Umjetnost je korak od očiglednog  i dobro-poznatog prema onome što je skriveno.  Kahlil Gibran

Ja uvijek osjećam želju da u neobičnom tražim obične stvari; da predlažem, ne da namećem, da uvijek ostavim mali dio misterije u mojim slikama.  Balthus

Umjetnost nam omogućava da sebe istovremeno pronađemo i izgubimo.  Thomas Merton

Čovjek ne polaže istinsku vrije-dnost u sebe jer je izgubio božan-ski osjećaj. Zbog toga on sljedi mišljenje drugog čovjeka, kada bi on bez sumnje mogao pronaći potpunu sigurnost u duhovnom autoritativnom centru svoga vla-stitog bića. Paul Brunton 1898-1981

Umjetnost bi trebala poboljšati živote ljudi, posebno umjetnikov.

Todd Plough

Predmet nije misteriozan. Miste-rija je u tvome oku.Elizabeth Bowen

Ključ za misteriju velikog umje-tnika je da će on zbog nepoznatih razloga, dati svoje energije i svoj život samo da bi učinio sigurnim da jedna nota slijedi drugu. . . i ostavlja nas sa osjećajem da je nešto ispravno u svijetu.

Leonard Bernstein 1918-1990 

Vizualne umjetnosti moraju ko-municirati sa ljudskim duhom, prisiljavajući pojedince da sebe odražavaju i svoju egzistenciju iznad vlastitog samo-interesa.  

Dean Mitchell

Postoji misteriozan odnos između slikanja i stvaranja muzike. Izgle-da da te dvije aktivnosti hrane jedna drugu.  Eleanor Blair

Traži utočište samo u Mudrosti.

Ludwig van Beethoven 1780-1827

Ideja umjetnost zbog umjetnosti je prevara.  Pablo Picasso

Dosta o umjetnosti. To je umje-tnost ono što nas ubija. Ljudi više ne žele da slikaju: oni prave umjetnost.  Pablo Picasso

Ljudi vole Umjetnost. I to im je dato. Ali što god je manje Umjetnosti u slikanju to više ima slikanja.  Pablo Picasso

Umjetnost je odstranjivanje nepo-trebnog.  Pablo Picasso 1881-1973

Umjetnost je slavljenje života, potaknuto od umjetnika  da gle-daoca dovede u dodir sa božan-skim.  Joseph Plaskett

Umjetnost je nešto kao dobar naslonjač u kojem se odmara nakon umora.  Henri Matisse

Materijalna stvar koja je ispred tebe, to je to. Huang Po  9. stoljeće

Umjetnost odmrzava čak i smr-znutu, mračnu dušu, otvarajući je prema uzvišenom duhovnom is-kustvu.  Aleksander Solzhenitsyn

Svaka umjetnost je prepljavljena drugom umjetnošću. Leo Steinberg

Nema misterije o umjetnosti. Čini one stvari koje možeš vidjeti; one će ti pokazati one stvari koje ne možeš vidjeti. Čineći ono što mo-žeš ti ćeš postepeno spoznati što je to što želiš učiniti, a ne možeš učiniti, i tako ćeš biti sposoban da to učiniš.  Samuel Butler

Uvijek postoji mnogo više da se vidi u slici nego u njenoj povr-šini, kada je tako mnogo stvarnog skriveno u dubinama. Da, to ima svrhu, stav ili možda priču, ali malo je ronioca koji traže boga-tstva koja su ispod sakrivena. 

Leanne Cadden

Ono što vam ja pokušavam prika-zati je još misterioznije, to je is-prepleteno u samo korjenje bića, u nepomirljiv izvor senzacija. 

Paul Cezanne

Slikanje zahtjeva malo misterije, malo neodređenosti, malo fanta-zije. Kada uvijek svoje značenje činiš jednostavnim ti onda dosa-đuješ ljudima.  Edgar Degas

Moje slike jesu odraz mojih vla-stitih unutrašnjih misterija. . . sve one odražavaju moje najvjernije pratioce i muze  - prirodu i životinje. . . Katherine Dunn

Ja želim da svaka slika bude početak neviđene slike.

Kahlil Gibran

Najljepša stvar koju možemo doživjeti jeste misterija. To je izvor cijele istinske umjetnosti i znanosti.  Albert Einstein

Ako umjesto figure staviš samo sjenu osobe, pronašao si original-nu točku početka, tu čudnovatost o kojoj si kalkulirao. Paul Gauguin

Ah, misteriozan svijet. . . Ja sam postao bolji jer sam razumio i volio tvoju ljudsku dušu – cvijet koji je prestao cvijetati i čiji miris zbog toga nitko neće udisati.

Paul Gauguin 1848-1903

Djelo stvaranja je vrsta rituala. Porijeklo umjetnosti i ljudskog postojanja se nalazi duboko u ovoj misteriji stvaranja. Ljudska krea-tivnost ponovo potvrđuje i mistifi-cira moć “života“. Keith Haring

Cijelo moje razmišljanje o umje-tnosti je proganjano mističnom vjerom da se u njenom praktici-ranju dotiču izvori istine. 

Roger Hilton

Postoji određena kvaliteta u sva-kom ljudskom  biću – urođena, svojstvena karakteristika koja je neizbježno prisutna – kojoj može-mo dati ime “mistična perce-pcija“. Ja koristim ovaj izraz u mnogo širem značenju, nego što mu se obično pridaje, i htio bi da smatrate da ova kvaliteta mistične percepcije uključuje:

1. Mističku viziju duše, Boga i univerzuma.

2. Moć da se kontaktira i cijeni svijet značenja, subjektivni svijet pojavljujuće stvarnosti.

3. Moć da se voli i da se izlazi vani prema onome što nije sebstvo.

4. Sposobnost da se shvaćaju i intuicijom osjećaju ideje.

5. Sposobnost da se osjeća nepo-znato, poželjno i željeno. Poslje-dična odlučnost i upornost koja omogućuje čovjeku da traži, traga i zahtjeva nepoznatu stvarnost. To je mistička težnja koja je stvorila velike mistike poznatog svijeta, veliki broj istraživača, otkrivača i izumitelja.

6. Moć da se osjeća, registrira i bilježi dobro, lijepo i istinito. To je ovo što je stvorilo pisca, pjesnika, umjetnika i arhitekta.

7. Poticaj da se otkrije i shvate tajne Boga i njegove prirode. Ovo je stvorilo znanstvenike i religio-zne ljude.

. . . to je moć u čovjeku, . . . koja ga je vodila, kroz napredan razvitak kultura i civilizacija, sve dok danas ne stoji na pragu novog kraljevstva u prirodi. To je ova moć da cijeni i teži za onim naizgled nedostiživim dobrom.

Alice Bailey - EDUCATION IN THE NEW AGE, 1954

Čovjek bi trebao sjajiti sa božan-skom Prisutnošću bez da na tome radi. On bi trebao izvući suštinu iz stvari i ostaviti same stvari. To ispočetka zahtjeva pažnju i odgo-varajuće utiske, slično kao i kod učenika i njegove umjetnosti. Tako mora biti prožet sa božan-skom Prisutnošću bez da na njoj radi.  Meister Eckhart 1260-1328

Umjetnost je, pretpostavljam, sa-mo za početnike, ili za one tvrdo-korne sljepouličare, koji su se od-lučili zadovoljiti erzatsom Tako-vosti, simbolima prije nego onim što oni predstavljaju, elegantno sastavljenim receptom umjesto prave večere. . . Ma koliko izra-žajni simboli nikada ne mogu biti stvari koje predstavljaju. Aldous Huxley – VRATA PERCEPCIJE

Kada ljudi nisu svjesni posve-mašnjeg Božjeg prisustva, tada moraju tražiti Boga posebnim na-činima i posebnim vježbama. Ta-kvi ljudi nisu dosegli Boga.

Gledajući izvana oni koji doslje-dno provode svoje pobožne vje-žbe sveti su. Međutim, iznutra obični su magarci, jer znaju o Bogu ali ne poznaju Boga.

- Tražiti Boga pomoću rituala znači dobiti ritual i u tom procesu izgubiti Boga jer se On skriva iza toga. - Oko kojim ja vidim Boga jeste isto oko kojim Bog vidi mene. Meister Eckhart 1260-1328

svećenik (dominikanski red)

Odnosi duše prema božanskom duhu toliko su čisti da je skrna-vljenje tražiti bilo kakvo posredo­vanje.  Ralph Waldo Emerson

Crkveni obredi, slike i svetišta služe tek neukima, poput igračaka koje zabavljaju djecu. Oni napre-dniji moraju se osloboditi tih stvari koje ih samo odvraćaju od unutarnje kontemplacije. Sveti Ivan od Križa 1542-1591, mistik, pripadnik Terezinog Reda boso-nogih karmelićana osuđen od in-kvizicije umro u zatvoru. Rehabi-litiran i proglašen svecem 1726 godine. Iz knjige Lea, Henry Charles - A HISTORY OF THE INQUISITION OF SPAIN, 1922

Suština je oku nevidljiva. Antoine de Saint-Exupery 1900-1944

Svjesnost je tako čista da sve što god ti radiš da tu svjesnost proči-stiš jeste samo dodavanje nečisto-će toj svjesnosti.

U.G. Krishnamurti 1918-2007

Viđenje je umjetnost, i svatko od nas dolazi na ovaj planet sa ne-kim stupnjem umjetničkog talenta viđenja. Međutim, većina od nas treba neki trening da nauči viđe-nje kao umjetnost, isto kao što se uči bilo koja druga umjetnička vještina-crtanje, muzika, itd.

- Dobro viđenje ide iznad vida i viđenja. To uključuje uravnoteži-vanje vida i mozga pomoću tvojih očiju. - Naše mjerenje očima odra -žava kako opažamo svijet, sebe i druge, kako percepiramo svoje ka -rijere, naš način ishrane i življe-nja i tako dalje. I ako se prvo bavimo našim unutarnjim opaža-njima, naš život postaje harmo-ničan. Robert Michael Kaplan

Djela umjetnosti su pejzaž uma.

Ted Godwin

Jednom je učitelj yoge Masahiro Oki  u vrijeme svoga zaposlenja u špijuniranju bio poslat da živi u đungli. Kako je boravku u džun-gli prethodio njegov trening u sličnom Zen treningu u lamaseriji u mongoliji i jednom Yoga ašra-mu u Indiji, njegov um i tijelo su bili pripremljeni za potpuno priro -dan i čak primitivan način živo-ta. O ovome je on rekao sljedeće: “U džungli su svi moji osjeti postali usklađeni sa finim promje -nama u okolini. Ni pogled, ni zvuk, ni miris, ni osjećaj ništa mi nije promaklo. Moj vid je postao oštar kao u divljih životinja.

Izgledalo je kao da su moje oči postale teleskopske, sposobne da otkriju detalje vrlo daleko. Isku-stvo u džungli mi je otkrilo ogro-man kapacitet ljudskog bića da prevaziđe pretpostavljena ograni-čenja i dosegne prije nepoznate vrhunce osjetljivosti. Ipak, nakon što sam napustio džunglu i vratio se navikama civiliziranog života, moj vid je ponovo propao”. 

Lekcija ovoga je da kapacitet ljudskog bića varira u skladu sa životnim uvjetima i njegovom ili njenom korištenju tih uvjeta. Nivo sposobnosti osobe, senzitivnosti i svjesnosti jeste direktna posljedica njegovog ili njenog načina života u određenoj okolini. Da bi sebe izliječio, ti moraš vjerno i neu-morno pokušavati poboljšati svoje vlastito mentalno i  fizičko stanje kao i vanjske okolnosti. Ovo za-htjeva hrabrost i samo-disciplini-ranje da se živi na novi način - način koji potiče sva tvoja osjetila da funkcioniraju do najvišeg kapa-citeta. Važno je osluškivati cijelog sebe i svoju okolinu, inače će tvo-ja predanost biti uzaludno potroše-na pokušavajući poboljšati samo jedan dio.

Joanna Rotte i Koji Yamamoto - A HOLISTIC GUIDE TO HEAL -ING THE EYESIGHT, 1986

Biti izbačen iz kolotečine svako-dnevne percepcije, sagledati tije-kom nekoliko izvanvremen­skih sati vanjski i unutarnji svijet, ne onako kako iz­gledaju životinji op-sjednutoj preživljavanjem ili ljud­-skom biću opsjednutom riječima i pojmovima, već onako kako ih shvaća, direktno i bezuvjetno, Oslo­bođeni um - to je doživljaj neprocjenjivo vrijedan sva­kom, a posebno intelektualcu. Jer intele-ktualac je po definiciji čovjek za koga je, Goetheovim riječima "riječ u osnovi plodotvorna". On je čovjek koji osje­ća da je "ono što primamo okom nama strano i kao takvo nas ne treba suviše impresionirati". A ipak, iako je i sam bio intelektualac i jedan od vrhunskih majstora jezika, Goethe se nije uvijek slagao s vlasti­tom ocjenom riječi.

"Govorimo", napisao je u sred­njim godinama, "suviše. Trebali bi manje govoriti i više crtati. Ja bih osobno volio potpuno odbaciti go­vor i, poput organske Prirode, sve što imam za reći prenijeti pomoću skica. Ono drvo smokve, ova zmi­jica, čahura na mom prozoru koja još uvijek mirno čeka svoju budu-ćnost - sve su to bitni znakovi. Oso­ba koja je u stanju ispravno dešifrirati njihovo znače­nje bi uskoro mogla potpuno odbaciti pisanu ili izgo­vorenu riječ. Što više razmišljam o tome, sve je više nečega zaludnog, osrednjeg, čak i (u iskušenju sam reći) kicoškog u govoru.

Nasuprot tome, kako vas oz­bilj-nost Prirode i njena tišina iznena-de, kad stanete licem u lice s njom, neometeni, pred golim grebenom ili u pustoši drevnih brda". Nikad se ne možemo odre­ći jezika i drugih sustava simbola; jer smo se pomoću njih, i samo pomoću njih, izdigli iznad zvijeri, na razinu ljudskih bića. Ali, lako možemo postati žrtve isto kao i korisnici tih sustava. Moramo naučiti kako djelotvorno baratati riječima; ali istodobno moramo sačuvati i, ako je neophodno, oja-čati svoju sposob­nost da gledamo svijet direktno, a ne kroz polu-prozirni medij pojmova, koji izo-bličuje svaku danu činjenicu u previše poznatu sličnost neke ro-dne oznake ili objašnjive apstra-kcije. Književno ili znanstveno, opće ili specijalizirano, cijelo na-še obrazovanje je pretežno ver-balno i sto­ga ne uspijeva obaviti ono što bi trebalo. Umjesto da djecu preobrazi u potpuno razvi-jene odrasle osobe, ono ih pre-tvara u studente prirodnih zna-nosti potpuno nesvjesne Prirode kao osnovne činjenice iskustva, op­terećuje svijet studentima hu-manističkih znanosti koji ne zna-ju ništa o humanosti, ni svojoj ni tuđoj. Gestalt psiholozi, kao što je Samuel Renshaw, smislili su me-tode za proširivanje obujma i po-jačava­nje oštrine ljudske perce-pcije. Ali, da li ih naši od­gojitelji primjenjuju? Odgovor je - ne.

Učitelji su na svakom području psihofizičkih vje­ština, od gleda-nja do tenisa, od hodanja po užetu do molitve, otkrili, metodom po-kušaja i pogrešaka, uvje­te opti-malnog funkcioniranja unutar svojih posebnih područja. Ali da li je ijedna velika zaklada financira­la projekt kojim bi ta empirijska saznanja bila koor­dinirana u opću teoriju i praksu uzvišene kreativ-no­sti? Ponovo, koliko ja znam, odgovor je ne. Razni kultovi i čudaci propovijedaju svakovrsne tehnike za postizanje zdravlja, za-dovoljstva, duševnog mira; i za mnoge njihove slušatelje te tehni-ke su doka­zivo učinkovite.

Ali, vidimo li cijenjene psihologe, filozofe i svećenike kako hrabro silaze u te čudne i ponekad smradne bunare, na dnu kojih je jadna Isti­na tako često prisiljena čučati? Još jednom je odgo­vor ne.

Aldous Huxley – VRATA PERCEPCIJE - Raj i Pakao, 1954

Kreativnost nije samo borba sa grijehom i zlom. Stvaralaštvo teži ka drugačijem svijetu.

Nikolaj Berdjajev 1847-1948

Negdje u sredini, između početka i kraja, nalazi se čovjek. On nije ni tvorac, niti je stvoren, ali on je srž stvaranja.

D.H. Lawrence 1885-1930

Ne budi misteriozan o životu ili umjetnosti. Mi moramo ogoliti naš um. . . utišati muziku iz pozadine. Svi mi imamo predrasuda u našem razmišljanju. Mi bi trebali dijeliti. 

Girish Kumar

Dakle, ako je tvoj svijet tako zbu-njujuća zagonetka, to je zato jer si ti ta zbunjujuća zagonetka. I ako je tvoj govor takva zbunjujuća tuga, to je zato jer si ti ta zbunju-juća tuga.   Mikhail Naimy

           THE BOOK OF MIRDAD

Svaka umjetnost je autobiograf-ska.  Anoniman

Umjetnost je identična sa stanjem sposobnosti stvaranja, uključujući istinski tok umovanja. Aristotle

Umjetnost dovršava ono što pri-roda ne može dovršiti. Umjetnik pruža znanje o neostvarenim ci-ljevima prirode. Aristotle

Umjetnost je kao voće koje raste u čovjeku, kao voće na biljci, ili dijete u majčinoj maternici.

Jean Arp

Što je umjetnost? Koncentrirana priroda.  Honore de Balzac

Umjetnost je obraćanje pažnje.

Laurie Anderson

Prva greška umjetnosti da se sma-tra ozbiljnom.  Lester Bangs

Umjetnost je kao terapija; ono što nastane to nastane. To može biti mrak ali je to ono što nastaje. Ti nešto od toga možeš spremiti u policu. . .  nikada to ne osuđuj.

Nick Bantock

Vjerodostojnost “umjetnost zbog umjetnosti“ se točnije izražava kao “umjetnost zbog nas“. 

Che Baraka

Umjetnost je ja; znanost smo mi.  

Claude Bernard