ice se, dije.li na vanjsko  i  unutarnje  pa  razara  jedinstvo.  Stoga  kazemo: "Unistimo  misao,  ubijmo  urn."  To  je  potpuno  pogrdno pitanje.  No kad  biste  istrazili  cjelokupnu  strukturu  misli, uvidjeli biste koje je njeno mjesto, te gdje ana nije nuzna, tada biste otkrili da ce um djelovati inteligentno onda kada misao   ne   funkcionira   kao   i   onda   kada   misao   mora

funkcionirati.

Sugovomik: Kaiw to da ste vi svjesniji "onaga sw jes!''  nego ja?

u cenw je  vasa tajna?

KRlSHNAMURTl: 0 tome doista nikada nisam razmisljao. Sarno poglcdajtc:  treba  li njegovati  skromnost?  Aka  nje­ gujete skromnost, to je  jos  uvijek  tastina.  Aka  njegujete svjesnost o "onome sto jest", tada nistc svjesni. No ako ste svjesni dok sjedite u autobusu, ili dok vozite automobil, dok gledate, govorite, iii uzivate, tada  iz toga, prirodno, lako, proizlazi  svjesnost  o "onome  sto jest".  No  ako pokusate

njegovati  veliku. painju   usmjerujuCi je   ka  "onome sto jest",

tada je  na djelu misao, a ne svjesnost.

Sugovomik: Jeste  !i rekli: da  bismo bili slobodni,  nisu  nam potrebni uCitelji? Jesam li ja to ispravna shvatio?

65



KRISHNAMURTI: Koja je uloga ucitelja? Ako on poznaje predmet poput medicine, znanosti, kako raditi na kom­ pjutoru i tome slicno, njegova uloga je u upucivanju drugih u znanje i informacije koje posjedujc. To je prilicno jed­ nostavno. No ukoliko govorimo o ucitelju koji tvrdi da zna, i koji zeli poducavati ucenika, tada budite sumnjicavi, jcr covjek koji kaze da zna, ne zna. Jer istinu, ljepotu prosvje­ tljenja, kako god to nazvali, nikada ne mozete opisati ana jest. Ona je ndto zivo, pokretno, ona je djelatna, ona je bestezinska. Jedino za nesto mrtvo mozete reci  sto je; a ucitelj koji vas poducava mrtvim stvarima nije ucitelj.

Sugovornik: Kako moiemo objediniti koncentraciju, disciplinu

i painju?

KRISHNAMURTI: Rijec "disciplina" znaci  uciti od dru­ goga. "Discipulus" je onaj koji uci od ueitelja. Jcstc li ikada razmotrili iii se zadubili u pitanjc o tome sto je ucenje? Aktiv prezenta glagola "uciti" - sto to znaci? IIi ucite kako biste nesto dodali onome sto vee znate, sto postajc znanje

- poput znanosti - iii se radi  o ucenju  koje nijc nagomi­

lavanje znanja, vee svojevrsno kretanje. Uvidate Ii razliku izmedu tog dvoga? Ja ucim iii zato da bih stekao znanje, bio ucinkovit, tehnoloski i tome slicno, iii cijelo vrijemc ucim nesto sto je uvijek novo pa je i djelovanje stoga uvijek novo.


Daklc "uccnje" imn  dva znaccnja: ucenjc. da bi _sc :te lo znanje uz pomoc kojeg mogu najucinko.vitijc fu.nkcwmr tJ u ocircdenim  podrucjima,  ili ucenje o scb1, tako da   e proslost

_  koja je  misao  - neprestano  ne uplicc; na taj nacm Ja mogu promatratL  a urn je  uvijek  osjetljiv.

Sugovomik.: Zelio bilz  vas upitati da li jedete  meso iii ribu?

KRISHNAMURTI:  Da  Ii  vas  to  stvarno  zanima?_Nik da .u

zivotu  nisam  dotJ.knuo  meso  iii  ribu  - nisam  1h n:k. cta okusio  nikada  nisam  ni  pusio  ni pio; u  tome  nema  mccg

posebn,og,  to nema  nikakvog   .misla.  Ht;cete  li i vizbog  to :

postati  vegetarijanac?  (Slnt]eh.) Necete!. Znate.'. her I,

primjcri, najgora su stvar k_oju mo ct in:at!: o:knjte_ zas. jcdete  meso, za to se odaJetc pusenJU  1 piJC_nJ ,  z s:o nc mozcte voditi jcdnostavan zivot - StO nc znaCl Imatl jedn_o odijclo jJj  jcdan  obrok  dnevno, vee. kva_l.it t  U                                                          k?Jl Je jednostavan,  liSen  svih  iskrivljavanJ  uziCIITI l                                                                                        zc:Jama:

ambicijama  i motivima  - tako da mozete glcdat1 Jzravnc. 1

uociti  ljcpotu svijeta.

.)' 11 govomik:  Upiwo !Jih samo Jto je  humor?

KRISHN.i'vIJRT!: Prctp lst;tvljam da to zapntvo Zli

jati  se samo1n sch1.. T. ot1".1:l) J.C mnogo su Z·''l   1.1   '"lSi•T'·s'CJ·'"n··';·:


,       Molim vas, slusajtc ova: ja zelim spoznati sebe, zelim uciti


.lt1d1··.J  'nq.t... to'l:


J.l"l"q''.) •.l."l<' tull•·(i·••j "s-  cbr- Stnij1Ci s:::. prOi ::<:r::i!


j    ).,   J


I, ·•"-'-


_,-'


o scbi. Ja sam  vrlo slozen entitet, tu je i ono skrivcno i ono

ocevidno. Zelim upoznati potpunu cjelinu samoga  sebe. Stoga motrim samoga sebe i uvidam da sam uplasen; uvidam uzrok tog straha; motreci sam ucio i to je postalo moje znanje. No  kada se strah opet javi, a ja ga promatram uz pomoc prijasnjeg znanja, prestao sam uCiti. Ja ga promatram samo uz pomoc.': proslosti pa ne ucim o onome sto sc uistinu dogada. Da bih uCio o sebi,  mora biti slobode, kako bi se odvijalo neprckidno promatranje l cz uplitanja proslosti  - bcz uplitanja misli.                            '

66


' jasnt)c m1,  mbiljli::, cl  ipak .-;a smijchom, a:w to ;;10zc:mo.

Santa Monica, California, 8. ozu;ka 1970.

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba
MAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinu

DUHOVNOST U STUDENOM...

STUDENI...

ASTROLOGIJA, NUMEROLOGIJA I OSTALO

BRZI CHAT

  • Član bglavacbglavac

    Danas je Međunarodni dan tolerancije, pa poradimo malo na tome. Lp

    16.11.2024. 03:29h
  • Član bglavacbglavac

    Danas je martinje povodom tog dana želimo sretan imendan svim Martinama I Martinima!

    11.11.2024. 08:14h
  • Član bglavacbglavac

    Vrijeme leti, sve je hladnije, želim vam ovu nedjelju toplu i radosnu. Lp

    10.11.2024. 09:09h
  • Član iridairida

    Edine, ti se tako rijetko pojaviš, pa ne zamjeri ako previdimo da si svratio, dobar ti dan!

    30.10.2024. 12:33h
  • Član edin.kecanovicedin.kecanovic

    Dobro veče.

    28.10.2024. 22:30h
  • Član bglavacbglavac

    Dobro jutro dragi magicusi. Blagoslovljenu i sretnu nedjelju vam želim. Lp

    13.10.2024. 08:02h
  • Član iridairida

    Dobro nam došao listopad...:-)

    01.10.2024. 01:57h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

MAGIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karteLjubavne poruke

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info

UNUTARNJA REVOLUCIJA STRAH