Jesse Bering

INSTINKT ZA BOGA

PSIHOLOGIJA DUŠA, SUDBINE I SMISLA ŽIVOTA

 Područje: duhovnost-psihologija-religija

 ISBN (MU): 978-953-303-561-1

 ISBN (TU): 978-953-303-562-8

 Biblioteka: 180 stupnjeva

 Izdavač: Naklada LJEVAK

 Godina: prosinac 2012.

 Broj stranica: 280

 UDK: 2:159.9 234.2:159.9 233.5:159.9

 Format: 13,4 x 21,4 cm

 Uvez: meki = 145,95 kn

 Uvez: tvrdi = 187,95 kn

 Urednik: Kristijan Vujičić

 S engleskoga prevela: Petra Štrok

　

„Uravnotežen i promišljen pristup ovoj često kontroverznoj temi.“

Nature

Zašto se čak i najzagriženiji ateisti okreću Bogu kada im član obitelji teško oboli ili kada se nađu u neposrednoj opasnosti? Uz pomoć najnovijih znanstvenih dokaza, evolucijski psiholog Jesse Bering istražuje kako svakodnevne misli, ponašanje i osjećaji ljudi otkrivaju unutarnju sklonost razmišljanju o Bogu koji duboko utječe na njihov javni i privatni život.

Knjiga Instinkt za Boga živopisno i briljantno argumentirano objašnjava psihologiju vjerovanja. Jesse Bering otkriva da svi imamo unutarnju sklonost vjerovanju u Boga ili bogove koji upravljaju našom sudbinom, koji nas prosuđuju tijekom života i planiraju naš zagrobni život, a taj „instinkt za Boga“ zapravo je proizvod našega evolucijskog nasljeđa. Pozivajući se na najnovija znanstvena istraživanja, kao i na književnost, filozofiju, čak i pop-kulturu, autor u knjizi tvrdi da taj religijski refleks nije iracionalna devijacija i da vjerovanje u Boga nije proizvod kulture ili egzistencijalni „flaster“, nego složena kognitivna iluzija koja se razvijala tisućljećima i koja je snažno i pozitivno utjecala na evoluciju. Osim što ozbiljne ideje iznosi na razumljiv i zanimljiv način, Jesse Bering polazi od pristupa koji je promišljeniji i racionalniji od ekstremnih stajališta koja se tako često iznose na drugim stranama te velike debate.

　

„Jesse Bering briljantan je mladi psiholog, nadaren pripovjedač i vrlo zabavan čovjek. Njegova prva knjiga, Instinkt za Boga, trijumfalna je – dirljivo, provokativno i zabavno istraživanje ljudske potrage za smislom.“

Paul Bloom, prof. psihologije, Yale University, autor knjige How Pleasure Works

　

„Zanimljivo i provokativno ... intrigantno istraživanje vjere.“

Kirstin Butler, The Atlantic

　

„Oštar humor knjige osvježavajuć je i zabavan, ali jedna od njezinih najvećih snaga njezina je jasnoća. Bering ne koristi žargone niti okoliša oko onoga što misli.“

Nicole Branan, Scientific American

　

„Snažna nova hipoteza prirode, podrijetla i kognitivne funkcije duhovnosti. [Bering] ne izbacuje samo postojeće teorije o ovoj temi, nego povezuje različite discipline, ideologije i građu... Elokventno argumentirano i zanimljivo napisano.“

Maria Popova, Brain Pickings

　

　

　

JESSE BERING profesor je psihologije na Wells Collegeu. Piše popularnu kolumnu Bering in Mind za časopis Scientific American, a povremeno piše i za časopise Slate i New York. Autor je mnogobrojnih znanstvenih radova. Nedavno mu je izišla i knjiga Why Is the Penis Shaped
Like That? Živi u Ithaci u New Yorku.

 

 

FILOZOF ALEŠ BUNTA PROPITUJE SMISAO GLUPOSTI POLAZEĆI OD KLJUČNIH TEKSTOVA FILOZOFSKE TRADICIJE (PLATON, ARISTOTEL, ERAZMO ROTERDAMSKI…) PA SVE DO FENOMENA MASOVNE KULTURE KAO ŠTO JE STRIP ALAN FORD.

Aleš Bunta

MAGNETIZAM GLUPOSTI

Platon, Erazmo Roterdamski, Alan Ford

　

 Područje: publicistika - filozofija

 ISBN (MU): 978-953-303-553-6

 ISBN (TU): 978-953-303-554-3

 Biblioteka: Bookmarker

 Izdavač: Naklada LJEVAK

 Godina: prosinac 2012.

 Broj stranica: 156

 Format: 14,5 x 21 cm

 UDK: 130.2

 Uvez: meki = 115,50 kn

 Uvez: tvrdi = 145,95 kn

 Urednik: Kristijan Vujičić

 Prevela sa slovenskoga: Nadežda Čačinovič

　

Hvaljeno djelo slovenskoga filozofa Aleša Bunte Magnetizam gluposti: Platon, Erazmo Roterdamski, Alan Ford razrađuje poimanje gluposti kao očitu suprotnost mudrosti, znanju i spoznaji, a to razlikovanje začudo nije često bilo predmet filozofske analize. U suvremenim se filozofskim raspravama, međutim, opet pojavljuje sklonost analizi ovakvih jednostavnih oznaka – odnosno iskustveno jasnih činjenica – kao što su sreća, tajna ili dosada. Tako „nije slučajno“, kaže autor u knjizi, „što je unutar postmodernizma glupost procvala kao omiljena tema filozofije, 'ljubavi spram mudrosti'“. Polazeći od ključnih tekstova filozofske tradicije (Platon, Aristotel, Erazmo Roterdamski…), Bunta dolazi do fenomena masovne kulture (stripovi) u kojima se odražavaju suvremeni pojavni oblici gluposti kao onoga „drugoga“ od spoznaje.

Valja dodati da je Aleš Bunta majstor pristupačnog oblika ukazivanja na najsloženije filozofske probleme i posredovanja potrebnih znanja. Knjiga Magnetizam gluposti u matičnoj je zemlji dobila brojne pohvale struke i javnosti, a našim će čitateljima posebno biti zanimljiv treći dio knjige koji se bavi fenomenom gluposti u Alanu Fordu, stripu koji ima kultni status na ovim prostorima.

　

„Zvuk gluposti se, dakle, u Alanu Fordu ne postiže time što se glupost uspješno izolira od razuma i uz nju prišije glas, nego prije na taj način da uz pomoć Grunfa, kroničara refleksije o nastanku stripa, u samoj podlozi misaonih postupaka stripa, koji nose imena kao što su sam Grunf, Šef ili Superhik, otkrijemo njihove osnovne sastavnice, subpsihološke zvuke, točke dodira mišljenja i bitka/privacije, koji prethode razdvajanju na razum i glupost pa su utoliko, ako ništa drugo, neumni.“

(Izvadak iz knjige)

　

O AUTORU:

Dr. sc. Aleš Bunta (1974.), slovenski filozof koji radi kao istraživač na Institutu za filozofiju Slovenske akademije znanosti i umjetnosti te na Kriminološkom institutu na Pravnom fakultetu u Ljubljani. Trenutačno radi na projektima „Struktura praznine“ i „Mozak i pravo“. Sudjelovao je na više filozofskih simpozija i objavio nekoliko znanstvenih članaka. U izdanju slovenskoga Društva za teoretsku psihoanalizu (Biblioteka Analecta) osim djela Magnetizem neumnosti (2010.) izišla mu je i knjiga Uničiti nič? (2007.).

　

Izvadak iz knjige:

Tu vidimo koliko je klizav pojam gluposti: može se pojavljivati kako u obliku nedostatnoga funkcioniranja mozga, ali može se pojavljivati, posve suprotno tomu, i u obliku upravo savršenoga funkcioniranja ili čak volje za (ogoljelim) funkcioniranjem. Ne bih, doduše, želio tu analogiju između gluposti i funkcioniranja prenaprezati, budući da i tamo gdje je na djelu neka „pamet“ nekoliko vijaka mora biti usklađeno. Važno je nešto drugo: iako je istina kako nije nužno da glupost nastupa kao nedostatak nekoga svojstva (uspješni „bedak“ funkcionira čak puno bolje od nekih drugih), ipak stoji da glupost, čak i u slučaju „bedaka“, uvijek promatramo iz perspektive nekog manjka. „Bedaku“, priznajmo to, pripisujemo pomanjkanje širine, uljuđenosti, kulture, osjetljivosti ili nečega sličnoga, čime se u svojoj uspješnoj karijeri nije stigao pozabaviti. Funkcionira i previše dobro da bi se bavio sporednim stvarima. Ostaje, dakle, problem: um je izgubio svoj fundamentalni primat s obzirom na ono ne-umno (svoj fundament) i na glupost (od koje se više ne može razlikovati) pa ipak glupost, i in concreto, još uvijek možemo razlikovati kao privaciju »uma«, to jest, u konačnoj instanciji je poimamo kao nedostatak njezina vlastitoga (d)efekta. Jedna je od posljedica ove, ukoliko smijem posuditi izraz, „ontološke nehigijene“, ta da nam – zbog izostanka primjerenog ontološkog određenja gluposti, dakle u trenutku određivanja kriterija gluposti na osnovu konsenzusa – kriterij onoga što je pametno određuju glupani.

 

　

Pratite nas i na Facebooku  na http://www.facebook.com/ljevak.hr

_________________________________________

 

Srdačan pozdrav,

 

Lidija Krvarić

Marketing Naklade Ljevak

lidija.krvaric@naklada-ljevak.hr

 marketing@naklada-ljevak.hr

t: 01/ 4804 021

m: 091 4920 013

www.ljevak.hr