4. Pred Edisonovim sudom

Kad je Tesla tog lipanjskog dana iza.ao iz Ureda za useljenike u Castle Gardenu na Manhattanu sa svojim otmjenim polucilindrom i u kratkom crnom kaputu, barem ga nidco nije

mogao zabunom zamijeniti za crnogorskog pastira ih

bjegunca iz du.ničkog zatvora. Bila je 1884. godina, ista ona

u kojoj je narod Francuske New Yorku darovao Kip slobode.

Gotovo kao odgovor na riječi .to ih je izrekla Emma Lazarus,

tijekom sljedećih nekoliko godina u ovu će se zemlju sliti 16

milijuna Europljana i Azijaca, i nastavit će stizati. Mu.karci,

.ene, pa čak djeca, bili su potrebni kao gorivo kojim se

pokretala zahuktana industrijska revolucija u Americi. Bila je

to i poznata Godina panike, 1884.

Tesla se nije zaputio u Dvoranu za zapo.ljavanje

doseljenika, gdje su se prido.lice upisivale u radne skupine

kako bi potom po trinaest sati na dan crnčili na .eljezničkim

prugama, u rudnicima, tvornicama i skladi.tima.

Umjesto toga, on se . dodirnuv.i u d.epu svoju preporuku

za Edisona i adresu jednog znanca . raspitao kod policajca za

smjer kojim treba krenuti te se odva.no uputio ulicama

NewYorka.

Prolazeći pokraj radionice u kojoj je vlasnik zvučno

proklinjao pokvareni stroj, zaustavio se i ponudio da ga

popravi. Kad je to zaista i učinio, čovjek je bio toliko

zadovoljan da je Tesli uručio punih dvadeset dolara.

Nastaviv.i dalje ulicom, mladić se u sebi nasmije.io

prisjetiv.i se .ale koju je čuo na brodu. Crnogorski pastir, tek

pristigao u Ameriku, ide ulicom, kad na du ugleda novčanicu

od deset dolara. Sag-nu se ne bi li je podigao, ah odjednom u

pola pokreta zastane i reče samom sebi: »Moj prvi dan u

Americi! Čemu raditi već danas?!«

Thomas Alva Edison, gotovo prosijed već u dobi od

trideset dvije godine, do grla zakopčan u jednoj od prugastih

ko.ulja koje mu je vlastoručno krojila i .ila gospođa Edison,

bio je nezgrapan, poguren, .estok i prevrtljiv. Na prvi bi se

pogled njegovo oporo lice moglo učiniti neuglednim, ali

posjetitelja bi se vrlo brzo dojmilo ono svjetlo strasti,

inteligencije i neumorne energije .to je sjalo u njegovim

očima.

U to je vrijeme Edison gotovo neumjereno .irio svoje

djelatnosti, čak i za jednog genija. Otvorio je tvornicu Edison

Machine VVbrks u ulici Goerck i Edison Electric Light Companv na

Petoj aveniji, na broju 65. Njegova postaja s generatorima

smje.tena u ulici Pearl br. 255-257 isporučivala je struju

cijelom području Wall Streeta i East Rivera. A imao je i veliki

istra.ivački laboratorij na Menlo Parku u New Jersevju, koji je

zapo.ljavao mnogo ljudi i gdje su se znale događati uistinu

čudesne stvari.

Ponekad se tamo moglo vidjeti i samog Edisona kako ple.e

oko »malog čeličnog čudovi.ta od lokomotive«, koja je svoju

istosmjernu struju dobivala iz generatorske stanice izgrađene

iza laboratorija i koja je već jednom pri brzini od 65 km na sat

izletjela s tračnica, na veliko odu.evljenje svog izumitelja.1

Upravo je u ovaj laboratorij do.la .arah Bernhardt, kako bi

svoj glas ovjekovječila na Edisonovu fonografu. Tom je

prigodom uljudno primijetila njegovu sličnost s Napoleonom

I.

Generatorska stanica u Pearl Streetu opskrbljivala je

električnim svjetlom nekoliko stotina pojedinačnih palača

bogatih građana NewYorka, ah Edison je istosmjernu struju

isporučivao i izdvojenim postrojenjima u predionicama,

tvornicama i kazali.tima .irom grada. Usto, dobivao je sve

vi.e zahtjeva za izgradnjom takvih postrojenja na

parobrodima, .to mu je zadavalo posebne glavobolje, jer se

opasnost od po.ara na otvorenoj pučini za njega pretvorila u

neprestanu noćnu moru.

Uza sve to, bio je primoran i dalje odr.avati svoj poznati

ugled čovjeka prepunog jezgrovitih izjava: »U trgovini i

industriji svi kradu. I ja sam ukrao puno. Ali ja barem znam

krasti. Oni ne znaju kako krasti...« Pod oni je podrazumijevao

tvrtku VVestern

Union za koju je radio, dok je u isto vrijeme svoj konkurentni

izum prodao njezinim takmacima.

Poznata je bila i njegova prezriva izjava da osobno ni ne treba biti matematičar, jer uvijek može unajmiti njihovo znanje. Redovito školovani znanstvenici mogli su je dož.ivjeti

i kao uvredu, ah u tom trenutku tehnološkog razvoja Amerike

vjerojatno nije bila neistinita, budući da su tehničari i

izumitelji uistinu pru.ali značajnije doprinose .ivotu nacije od

svojih akademski obrazovanih suvremenika. I da se slučajno

ne bi pogre.no shvatilo, Edison bi ovome volio dodati kako

uvijek mo.e procijeniti značaj bilo kojega od svojih izuma po

količini dolara koje mu donosi te da ga ni.ta drugo i ne

zanima.1

Julian Havvthorne je primijetio: »Kad bi gospodin Edison

prekinuo s radom na izumima i prihvatio se beletristike,

postao bi jednim od najvećih romanopisaca...«

Jednog iznimno napornog ljetnog dana 1884. godine

američki izumitelj hitao je nakon intervencije na električnim

instalacijama u Vanderbiltovoj palači na Petoj aveniji ravno u

svoju genera-torsku stanicu u ulici Pearl. Kuću je zahvatio

po.ar izazvan dvjema .icama koje su se ispreplele iza ukrasnih

zidnih zastora, .to su bih protkani finim metalnim nitima.

Nastali plamen ubrzo je uga.en, no uvijek histerična gospođa

Vanderbilt bila je uvjerena kako su izvori.ta njezinih

problema zapravo parni stroj i kotao u podrumu. I sad je ta

nerazumna .ena zahtijevala da Edison cijelu instalaciju ukloni

iz njezine kuće.2

Poslao je tamo ekipu za popravke, srknuo gudjaj hladne

kave iz svog vrčića te poku.ao razmisliti .to jo. treba učiniti.

Zazvonio je telefon. Prislonio je slu.alicu na uho kojim je

bolje čuo.

Upravitelj brodske kompanije, u čijem se vlasni.tvu

nalazio parobrod Oregon, sarkastično je upitao ima li ikakvih

planova za popravak dinama na njegovoj plovećoj elektrani.

Parobrod je zbog toga već danima bio ukotvljen i svaki je dan

donosio goleme gubitke novca.

.to da mu Edison odgovori? Nije mu mogao poslati

nijednog električara.

Zavidno pomisli na Morgana. Gospodin J. Pierpont

Morgan zaposlio je vlastitog elektrotehničara, i to na puno

radno vrijeme, da bi se bavio jedino njegovim privatnim

kotlom i parnim strojem, smje.tenim u neku udubinu u dnu

vrta njegove gospodske palače Murrav Hill. Bio je toliko

bučan da su susjedi već zaprijetili sudskim tu.bama. No to

Morgana nije previ.e zabrinjavalo. Kad bi stvari postale

ozbiljnije, jednostavno bi zapakirao zalihu svojih omiljenih

cigara i krenuo u prekrasnu, dugu plovidbu svojom jahtom

Corsair.

»Poslat ću vam električara već tijekom poslijepodneva«,

obeća Edison brodovlasničkom magnatu.

Morgan je bio glavni financijer tvrtke Edison Electric

Company, čiji su kablovi istosmjerne struje kao neki čudnovati

ukrasni vijenci visjeli nad ulicama NewYorka, nerijetko se

kvareći i počesto prestravljujući konjske zaprege.

Iako su prosječni novčari ili industrijalci jo. uvijek vrlo

malo znali o električnoj struji, nekolicina takvih kakav je bio

Morgan bila je u stanju uvidjeti da se radi o razvoju koji

najvi.e obećava jo. od vremena u kojemu je Arhimed izumio

vijak. Energiju su trebali svi i svi će ubrzo .eljeti Edisonove

u.arene svjetiljke.

Elektrotehnika je uistinu postala pravim područjem za sve

nadarene osobe sklone znanstvenom ili pronalazačkom radu,

jer ne samo .to im je osiguravala financijski uspjeh, nego je

nudila i svu svoju zavodljivost i opasnosti na koje se mo.e

naići na jednoj gotovo neistra.enoj granici.

Sveučili.ta Cornell i Columbia bile su jedine visoke .kole

u zemlji koje su osnovale svoje katedre za elektrotehniku.

Stoga je Amerika raspolagala samo malim brojem domaćih

stručnjaka, osim giganata kakvi su bili Edison, Joseph Henry i

Elihu Thomson. Zato je industrijalcima bilo drago .to mogu

posegnuti i za darovitim strancima: između ostalih za Teslom,

Mihajlom Pupi-nom, Charlesom Proteusom Steinmetzom,

Batchelorom i Fritzom L6wensteinom.

Ipak, prvenstveno je Edisonovoj sirovoj i neuglađenoj

genijalnosti trebalo zahvaliti .to je u NewYorku gorjela (i

gasila se)

treperava električna svjetlost. Prije samo godinu dana gospođa

Williama K. Vanderbilta priredila je poznati bal kojim je bio

proslavljen konačno uspostavljen mir među obiteljima Astor i

Vanderbilt, i na kojem se gospođa Corneliusa Vanderbilta

polagano i dostojanstveno spustila rasko.nim glavnim

stubama obiteljske palače, odjevena kao »električna svjetlost«,

blje.tava prikaza u bijelom satenu i s dijamantima, prizor koji

bi rijetko tko od onih prisutnih na balu mogao zaboraviti.

Novi energetski izvor bio je toliko veličanstven da je

proizvođač za Bo.ić pripremio promid.bu kojom očeve

po.uruje da »iznenade cijelu obitelj ugradnjom utičnica«.

Jednako su uzbudljivi - premda pomalo zagonetni - bili i

darovi, koji su jamčili da ćete preduhitriti susjednu obitelj

Jones poklonite li svojoj mami električni korzet, a tati

magnetni opasač. Seljaci su na sajmovima bili spremni dobro

platiti za u.itak .to im ga mo.e pru.iti elektro-.ok iz

akumulatora.

Edison jo. nije pravo poklopio slu.alicu nakon .to je

brodskoj kompaniji obećao poslati nepostojećeg električara,

kad mu u ured posve bez daha utrči dječak kako bi ga

izvijestio o nesreći kod ulice Ann i Nassau. Probila je spojna

kutija koju je postavio jedan od izumiteljevih neiskusnih

električara. Mali je .ivopisno opisao kako su kočija. i njegov

konj katapultirani u zrak, a potom su nevjerojatnom brzinom

nestali tutnjeći niz ulicu.

Edison zaurla u slu.alicu svom poslovođi: »Nađi grupu

ljudi, ako ih uopće ima! Isključite tamo struju i popravite taj

kvar!«

Podigav.i pogled, posta svjestan visoke crnomanjaste

osobe koja je upravo ulazila u njegov ured.

»Izvolite, gospodine?«

Tesla se predstavi, pa.ljivo govoreći engleski nastojeći

ispravno nagla.avati riječi, samo ne.to glasnije nego inače, jer

su mu bili poznati problemi koje je Edison imao sa sluhom.

»Imam pismo gospodina Batchelora za Vas, gospodine.«

»Batchelor, ha? .to ne valja u Parizu?«

»Koliko znam, tamo je sve u redu, gospodine.«

»Gluposti, u Parizu uvijek ne.to ne valja.«

Edison pročita kratku Batchelorovu preporuku i prezrivo

otpuhnu. No ipak upre u Teslu svoj prodoran pogled.

»’Poznajem dva velika čovjeka, a jedan od njih ste Vi; drugi

je ovaj mladić pred Vama!’ Hmm! Ba. prava preporuka. .to

znate raditi?«3

Tijekom svog dugačkog putovanja brodom, Tesla je

mnogo puta u sebi odgovarao na ovo pitanje. Bio je pod

dubokim dojmom ugleda koji je Edison u.ivao. Stajao je pred

čovjekom koji je bez ikakvog redovitog .kolovanja izumio na

stotine korisnih proizvoda. On sam proveo je godine i godine

gutajući knjige, a zbog čega? .to mu sad mo.e pokazati? Od

kakve je koristi to njegovo obrazovanje?4

U.urbano je počeo opisivati svoj dosada.nji posao koji je

obavljao za tvrtku Continental Edison u Francuskoj i Njemačkoj.

A zatim je, prije nego .to je Edison i.ta mogao priupitati,

glatko pre.ao na opisivanje indukcijskog motora za

izmjeničnu struju, zasnovanog na njegovu otkriću rotacijskog

magnetskog polja. To je budućnost, rekao je. Pametan

pronalazač mogao bi osmisliti tisuće načina da se njime

obogati.

»Stanite!« reče mu Edison srdito. »Po.tedite me tih

gluposti. To je opasno. Mi smo se u Americi odlučili za

istosmjernu struju. Ljudi je vole, i ona je sve čime ću se ikada

baviti. No, mo.da bih Vam mogao dati posao. Znate li

popraviti parobrodsku elektranu?«

Tesla se istoga dana ukrcao na parobrod Oregon sa svojim

instrumentima i počeo obavljati nu.ne popravke. Svi dinamo

uređaji bili su u lo.em stanju i izazvali su kratke spojeve i

prekide rada. Zahvaljujući zdu.noj pomoći čitave posade

radio je cijele noći. U zoru je posao bio dovr.en.

Vraćajući se Petom avenijom prema Edisonovoj

sredi.njici, susreo je svog novog poslodavca i nekolicinu

njegovih glavnih stručnjaka . i oni su upravo kretali na malo

zaslu.enog odmora.

»Gle na.eg Pari.anina, kako se skice noću!« zafrkta Edison.5

Kad mu Tesla reče da je upravo zavr.io s popravkom i da

oba dinamo uređaja rade, Edison ga samo pogleda u ti.ini koja

je

odjednom zavladala i bez riječi nastavi dalje. No, svojim

sjajno izo.trenim sluhom Tesla začu njegovu primjedbu koju

je dobacio ostalima: »Vra.ki sposoban čovjek!«

Kasnije mu je Edison pričao o dolasku jo. jednog

značajnog europskog znanstvenika u Sjedinjene Dr.ave.

Charlesa Proteusa Steinmetza, briljantnog njemačkog patuljka,

gotovo da su deportirali kao nepo.eljnog stranca. No, nekako

se uspio provući nadzoru da bi potom postao pravi genij u

prvom Laboratoriju za industrijska istra.ivanja tvrtke General

Electric u Schenectadvju. Kasnije je uspio razviti prihvadjivu

alternativu za Teslin sustav izmjenične struje, kad su Edison i

General Electric nastojali uhvatiti korak s njegovim izumima.

Edison je visoko cijenio Teslinu vje.tinu pa mu je ubrzo

dao gotovo potpunu slobodu u radu na konstrukciji pojedinih

uređaja i na rje.avanju te.koća u njihovu radu. Uobičajeno mu

je radno vrijeme bilo od 10.30 sati prije podne do 5.00 sati

narednog jutra, .to mu je pribavilo sljedeću progunđanu

napomenu novoga gazde: »Imao sam mnogo marljivih

pomoćnika, no Vi ih sve nadma.ujete.«

Oba su čovjeka raspolagala sposobno.ću da u hitnim

slučajevima izdr.e bez spavanja puna dva, pa čak tri dana,

dok su ostali smrtnici oko njih posustajali. No, Edisonovi su

djelatnici oduvijek među sobom mrmljali kako gazda ipak

potajice zna odrijemati.

Tesli nije trebalo dugo da uoči mogućnosti kojima bi Edisonovi

primitivni dinamo strojevi mogli raditi mnogo

učinkovitije, iako bi i nadalje bili ograničeni na proizvodnju

istosmjerne struje. Stoga je predlo.io plan njihove izmjene

rekav.i da bi tako bolje radili, a usto bi se u.tedjelo mnogo

novca.

Promućuran poslovni čovjek u Edisonu odmah se

razvedrio na ovo posljednje, ali je također uvidio da su

izmjene koje je Tesla predlagao toliko opse.ne i su.tinske da

bi iziskivale mnogo vremena. »Dobit ćete pedeset tisuća

dolara - ako to mo.ete izvesti«, rekao mu je.6

Tesla je mjesecima luđački radio, spavajući jedva nekoliko

sati na dan. Osim .to je u potpunosti izmijenio izgled dvadeset

četiri

dinamo uređaja i znatno unaprijedio način njihova rada,

ugradio je i automatsko upravljanje, koristeći pri tome izvornu

zamisao, za koju su bili pribavljeni patenti.

Značajne razlike u osobnostima dvojice izumitelja, od

samog su početka osudile njihov odnos na propast. Edison

nije volio Teslu jer mu se činio previ.e intelektualnim,

kultiviranim i sklonim teoretiziranju. Po mi.ljenju Čarobnjaka

iz Menlo Parka, devedeset devet posto genijalnosti sastojalo

se »u poznavanju stvari koje ne rade«. Zato je on svakom

problemu pristupao primjenjujući postupak eliminacije.

O takvim njegovim »empirijskim potragama« Tesla je

kasnije u .ali rekao: »Da je Edison dobio zadatak pronaći iglu

u plastu sijena, on bi se odmah bacio na posao marljivo.ću

pčelice, te bi provjeravao slamku za slamkom sve dok ne bi

nai.ao na predmet za kojim traga. Bio sam .alostan svjedok

takvih poslova, znajući da bi mu samo malo teorije i

proračuna u.tedjelo i do devedeset posto truda.«7

Poznati izdavač i tehničar Thomas Commerford Martin

zapisao je da je Edison, ne uspijevajući na zemljovidu pronaći

neobičan naziv Teslina rodnog mjesta u Hrvatskoj, ovoga

posve ozbiljno upitao je li ikada okusio i jeo ljudsko meso.

»Čak i najveći genij ima svoju orbitu«, mudro je zaključio

Martin, »a ova su dva čovjeka jedinstveni predstavnici različitih

načina obrazovanja, različitih metoda i različitih stilova rada.

Gospodin Tesla se od svega toga mora odvojiti... za ljubav svog

vlastitog djela.«

Nisu se mogli vi.e razlikovati čak ni u onim najosnovnijim

stvarima: Tesla, uvijek u strahu od bacila, do krajnosti

osjetljiv, jednom je prigodom primijetio o Edisonu: »On nema

nikakvog hobija, ne zanima ga ni sport niti bilo koja druga

vrsta zabave, a .ivi posve zanemarujući najosnovnija

higijenska pravila... Da se kasnije nije o.enio .enom iznimne

inteligencije, koja je vođenje brige o njemu učinila jedinim

ciljem svoga .ivota, umro bi jo. prije mnogo godina od

posljedica puke zapu.tenosti...«8

No, nepomirljive su razlike među njima daleko nadilazile

ove na osobnoj razini. Edison je osjećao da nadareni stranac

predstavlja

Pred Edisonovim sudom

prijetnju njegovu sustavu istosmjerne struje, pogre.no misleći

da je istosmjerna struja od .ivotne va.nosti za proizvodnju i

prodaju njegovih .arulja. Bila je to stara priča o podijeljenim

interesima. I sam se Edison na svojim počecima suočio sa

strahovitim otporom monopolistički nastrojenih plinara.

Pobijedio ih je zahvaljujući svojoj urođenoj darovitosti za

promid.bu, tako .to je redovito objavljivao bro.ure u kojima je

obja.njavao opasnosti od velikih eksplozija plina. Svoje je

prodajne agente slao .irom zemlje da bi izvje.tavah o svakoj

pa i najmanjoj nezgodi vezanoj za »industrijsko ugnjetavanje«

u kojemu »stradava« zdravlje radnika zbog silne vrućine u radu

s plinom ili im slabi vid zbog uporabe plinskih svjetiljaka. A

sad je izgledalo da bi se ubrzo i sam mogao .estoko sukobiti s

tehnologijom jo. novijom nego .to je njegova vlastita.9

U onim rijetkim trenucima slobodnog vremena koje bi

uhvatio, Tesla je gutao knjige o povijesti, knji.evnosti i

običajima u Americi te u.ivao u sklapanju novih poznanstava

i prikupljanju novih iskustava. Već je dobro savladao engleski

jezik, a sad je čak počeo razumijevati i američki smisao za

humor. Ili je barem mislio da ga počinje shvaćati. Ali, kako će

pokazati događaji koji su uslijedili, Edison ga je o tome trebao

jo. pone.to naučiti.

U.ivao je .etati ulicama NewYorka kojima su novi,

elektrikom pokretani tramvaji već donijeli gu.vu i nemala

uzbuđenja na ionako zakrčenim cestama. Polovinu vremena

sredi.nji dinamo uređaji bili su u kvaru. A kad bi se tramvaji

konačno pokrenuli, jednako bi se prestravili pje.aci koliko i

sami putnici. Glavni urednik jednih novina dostojanstveno je

upozorio kako svi koji se u njima voze mogu očekivati da će

ih udariti kap te da stoga ne trebaju računati ni na kakvu sućut

ostalih.

Stanovnici Brooklvna, koji su se iz nekih razloga osjetih

osobito pogođeni napadima tih stra.nih tramvaja, udru.ili su se

pod sloganom »Trollev Dodgers« (»oni koji su prepredeniji od

tramvaja«, op. p.), pa im je kasnije, kad se na tom području

osnovao bejzbol--klub, bilo posve prirodno nazvati ga imenom

»Brooklvn Dodgers«.

Veći dio te godine Tesla je proveo unapređujući Edisonove

dinamo uređaje. Kad je posao konačno bio dovr.en, oti.ao je

gazdi

da bi ga izvijestio o potpunom uspjehu obavljenih radova i ne

posve uzgred priupitao kad mo.e očekivati isplatu svojih 50

tisuća dolara.

Edison naglo zbaci noge sa svog stola i zaprepa.teno se

nagnu naprijed razjapljenih usta.

»Tesla«, reče mu, »pa Vi uopće ne razumijete na. američki

humor!«10

Jo. ga je jednom, činilo mu se, Edisonova tvrtka namjerno

prevarila. Razbje.njen, odmah najavi svoj otkaz. Edison mu

ponudi kompromis: povi.icu od 10 dolara na njegovu

kne.evsku tjednu plaću od 18 dolara. Tesla uze svoj

polucilindar i napusti ured.*

S Edisonova stajali.ta, Tesla je bio »pjesnik u znanosti«.

Njegove su ideje bile »veličanstvene, ali i posve nepraktične«.

Upozorio je mladog elektrotehničara da čini pogre.ku -

uostalom, tako je neko vrijeme i izgledalo. Zemlja se jo.

uvijek nalazila u dubokoj krizi i bilo je te.ko pronaći posao.

Edison, koji se potpuno nalazio u Morganovim .akama, i

sam je imao velikih financijskih te.koća. Dok je pronalazač

.elio krenuti naprijed punom parom, bankar je ustrajao na

politici polaganog napredovanja. Uskraćivao je Edisonu i

najskromnije zajmove za pro.irenje posla, budući da je

Morganova banka trenutno ulagala golema sredstva u

otkupljivanje udjela u .eljeznici.

Postupak »morganizacije« bio je potanko utvrđen. Od

svega čega bi se dotaknuo, novčar bi uskoro nadzirao 51

posto, a ustrajao je u tome da bude i član nadzornog odbora

tvrtke, mada anoniman. Morganizacija je značila stalni proces

kupovanja drugih tvrtki koje su se bavile sličnim poslovima,

osiguranu prodaju zaliha te centralizaciju moći tako .to bi

uklanjao »destruktivnu konkurenciju«.

Morgan, tada čovjek četrdesetih godina koji se pribli.avao

vrhuncu svoje moći, bio je surov, arogantan, pravi strah i trepet

za okolinu, usamljenik kojemu nije bilo nimalo stalo do

suradnika,

Edisonov tabor ima drukčiju verziju: da je Tesla ponudio Edisonu svoje

patente izmjenične struje za 50 tisuća dolara, .to je ovaj s prezirom

odbio.

£1

Pred Edisonovim sudom

podređenih, a ni do javnosti. Bio je visok punih metar i

osamdeset centimetara, imao blizu stotinjak kilograma, a zbog

neke mu se nesretne ko.ne bolesti nos sjajio poput jedne od

Edisonovih novoizumljenih svjetiljaka. Usprkos tome - takva

je već privlačna snaga novca i moći - bio je pravi Don Juan,

koji se otvoreno razmetao svojim uspjesima kod dama.11

Njegova povr.na predod.ba o kulturnom čovjeku zahtijevala

je učestala putovanja u Europu radi odabiranja umjetničkih

djela za vlastitu zbirku, pri čemu se znatno razlikovao od

mnogih skorojevića koji su u svojim domovima gomilali blaga

Staroga svijeta. Nepokolebljiv pripadnik episkopalne crkve,

često bi poslijepodne napu.tao svoje urede u Wall Streetu

kako bi u dru.enjima s pastvom episkopalne crkve St. George

proveo pokoji ugodan trenutak pjevajući psalme popraćene

svirkom njegova omiljenog orgulja.a.

Izmučen nevoljama kao .to su ratovi oko .eljezničkih tarifa

ili pak radnički nemiri, koji bi zaprijetili njegovim

.eljznicama, jedva bi dočekao svaku prigodu da napusti svoj

radni stol. Na poslovnim putovanjima Amerikom koristio je

svoj 100 tisuća dolara vrijedan .eljeznički »vagon-palaču«,

koji bi priključio na vlak .to je kretao k odabranom odredi.tu.

Skromnije kotače .eljezničkih kompozicija tada su skretali s

njegova puta.

Kao i Edison, bio je poznat po svojim mudrim izrekama.

Jedna od njih, koje se Tesla imao razloga prisjetiti, glasila je:

»Čovjek uvijek ima dva razloga za stvari koje radi - onaj dobar,

i onaj pravi.«

Panika na financijskom tr.i.tu koja je zavladala 1884.

godine izazvala je toliku nesigurnost da su tisuće malih

ulagača .irom Amerike bankrotirale. Poslovni ljudi radije su se

za spas obraćali Morganovoj tvrtki, nego Vladi. Bankaru se

činilo da bi sve njegove podrobno razrađene planove oko

centralizacije nadzora nad gospodarskim kretanjima mogli

osujetiti upravo problemi s radnicima i tarifni ratovi, koje su

vodile .eljezničke kompanije .to su se pretjerano pro.irile

diljem zemlje.

Svima je bilo jasno da se zbog spekulacija gradilo daleko

vi.e .eljezničkih pruga, nego .to ih je uistinu bilo potrebno i da

su se sad mnogi na.li pred bankrotom. Moralo se krenuti s

udru.ivanjima.

Ali Morgan nije bio čovjek kojega se moglo po.urivati ili koji

bi bilo .to učinio na brzinu. Neka se njegovi takmaci samo

znoje. On će za to vrijeme skoknuti malo do Europe i pronaći

.togod za svoju zbirku.

Sredinom ljeta iste one godine kad je Tesla stupio na tlo

Amerike, Morgana su putovanja odvela do Engleske, gdje ga

dočeka.e jo. nepovoljnija izvje.ća o »upropa.tenim

.eljeznicama« i panici koja je zavladala kod kuće. Konačno

odluči da je vrijeme za povratak te primora svoj zadivljujući

um na razmi.ljanje o svemu .to bi trebalo učiniti za dobrobit

nacije.

Morganovo rje.enje bilo je da jednostavno okupi glave.ine

svih zaraćenih strana na mirovnom sastanku na palubi svoje

jahte Corsair. Čitav su dan on i zarobljeni industrijalci plovili

du. zaljeva i East Rivera.12 Tu se nije radilo o ratu između

pojedinaca, nego o borbi naftnih, metalur.kih i .eljezničkih

interesa, koji su se svodili na međusobno oligarhijsko

otimanje. Prije nego .to je pala noć, Morgan ih je uspio

»preustrojiti« na jedan tako majstorski način, da je

ugovaranjem mudrih uzajamnih udru.ivanja sveo

»destruktivnu konkurenciju« na najmanju moguću mjeru. To

je bila bit Morganova dara, dara koji će ubrzo nanju.iti i novo,

obećavajuće područje korisnih električnih pomagala.

U međuvremenu je Tesli, kojemu je ugled među elektrotehničarima

već porastao, pristupila skupina investitora i

ponudila mu priliku da osnuje tvrtku pod vlastitim imenom.

Objeručke ju je zgrabio. Konačno se njegovo veliko odcriće

izmjenične struje moglo predstaviti svijetu. Čovječanstvo će

se rije.iti te.koga bremena, smatrao je. Na.alost, njegovi su

sponzori imali na umu ne.to mnogo skromnije i praktičnije.

Postojalo je golemo tr.i.te koje je čekalo na usavr.enje lučnih

svjetiljaka za ulice i tvornice, i tome je trebalo dati prednost.

Osnovana je tvrtka Tesla Electric Light Company sa sjedi.tem u

Rahwayju, u New Jersevju, i podru.nicom u NewYorku. Jedan

od ljudi uključenih u tvrtku bio je i James D. Carmen koji je, u

ulozi čovjeka iz sjene, ostao s Teslom sljedećih dvadesetak

godina. On i Joseph H. Hoadlev bili su rukovoditelji u

nekoliko Teslinih tvrtki.

Radeći u svom prvom laboratoriju u ulici Grand, Tesla je

razvio lučnu svjetiljku koja je bila jednostavnija, pouzdanija,

sigurnija i jeftinija od onih koje su trenutno bile u uporabi.13

Patentirao je sustav, koji je prvi put bio pu.ten u uporabu na

ulicama Rahwayja.*

Teslinu nagradu trebale su predstavljati dionice tvrtke. Stoga

je na svoje nemilo iznenađenje ostao zaprepa.ten načinom

američkog poslovanja kojim su ga uspjeli izbaciti iz dioničkog

dru.tva. Rije.ili su ga se uručujući mu lijepo uokvirenu

potvrdu o vlasni.tvu nad dionicama za koje je ubrzo saznao da

imaju tek neznatnu vrijednost budući da se radilo o tek

osnovanoj tvrtki, a usto je vladala gospodarska kriza.

I treći put je bio izigran.

Gospodarski zastoj pretvorio se u pravu krizu. Bilo je

nemoguće pronaći posao elektrotehničara. Od proljeća 1886.

do sljedeće godine pro.ao je kroz jedno od najmučnijih

razdoblja svoga .ivota. Radeći kao nadničar na ulicama New

Yorka, jedva je uspio pre.ivjeti. Tesla je poslije vrlo rijedco

spominjao to bolno iskustvo. No, ipak je zabilje.io i određen

napredak. Za njegove je usavr.ene lučne svjetiljke bilo

odobreno sedam patenata, a dobio je i druge patente vezane za

elektriku od kojih su dva bila posebno zanimljiva.**

Radilo se o iskori.tavanju pojave gubitka magnetizma u

.eljezu na temperaturama vi.im od 750 stupnjeva Celzijevih

za izravno pretvaranje topline u mehaničku ili električnu

energiju. Kao i velik dio ostalih Teslinih izuma, ni oni se nisu

odmah počeli primjenjivati te su pali u zaborav. No, nedavno

je, u dvadesetom stoljeću, pozornost privukao sličan postupak,

ali Teslino pravo prvenstva u njegovu pronalasku nije ni

spomenuto.

Već su pro.le četiri godine otkako je izumio rotacijsko

magnetsko polje i izradio svoj prvi motor izmjenične struje u

Strass-burgu. Počeo se pitati do kada će se zanositi blje.tavim

i zlatnim

* Patenti 334 823, 335 786, 335 787, 336 961, 336 962, 359 954, 359

748. ** Patenti 396 121 - Termomagnetski motor, te 428 057 -

Piromagnetski električni generator. Vidi i patent 382 845 - Komutator za

dinamo-električne uređaje.

obećanjima Amerike. Poni.en svojim nedavnim

razočaranjima, iznova je mozgao nad godinama .kolovanja

koje su mu sad izgledale posve uzaludne.

I tada dođe do neočekivanog obrata njegove sreće. Saznav.i

za njegov indukcijski motor, predradnik radne grupe u kojoj

je Tesla tako gorko zarađivao svoj svakida.nji kruh povede ga

sa sobom na sastanak s A. K. Brownom, rukovoditeljem tvrtke

VVestern Union Telegraph Company, koji ne samo .to je znao da

izmjenična struja postoji, nego se i osobno zanimao za tu novu

ideju.

Tamo gdje Edison nije uspio uvidjeti revolucionarnu

zamisao ili, .to je jo. vjerojatnije, gdje je predvidio smrt svog

vlastitog sustava elektrifikacije istosmjernom strujom, Brown

je ispravno procijenio budućnost. Uz njegovu je pomoć

osnovana druga tvrtka na Teslino ime. Poseban cilj tvrtke Tesla

Electric Company bio je konačno razviti sustav izmjenične

struje, koji je izumitelj osmislio u Gradskom parku u

Budimpe.ti jo. 1882. godine.14