PETI DIO

 

13

PSIHOLOSKA REVOLUCIJA

"Kada se sagleda ta posvemašnja fragmentarnost kako iznutra, tako i izvana, jedini bitan problem sastoji se u tome da ljudsko biće mora u sebi korjenitu, temeljnu revoluciju." 

Zivot je ozbiljna stvar; covjek mu mora posvetiti svoj urn i svoje srcc, u potpunosti; s njim se nc mozc poigravati. Po­ stoji toliko mnogo problema; postoji toliko mnogo zbrke u svijetu; postoje  iskvarenost  drustva  irazne  politicke  podjele i  protuslovlja.  Postoji  velika  nepravda,  patnja  i  siromastvo

- ne samo izvanjsko, vee i unutarnje siromastvo. Svaki ozbi­

ljan covjek dovoljno intcligentan i ne tek sentimentalno emocionalan - sagledavsi sve to, uvida nuznost promjene.

Promjena je iii potpuna psiholoska revolucija u naravi

cjclokupnog ljudskog bica iii puki pokusaj reformiranja dru­ stvene strukture. Zbiljska kriza u zivotu covjeka, vas i mene, sastoji se u pitanju je li moguce izvesti takvu potpunu psiho­ losku revoluciju - neovisno od nacionalne pripadnosti i svih religijskih  podjela.

Mi smo izgradili ovo drustvo; nasi roditelji, i njihovi roditelji prijc njih, proizveli su ovu iskvarenu strukturu i mi smo njen proizvod. Mi smo drustvo, mi smo svijet, i aka se korjenito, vrlo, vrlo duboko ne promijenimo, nema nikakve mogucnosti za promjenu drustvenog poretka. Svi, osobito mladi narastaj, kazu: "Moramo promijeniti drustvo." Puna o tome pricamo, no ne Cinimo nista. Mi smo ti koji se mo­ raju promijeniti, ne drustvo - molim vas, shvatite to. Mi u sebi moramo izvesti, na najvisim i najdubljim razinama, promjenu u nasem cjelokupnom nacinu misljenja, zivljenja,

167

osjevcanja; samo t ?a  e moguca  drustvcna promjena  - puka

?.r.ustvena revoluCIJa, 1zvanjsko mijenjanje strukture drustva pomoc fizicke revolucije  ncizhjd.no vodi, kao sto smo to

: idjeli, u  diktaturu  iii  totalitarnu  drzavu,  koje  uskracuju

:svaku slobodu.

,.    Izvodenje takve promjene u sebi je posao za cijeli zivot

-. ne tek ne to za nekoliko dana, pa da potom bude zaborav­ lJ no - r d1 se o n prestanom osvjestavanju, neprestanoj SVJCSnOStl 0 onome StO SC zbiva, kako iznutra tako j izvana.

Mi moramo zivjeti u  odnosu;  bez  njega  mi  nikako  ne mo emo po.stoja i. Biti u odnosu  znaci zivjeti potpuno, cje­ lovlto; da b1 to b1lo moguee, u nama se mora zbiti korjenita pre?brazba. Kako se korjenito preobraziti? Ako se ozbiljno zan1mate za to, tada cemo komunicirati; razmisljat cemo zajednicki, osjecati i razumijevati zajednit:ki. Dakle, kako se mo e .co: ek, vi i  ja, potpuno promijeniti? To je pravo pi­ tanJe 1 n1sta drugo nije vazno to pitanje ne tjce se samo mladih, vee i  starih.

U  ovom  svijetu  postoji  strahovita  agonija,  neizmjerna p tnja, surovost i nvasilje; postoji umiranje od gladi o kojemu v1 ne znate niSta. Covjek uvida da ima toliko tooa sto bi se m gl ucii iti kad nc bi bilo te posvemasnjc fragr cntarnosti koJ J.e pnsutna u politickom svijetu, s njegovim  mnogo­ l)fOJ Im strankama, i u  mnogim  religijama; sve one govore o 1ru .a. zapravo ga poricu, jer mira, stvarnosti  i  ljubavi, moze b1t1 samo ako nema nikakve podjele.

Dakle ponovimo; kada sc sagleda ta posvcmasnja frag­

mcnl _rnosl, kako iznutra tako i izvana. jedini bitan problem sas!OJI se u tome da ljudsko bicc mora u scbi izvesti kor­ enit , t melj u revoluciju. To je vrlo ozbiljan problem,  to JC pitanJC  kOJC pogada  covjekov  cjeJokupni zivot· OllO ukljucuje meditaciju, istinu, ljepotu, ljubav. Ovo ni;u tek rijeci. Vi morate pronaCi naCin zivljenja u kojem one postaju stvarnost.

Jedna od fl:ajvaznijih stvari u zivotu je ljubav. No ono sto

se naziva ljubavlju, povezano je sa seksom, koji je postao

tako izuzetno vazan; izgleda da se sve vrti oko seksa. Zasto je .ljudsk m biCima- svuda u svijetu, bez obzira kojoj kulturi pnpadah, bez obzira sto propisivale religijske zabrane - seks tako izuzctno vazan? -as njim se povezuje rijec "ljubav'' - zasto?

Kada se zagledate u svoj zivot, uvidate koliko je postao

mehanican; mi stjecemo znanje, skupljamo informacije, sto postupn? posta e mehanicko. Mi smo strojevi, !judi iz druge ke. Mt P?nav!Jamo ono sto su drugi rckli. Strahovito puno cltamo. M1 smo rezultat tisuca godina propagande. Postali smo psiholoski i intelektualno mehanicni. U jednom  stroju nema slobode. Seks prnza slobodu; u njemu je na nekoliko sekundi prisutna sloboda, potpuno zaboravljate sami sebe i svoj mehanicki zivot. Stoga je seks postao strahovito zna­ cajan; uzitak koji on donosi nazivate ljubavlju. No je li ljubav uzitak? Iiije Jjubav neStO posve drugo, neStO u cemu nema nik<:_kve ljubomore, nikakve ovisnosti, nikakve posesivnosti? Covjek mora uloziti svoj zivot kako bi _otkrio smisao ljubavi, bas kao sto mora uloziti svoj zivot kako bi otkrio sto je meditacija i sto jc istina. Istina nema bas nista zajednicko

s vjerovanjem.

Vjerovanje se pojavljuje onda kada postoji strah. Covjek vjeruje u Boga jer je u sebi posve nesiguran. On vidi pro­ lazne stvari u :l.ivotu - ncma nikakvc sigurnosti, nema ni­ kakve izvjcsnosti, nema nikakve utjehe, vee samo neizmjerna patnja - stoga misao projicira ndto cemu pripisuje posto­ janost, sto naziva Bogom, u cemu ljudski urn nalazi utjehu. No to nije istin< .

Istina je ncsto sto sc pronalazi onda kada ne postoji

kaka: strah. I ponovno, vi tome morate posvetiti ogromnu paznJu  kako biste razumjeli  sto je  strah - kako fizicki  tako i psiholoski strah. Vi u svom zivotu imate  probleme  koje niste razumjeli, koje nistc prevladali; stoga nastavljate kvariti drustvo, cija moralnost je nemoralna i u kojem krepost, dobrota, ljepota, ljubav, o kojima toliko govorimo, ubrzo postaju   iskvarcnc.

169

Je li za razumijevanje tih problema potrebno  vrijeme? Je li promjena trenutacna? IIi je za njeno izvodenje potrebno vrijeme? Ako je vrijeme potrebno - sto ce reCi, na koncu svog zivota postizemo prosvjetljenje - tada u tom vremenu nastavljate sijati sjeme pokvarenosti, rata, mrznje. Daklc, maze li se ta korjenita unutarnja revolucija dogoditi u jednom trenu? Ona maze nastupiti odmah aka uvidatc opa­ snost svega toga. To je poput uvidanja opasnosti panora, neke divlje zivotinje, zmije; tada djelujemo trenutacno. No mi ne vidimo opasnost sve ove fragmentarnosti koja se javlja kada "sebstvo", ono "ja", postane vazno- te fragmentarnosti "ja" i "ne-ja". U trenutku kada seta fragmentarnost u vama pojavi, mora doci do sukoba; a sukob je sam korijcn pokvarenosti. To vas obavezujc da sami za scbc otkrijcte ljcpotu mcditacijc, jer tada urn, buduci je slobodan i ncuvjetovan, opaza istinu.

Postavljati pitanja je vazno; ne radi sc samo o tome da

sc na taj nacin razotkrijete, vee postavljajuci pitanja, vi cetc sami za sebe iznaci odgovor. Ako postavite ispravno pitanje, ispravan odgovor poCiva u tom pitanju. U zivotu morate svc dovesti u pitanjc; svoju kratku iii dugu kosu, svoju odjecu, nacin na koji  hodatc, nacin na  koji jcdctc,  kako osjeeate  - sve mora biti dovedcno u pitanjc; urn tada postajc izuzetno osjetljiv, ziv i intcligentan. Takav urn jc u stanju  voljeti; samo takav urn zna sto jc  religiozan  um.

Sugovornik: KakFa je  to meditacija  o kojoj t·i govorite!

KRISHNAMURTI: Znate li vi uopce ista o tome Mt) bi meditacija mogla biti?

Sugovomik: Znam da postoje razliCite vrste meditacije, no nc znam o kojoj od njih vi govorite.

KRISHNAMURTI: Sistem mcditacije nijc mcuitaeija. Si­ stem podrazumijeva metod, koji upraznjavate da biste na kraju ncsto postigli. Kada nesto upraznjavate uvijek iznova,

•     •                                                                                                                                       •                    v               ')

to postane mehanicko,  zar  nc?  Kako  maze jedan  mehanican urn - koji je  bio obucavan i navoden, mucen kako bi se poko­ rio obrascu koji naziva meditacijom - koji se nada postignucu nagrade  na  kraju   -  llltt  slobodan  promatrat1,  uctti:

Postoje  razne skole, u  Indiji  i dalje na  Istoku, u  kajima

se poducavaju metodi mcditacije - to je doista nesto vrlo zastrasujuce. To znaci mehamcki uvjezbavati um; on zbog toga prestane bit.i slohodan i nc razumije problem.

Dakle, kada  upotrebljavamo  rijec "meditacija",  mi  ne

mislimo na ndto sto se upraznjava. Mi nemamo nikakav metod. Meditacija je ::.vjesnost; osvjestavanje onog< sto '

cinite, onaga o cemu razmiSljate, onaga sto osjccate, osvje­ stavanje bez ikakvog izhora, promatranje, uccnje. Meditirati znaci hili svjestan svnje uvjetovanosti, nacina na  koji stc uvjetovani drustvom u kojem zivite, u kojem ste bili odgo­ jcni, putem rcligijske propaganclc - biti svjestan bcz ikakvog izbora, bez iskrivljavanja, bcz zclje da je stvarnost drugaCija. Iz te svjesnosti proizlazi paznja, sposobnost da se budc pazljiv. Tada postoji sloboda da se stvari sagledaju kakve uislinu jcsu, bcz iskrivljavanja. Urn postaje sreden, ncpo­ muccn, osjetljiv; takva meditacija stvara um koji je potpuno tih - o takvom umu maze sc puno govoriti, no to nema nikakvog smisla ukoliko on ne zazivi.

Sugovornik: Nde li 1ws taj put odFesti u jos vecu osam icnos!, vecu  zbrku?

KRISHNAMURTI: Prije svega: nije li vecina ljudskih bica strahovito zbrkana'> Zar vi niste zbrkani? - uoCite tu cinje­ nicu, spoznajte jcste li zbrkani iii ne. Urn koji je zbrkan, sto god cinio,  uzrokuje zbrku. Urn koji je zbrkan kazc: "upraznjavat cu meditaciju", iii "otkrit cu sto je ljubav" -

kako mozc zhrlc!J um pronaci i ta do  svoje vlastite zhrkanc

prujckcije? ;ko  tc. uvidjcli  !11 cinjenicu, sto ccte uciniti'1

Zbrkani ste pa pokus< vale proizvesti slanje uma kojc nije zbrkano.  Pokusavatc  ovo  iii ono,  desct  razlicitih  stvari  -

drogc, pice, seks, obo2avanje, bjcgove - slijedite li - bacanje bombi, bilo sto. Prvo treba prcstati djelovati, prestati nesto ciniti. Takoder morate zaustaviti svako odmicanje od zbrke tako da ne otpocne nikakvo djclovanje prema iii od zbrke. Svo djelovanje tada prcstaje, postoji samo  zbrka.  Nema bijega od nje, nema ni pokusaja zamjenjivanja te zbrke jasnocom; nema misaonog odmicanja od nje, jer to uzrokuje daljnju zbrku; misao u tom trenutku nije zaokupljena djelo­ vanjem. Potom se javlja sljcdecc pitanjc: jeste li svjesni ove zbrke kao necega sto je  izvan vas kao  "promatraca", ili ste vi dio tc zbrke? Jc !i promatrac razlicit od onoga  sto pro­ matra - od zbrke? Ako  se "promatraC" razlikuje  od  onoga sto promatra, javlja se pwtuslovlje- samo to protuslovljc je uzrok zbrke. Daklc, vazan jc nacin na koji glcdatc tu zbrku. Promatra Ii je  on kao ndto po strani, odijcljeno od scbe, iii je "promatrac" promatrano? Molim vas, shvatitc ovu vrlo vaznu stvar. Jcdnom kada tO shv< titc, vidjct cete od kakvog jc to izuzctnog znai:aja za zivot; sav sukob je uklonjen. '·PromatraC" vise ne kazc: "moran1 to promijcniti", "moram si to razjasniti'', "moram to nadici". ·'moram to pokusflti rawmjcti", "moram pobje;_ i od toga''. Svc jc to djelalnost "promatraca" koji sc ocJijclic) od zbrh:c i proizvco sukob izmec1u scbc i zbrkc

Sugm·orni!c Priznajem svoju :brku.

KRlSHNAMUl<.TI:  Ah! U  trcnu!ku  k:tda ka:?:ctc ''priznajen'

:;voju zbrku ", prisutan JC entitct kuji w priznaje. Vi nc uvidatc vaznost toga. Prorn;11r:un; J:t li promatrajuci ot­ krivam da prc,matram  IZY

dio tc zbrke, um postaje potpunu miran, n,;:;ma ni:

Drugo po;;!avljCllO  pitanjc  bilo je:  "Ah:o trc:ham uciti  od samoga sebc, sto sc: dogada bd:>. me okr.:.lni svijct kontrolira,

mobilizira, salje u rat, kaze mi sto da cinim' u politickom, ekonomskom, religijskom smislu?" Postojc psiholozi igurui s Istoka - svi oni mi govore sto da cinim. Ako ih poslusam

-   a to je ono sto svi oni zele, obecavajuCi  na kraju  utopiju, iii nirvanu, prosvjetljenje iii istinu - postajem mehanican. Osnovno znacenje rijeci "poslusati" je slusati. Neprestano slusajuCi ono sto mi govore drugi ljudi, postupno postanem poslusan. Ako ucim od samoga sebe, ucim i o drugima. Pa ako ddava od mene zatrazi da  podem  u  vojsku,  ucinit  cu ono sto smatram ispravnim u trenutku kada se to od mene zatrazi. Slobodan urn nije poslusan. Slobodan urn je slo­ bodan jer u njemu nema zbrke. Potom cete reCi: "Od kakvc je koristi imati jednog pojedinca, jedno ljudsko bi6e s takvim urn om dok je  svuda oko njega pokvarenost,  zbrka? Mislite li da biste postavili takvo pitanje da imate takav um?

U cemu je smisao toga da se ima urn koji je tako potpuno nepomucen  i  sreden?

Sugovornik: Tada zasigumo  vise ne bi bilo nikakvih rijeei?

KRISHNAMURTI: Sve su to vase spckulacije, zar ne? Kako znate?

Sugovomik: Rijeei su osnov ideja. !deja vise ne bi bilo a um bi bio slobodan; tada vise ne bismo bili u odnosima, ne bismo vise tragali. !mali bismo tiSinu, potpunu tisinu, i razumjeli bismo. Svatko moie imati slobodan um.

KRISHNAMURTI: Vrlo jasno razumijem o cemu govorite.

No, prijc svega: jc li nama stalo do svijeta kao do necega od nas odijeljenog? Je li svijet zbiljski "vi" - ne teoretski "vi"? Osjecate li kvalitet uma koji kaze: "ja sam svijet, svijet jc ja, ja i svijet nismo dva zasebna cntiteta"? "Sebstvo" je odijeljeno od zajednice, "sebstvo" je protiv svijeta, "sebstvo" je protiv vaseg prijatelja, vase zene, vaseg muza. Sebstvo" je vazno, zar ne? I "sebstvo" postavlja pitanje: "Sto bi bio

svijet kada ne bi bilo nikakvog sebstva ?" Otkrijte mozete li zivjeti bez  "sebstva" i tada cete otkriti istinu toga. Tu je takoder iprethodno pitanje: od kakve je koristi ako jedno ljudsko bice u svijetu ima nepomucen, neokaljan, slobodan urn - u cemu je smisao toga? No tko postavlja to pitanje? Onaj tko je zbrkan iii onaj ciji je urn nepomucen, sreden, slobodan? "Tko" postavlja to pitanje? Postavlja li cvijet to pitanje? Postavlja li ljubav to pitanje? Postavljate li vi takvo pitanje kada ste suceljeni s neCim izuzetno vaznim? Posta­ vljate Ii sljedece pitanje: od kakve mi je koristi znati sto znaCi voljeti kad drugi ne znaju sto to znaci? Vi naprosto volite. Ne postavljate to pitanje. Kada nemate straha, psi­ holoski gledano, a svi oko vas su uplaseni, hocete li tada pitati: "Od kakve je koristi sto ja nemam straha kad su svi drugi uplaseni?"  Pa sto onda uciniti? Vi ncmatc  straha a drugi ga imaju - sto cete uciniti? - pokusat cetc mi pomoci da spoznam cjelokupnu strukturu straha.

SugOIJomik: Kako onemoguCiti jezik u stvaranju pvdjele? S1'aki jezik ima svoju specificnu stmk!llru, odreden obrazac, pa je:zik postaje  prepreka.

KRISHNAMURT!:  Dakk, kako savladati tu preprcku?  Nijc li  prilicno jasno  da rijec  nije  stvar?  Koristili  vi  neku  tali­ jansku  rijec, englesku rijec iii grcku rijec, ta rijcc nijc stvar. Rijec "vrata" nisu  vrata.  Rijec, opis, objasnjenje,  nije stvar koja  se  objasnjava,  opisujc:  ako se  to  uvidjclo,  onda  vise nema ovisnosti o pukoj ri.ieci. Misao je, pak, proizvod rijeci; misao uvijek odgovara s obzirom na pamccnjc, u vcrbalnim strukturama. Misao j ogranicena rijcCima, ona jc rob rijcci. Mozete  li slusati bcz uplitanja  rijeci? Vi mi kazctc: "volim vas", no sto to znaci? Te rijeci uopce nista  nc znacc; no tu mozc  biti  prisutan  osjecajni  odnos  koji  nijc  prouzrokovan

odgovorom misli na tc rijeci; mozda dode do izravne ko­ munikacije. Stoga urn, svjestan da rijec nije stvar, da sc rijcc,

koja je misao, uplice, nesmetano slusa, bez preclrasudc: kao sto to cini kada  kazete  "volim vas".

Mozetc li slusati bez tumacenja, bcz uplitanja svojih predrasuda, izvrtanja - slusati kao sto mozda slusate pjev ptice? (U Italiji ima vrlo malo ptica; ovdje ih ubijaju. Kako smo mi cudovisni ljudi!) Mozete li slusati pjev ptice bez verbalnog komentara, nc imenujuci  to, govoreci: "ovo je kos", "zelio bih ga i dalje slusati''; mozete li slusati bez svcg tog uplitanja, naprosto slusati - ha? Mozetc, zar ne? No, mozetc li jednako tako slusati ono sto se zbiva u varna? - bez predrasudc, bez formule, bez iskrivljavanja - bas kao sto mozete slusati ovo zvono (zvuk zvona) bez ikakvih primisli, naprosto slusati njcgov cisti zvuk; tada ste vi taj zvuk, vi ne slusate taj zvuk kao ncsto od vas odijeljeno.

Sugovornik: Da bismo To mogli uCiniti, potrebna nam je vjeiba.

KRISHNAMURTI: Potrchna vam je vjezha da bistc slusali! Netko vas tome mora poduciti! U trenutku kada vas netko tome poducava imatc gurua i sljedbenika, autoritet i uce­ nika. Kada je ovo zvono zazvonilo, jeste li ga slusali - bez ikakvog tumacenja, s punom paznjom? Ako stc primijetili da ste sami scbi rckli: "podnc je", "koliko je sati?", "vrijemc je za jelo", tada ste primijetili da zapravo niste posvetili punu paznju toj zvonjavi; dakle spozm1li ste - niste bili poduceni

- da  niste  slusalL

Sugovomik: Postoji razlika izmedu zvonjave zvona i pjeva ptice, s jedne strane, irijeei koja je u. recenici isprepletena s drugim rijecima. Ja mogu izdvojiti pjev ptice, ali rijee u recenici ne mogu izdvojiti.

KRISHNAMURTI: Slusanjc pticc jc objektivno, izvanjsko. No mogu 1i slusati samoga sebe dok neku rijec upotrc­ bljavam u kontekstu recenice: mogu li slusati tu rijec i biti slohodan  od nje i kontcksta  u kojem  sc ona javlja?

Vi  mozete  reci: "'Ovo jc  lijcp stol." Vi  ste tom  stolu

pridali odreoeno svojstvo; nazvali ste ga lijepim. Ja ga mogu

poglcdati i reci: "Kakav ruzan stol." Dakle rijec oznacava vas osjecaj; ona nijc ta zbiljska stvar; ona nastaje kao pridruzcna ideja.  Mozete  li  gledati  svog prijatelja  bez  predodzbe  koju ste stvorili o tom prijatelju  - predodzbe koja je rijec, simbol? Ne mozemo, jer ne znamo kako je ta predodzba stvorena. Vi mi  nesto  kazete,  nesto  ugodno,  i  ja  iz  toga  stvorim  pre­ dodzbu,  da ste vi  moj prijatelj;  nctko  drugi  mi  kaze  ne5to neugodno, na slican naCin ja izgradim predodzbu; vas kasnije susrecem  kao prijatelja,  kada  sretnem onog drugog,  to nece biti  prijatcljski  susrct. No  moze  li urn  prestati  stvarati bilo kakvu  prcdodzbu,  rckli  vi  nesto  ugodno  iii  neugodno?  On moie  p estati  stvarati  prcdodzbu   kada  tome  posvetim  pa­ znju; tada vise nema oblikovanja  predodzbi; ja  mogu slusati

slusati bez ikakvc predodzbe.

Sugovomik: Da  li biste se mogli vrariti 1w ono o cemu ste go­ vorili na poce1ku,  o promjr?ni  nas somih unutar drustva? Kako je  mogu(e isrinski promijeniri  samoga sebe kada ste prisiljeni konztrFirati svojc odnosc:> .Ia ii1'iJ11 11 kt!Jiilalisrickom sv1jetu i sFi nwji odnosi momju hi1i lwpira!isriC:ki, inace ne hilt mogcw opstati.

KR!SHNAMURTI:   A   kad   bistc   zivjcti   u   komunistickom svijctu, i  tamo bistc sc prih1godili.

.)'ugovomik: Toc.'no.

KRISHNAM URTI: Pa sto cctc uciniti'

Sugovomik: Kako se mogu promijcniti?

KRISHNAMURTl: Postavili stc pitanje: ako zivim u kapi­ talistickom svijctu, moram sc prilagoditi kapitalistickim zahtjevima; no kada bih zivio u nekom komunistickom drustvu, totalitarnom, birokratskom drustvu, morao bih uCiniti upravo to isto - pa sto mi je ciniti?

Sugovomik: Ne nzislim da bi to bila potpuno ista stvar.

KRISHNAMURTI:  No radi se o istom obrascu. Tamo biste mozda  imali kratku kosu  i morali biste iCi na posao, raditi ovo iii ono. No sve se to svodi na isto. Sto cete uciniti? Cimc je  zaokupljeno ljudsko bicc koje uvida  da je promjena  unu­ tar njega samog od prvorazrednog znacaja, zivjelo ono ovdje iii tamo?  Ono mora promijeniti  samo scbe; sto ta promjena podrazumijeva?  Slobodu  od psiholoskog  straha, slobodu  od pohlepe,  zavisti,  ljubomore,  ovisnosti; slobodu  od straha od usamljenosti,  od straha od saobrazavanja  - nije li tako? Ako se sve to odvija u varna - bez ikakvog saobrazavanja - vi vite najbolje sto mozete, tamo iii ovdje. No, na nasu nesrecu,

nama nije vazna unutarnja revolucija, vee izvanjsko mije­

njanje ovoga ili onoga.

Sugovornik: A sto aka se tada dogodi da vas netko ubije?

KRISHNAMURTI: Ah! Nitka nc moze ubiti slobodnog covjcka. Mogucc jc zaklopiti njcgove oci, no, iznutra, on jc slobodan, nista ne mozc dirnuti u tu slobodu.

Sugovomik: Da li biste definirali egoizam?

KRISHNAMURTl: Ako zclite neku definiciju, potra7.ite je u rjecniku. "Definicija" - molim vas, vrlo sam brizljivo raz­ lozio da opis nijc ono sto se opisuje. Sto je to sebstvo kojc se neprestano osamljuje? Cak i ako nekoga volite, spavate s tim nekim, itd., uvijek je prisutno to odijeljeno sebstvo - sa svojim ambicijama, svojim strahovima, svojim agonijama, sa svojom zaokupljcnoscu sobom u samosazaljenju. Sve dok to scbstvo opstoji, mora biti sukoba - nije li tako? Kako moze to sebstvo isccznuti - bcz napora? U trenutku kada se napregnete, tu je takozvano "Vise Sebstvo" koje vlada nad "nizim scbstvom". Kako moze sebstvo rasprsiti to sto se naziva "sebstvom"? Sto je sebstvo? - je li ono splet sjecanja?

177

- iii je ono nesto postojano? Ako je splet sjecanja, onda je ono nesto  sto pripada proslosti; ono je jedino sto vi imate, ono nije nista postojano. Sebstvo je "ja" kojc je nagomilalo znanje i iskustvo, kao pamcenjc, kao bol; i ono postaje sre­ diste iz kojeg proistjece svako djelovanje. Sagledajte ga onakvim  kakvo  ono jest.

Svaka religija, svako drustvo i kultura, uvida da se

"sebstvo" zeli izraziti; u umjetnosti, samoizrazavanje je izuzetno vazno; ono je takoder vrlo vazno u njegovom pot­ vrdivanju kroz dominaciju. Svaka religija je nastojala unistiti sebstvo - "Ne brinite se za sebstvo", "Zamijenite ga Bogom,

ili ga zamijenite Drzavom." A to se nije pokazalo uspjesnim.

Sebstvo se poistovjetilo s Bogom - rna sto on bio - i opstalo. Mi kazemo: promatrajte sebstvo dok djeluje, ucite o njemu, motrite ga, budite ga svjesni, ne unistavajte ga, ne recite: "moram ga se otarasiti" iii "moram se promijeniti"; naprosto ga promatrajte, bez ikakvog izbora, bez ikakvog iskrivlja­ vanja; tada, u tom motrenju i ucenju, sebstvo iscezava.

Rim, 21. listopada 1970.

NAPOMENA

Citatcljc koji se zele holje upoznati s KrishnamurLijevirn djelom   upucujcmo   rw  sljedece  hrvatske   prijevode:

Duh i sloboda (The Firsl and Last Freedom), Grafos, Beograd   1987..  u  prijevodu   Marina  Domitrovica;

Jedi11a   rcl·alucija   (The  Only  Revolution),   Moderna,

Beograd   1991.,  u   prijcvodu    Marina   Domitrovica    i

Pitcmja   i  udgovori,   (Questions  and  Answers),          VB.Z.,

Zagreh   1995..   u   prijevodu   Divine   tv1arion.

Onima koji  sc  sluze  cngleskim  jezikom  a  zeljcli  hi t:it:ti   Krishnamurtijcv:l   djela   na   izvorniku   preporucujcmo da  sc  obrate   Krishnamurti   Foundation   Trustu,   cija   adrcsa je dana na pocctku  knjige.  Osim  cetrdesetak  najvaznijih knjig:a, desetak tcmatskih antologija i nekoliko biografija, moguce jc naruCiti i velik  hroj  audio  i  videokaseta  na  koji­ ma  su  snimljcni   Krishnamurtijcvi   govori   i   razgovori.