primjena prehrane

Vježbači joge već tisućama godina slijede ista načela prehrane. Oni zagovaraju
ravnotežu čistih i hranjivih namirnica koje treba jesti umjereno. Prema spisu Hatha joga pradipika (vidi str. 16-17) ne jede se do potpune sitosti, nego četvrtinu želuca treba ostaviti praznu. Također bismo trebali jesti u smirenom i opuštenom stanju.

Jogijski izraz za fizičko tijelo (nasuprot suptilnom tijelu,
vidi str. 21) je anamaja koša, što doslovno znači »sloj od
hrane«. Prema Ćandogja upanišadi (vidi str. 1 7), najtvrđi dio
hrane koju jedemo izbacuje se iz tijela probavnim traktom,
manje tvrd dio postaje naše tijelo, a suptilni dio

hrane postaje um. Zbog toga je važno obratiti pozornost
na to što jedemo - ono si, što jedeš. Hrana nije samo
gorivo koje nas pokreće kroz dan, ona postaje dio nas.
Najvažnije u jogijskoj prehrani jest umjerenost. Kao
što kaže Bhagavad Gita (vidi str. 1 7): »Joga nije za onog koji:
se prejeda, kao ni za onog koji pretjerano posti.«
U razvijenom svijetu u kojem su uobičajene stroge
dijete, prehrambeni hirovi i nepravilnosti, važno je znati
ovo jednostavno učenje i uzeti ga u obzir. Nadalje, mnogi
jedu dok rade ili gledaju televiziju, umjesto da obrate
pozornost na hranu koja se nalazi pred njima. Trebali
bismo jesti polako i dobro prožvakati svaki zalogaj kako
bismo hranu lakše probavili. Jogijska prehrana ne
propisuje samo vrstu hrane koju bismo trebali jesti, nego
također sistematizira osnovna načela prehrane, kao što
su tri guru (vidi str-32-33) i vegetarijanstvo, a što se može
prilagoditi potrebama pojedinca.
Vegetarijanstvo
Jogijska prehrana je laktovegetarijanska, što znači da se
sastoji isključivo od namirnica neživotmjskog podrijetla,
osim mlijeka, sira, jogurta, maslaca, jaja i meda. Neke
vrste joge zastupaju vegansku prehranu u kojoj nisu zastupljeni
mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, med ili bilo
koji drugi proizvod životinjskog podrijetla. Neke pak
vrste joge, poput tantra joge, dopuštaju meso, no to nije
uobičajeno.
Vodeća misao koja se krije iza vegetarijanske prehrane
jest ahimsa - jogijsko načelo o nepovrjeđivanju i nenasilju
nad svim živim bićima.

OPĆE SMJERNICE

• jedite namirnice u prirodnom stanju, npr. sirovo voće
i povrće. Idealno bi bilo kad bi hrana koja se jede bila
svježe ubrana. Samoposluživanja često uvoze proizvode
iz drugih krajeva svijeta, što podrazumijeva da ti
proizvodi neizbježno ostaju dugo zamrznuti.
• Izbjegavajte namirnice tretirane sa svrhom očuvanja
(na primjer zračene namirnice). Radije birajte organski
uzgojene proizvode. Zbog sve većeg interesa potrošača,
danas je takvu hranu lakše nabaviti.
• Izbjegavajte rafinirane namirnice, npr. kao što su
bijelo brašno, šećer i »fast food« hrana; (polu-gotove
obroke, namirnice u konzervama, staklenkama ili
bocama).
• Izbjegavajte namirnice koje sadrže umjetne boje,
dodane šećere ili soli, škrob ili masnoće. Provjerite
etiketu na namirnici prije nego je kupite (pooštreni
su zakoni o obvezi točnog navođenja sastojaka).
• Jedite što je moguće više svježeg voća i povrća.
Kuhanjem uništavate vitamine i enzime iz povrća, stoga
biste trebali pojesti svaki dan nešto sirovog povrća.

Osim etičkog aspekta ahimse, tu su i drugi razlozi
zbog kojih se prihvaća vegetarijanska prehrana. Dokazano
je da tada prehrana poboljšava zdravlje. Bjelančevine
iz mesa dugo se probavljaju, što otežava bubrezima
i jetri da eliminiraju štetne tvari. Meso također sadrži
visoku dozu mokraćnih kiselina, koje mogu stvarati
probleme kao što su ukočenost i bol u zglobovima.
Nadalje, životinje mogu biti hranjene hormonima i
antibioticima, koje konzumiranjem mesa unosimo u
tijelo.
Suprotno općem uvjerenju, većina vegetarijanskih
namirnica sadrži dostatnu količinu bjelančevina za
organizam, primjerice mahunarke, orašasti plodovi i sjemenke
bogate su bjelančevinama. Uostalom, mnogi
zapadnjaci (uključujući vegetarijance) jedu mnogo veću
količinu bjelančevina od. potrebne.
Mnogi se pitaju je li potrebno biti vegetarijanac da bi
se vježbala joga. Iako je idealno prakticirati ahimsu, joga
ne zahtijeva potpuni preokret i promjenu načina života
preko noći. Patanđalijev osmerostruki put (vidi str. 19)
potpuno navodi i objašnjava poteškoće na koje nailazimo
živeći prema načelima joge. Ako se i ne hranitevegetarijanski

hranitevegetarijanski,
ipak ćete se uspješno okoristiti drugim
aspektima koje pruža vježbanje joge. Postupan pristup u
kojem ćete jesti više vegetarijanskih obroka tjedan za
tjednom, ili mjesec za mjesecom, pružit će vašem tijelu
priliku da se prilagodi novoj prehrani. Štoviše vegetarijanska
prehrana može postati ugodan izvor kulinarskog
nadahnuća, odnosno dragocjen uvod u širi i bogatiji,
način prehrane.
Neki ljudi koji počnu prakticirati asanu i pranajamu
(kontrolu disanja) primjećuju da žele proširiti vježbanje
joge i na načela društvenog i individualnog ponašanja
(jame i nijame; vidi str. 19) a time spontano gube želju za
mesom.
Vježbanje asana osobito može potaknuti visok stupanj
svijesti o učinku koje meso i sastojci poput kofeina
i alkohola mogu imati na um i tijelo. (Možete također
primijetiti da astme pooštravaju osjet okusa i mirisa, a
smanjuju potrebu za slatkim, začinjenim i slanim
namirnicama).
Jogijska prehrana daje prednost hrani koja raste a skladu s okolišem.
Tu se očituje primjena načela a h i m s e (nepovrjeđivanje; vidi str. 19).