razumijevanje meditacije

Meditaciju - umirivanje uma do stanja potpune zadubljenosti ili koncentracije - ljudi prakticiraju već stoljećima. Osjećaj srodan meditaciji možemo doživjeti ako se udubimo u partiju šaha, u slušanje glazbe ili u rješavanje nekog matematičkog problema. Razlika između tih stanja svijesti i meditacije jest u dubini usredotočenosti. Za vrijeme meditacije koncentracija je potpuna, tako da um i predmet na koji je usmjerena pažnja postaju jedno. Meditacija je za mnoge ljude početak njihova duhovnog razvoja u jogi.

Meditacija ili dhjana sedmi je korak Patanđalijevog
osmerostrukog puta (vidi str. 18-19). Njegove praktične
tehnike koje pomažu da usredotočimo um, vode nas do
konačnog cilja joge: samadhija - dosizanja samoostvarenja
i stanja u kojem ostvarujemo jedinstvo sa svemirom i
»Apsolutom« (vidi str. 14). Na nešto bližoj razini, meditacija
je način utišavanja velikog broja slika, misli i
opažanja koje se nagomilavaju u našem umu tijekom
onog dijela života koji provodimo u budnom stanju.

Meditacija podrazumijeva posebice osjetljiv čin
»prepuštanja«, koji se ne može naučiti tek pukim htijenjem.
Napredovanje od običnog stupnja svijesti do i
meditacije, analogno je prijelazu iz budnog stanja u san
- po prirodi stvari na tu radnju ne možemo djelovati
voljom. Meditacija, baš kao i spavanje, nešto je čega
nismo svjesni kad smo »u« tome. Obično shvaćamo da
smo bili u stanju meditacije tek kad izađemo iz njega.
Vježbajući asane, nalazimo put do tjelesnog i mentalnog
opuštanja, koje nam pomaže da se usredotočimo
na meditaciju. Nekima će itekako koristiti ovakva vrsta
pripreme, a neki će prilično lako »skliznuti« u meditativno
stanje bez većih priprema.

Neka vas ne brine kojoj skupim vi pripadate - važna
je meditacija, a ne put kojim krećete da biste je dosegnuli.
Možda ustanovite da vam najviše odgovara meditacija
u pokretu. Neki stilovi joge, na primjer aštanga vinjasa
(vidi str. 44), spajaju meditaciju i vježbanje položaja.
Pokreti tijela su sredstva kojima se umu pomaže da se
koncentrira.

Meditacija, osim samadhija - duhovnog cilja, može
koristiti i na druge načine; uklanja stres, poboljšava koncentraciju
i ravnotežu, čini nas staloženima i emotivno i
mentalno smirenima. Meditacijom se također mogu izliječiti
neke tjelesne tegobe i sniziti visoki krvni tlak.

Meditacija na objekt i bez objekta
Govoreći u Širem smislu postoje dva oblika meditacije:
konkretna ili saguna (također poznata kao meditacija na
objekt) i apstraktna ili nirguna (meditacija bez objekta).
Prvi tip meditacije uključuje vanjski fokus koji je obično
neki predmet, slika, zvuk ili simbol, a jogira ga upotrebljavaju
kao sredstvo pomoću kojeg postižu koncentraciju.
Općenito se smatra da je ovaj tip meditacije lakši
od meditacije bez objekta jer se um može »uhvatiti« za
nešto konkretno, na primjer za plamen svijeće.

Kod meditacije bez objekta nema vanjskog fokusa,
njen je smisao udubiti se u jastvo (ili u Apsolut), odnosno
u apstraktnu ideju, a ne u neki predmet. Korisno je
iskušati oba tipa meditacije; mnogi ljudi, spontano
otkriju koji im je način privlačniji, Bez obzira na to koji
put izaberete, svaki će vas s vremenom dovesti do samadhija
.
Meditiranje
Prije negoli počnete meditirati, nađite mirno mjesto na
kojem vam je toplo, ugodno i gdje vas nitko neće ometati
- tako će vam biti lakše. Nastojte da vam meditiranje
baš na tome mjestu prijeđe u naviku kako biste