Uvod

Zašto ova knjiga? U protekla 24 sata od jučer u ovo vrijeme, na našem je svijetu uništeno 80.000 hektara prašuma. U okoliš je ispušteno 13 milijuna tona otrovnih kemikalija. Više od 45.000 ljudi umrlo je od gladi, a 38.000 od njih bila su djeca. Više od 130 biljnih ili životinjskih vrsta dovedeno je do izumiranja. (Zadnji tako brz gubitak vrsta odvijao se u vrijeme nestanka dinosaura.) Sve se to zbilo samo od jučer.

Mi, u modernome svijetu, najčešće idemo kroz život baveći se svakodnevnim stvarima koje nam omogućuju zaradu i stil života na koji smo navikli. Ipak, povremeno ćemo osluhnuti malo pozornije, pogledati malo dublje i pronaći, često bez previše truda, kakofoniju glasova koji govore o sumornoj budućnosti, od razumnih do onih ne previše vjerojatnih.

Svakoga dana u medijima gledamo, slušamo ili čitamo o novoj smrtonosnoj bakteriji ili virusima, o sve oštrijim vremenskim prilikama i ubojitim olujama, o raširenosti kancerogenih onečišćivača okoliša, o uzbunjujućim prijetnjama izvorima hrane, a i priče koje kažu da su privredni kolaps i svjetska depresija — ili možda konačna bitka kod Armageddona — udaljeni tek nekoliko dana ili godina.

Ima i onih koji će vam reći da je sve u najboljem redu, hvala na pitanju, i nema nikakvih problema: cjelokupno svjetsko stanovništvo stalo bi na područje veličine Floride (premda ta zamisao baš nije popularna medu Floriđanima) i da će tehnologija jednoga dana dati rješenje svih naših problema.

Među tim oprečnim stavovima o tome što jest ili nije krivo sa svijetom su i kontroverzna mišljenja o tome što bi se trebalo ili ne trebalo učiniti u vezi s tim. Problem s većinom tih argumenata i stavova jest to što previđaju četiri osnovne činjenice:

1. Unatoč značaju moderne tehnologije, dileme i opasnosti današnjega svijeta nisu nesretni slučajevi izazvani nedavnim promjenama. One su predvidljiv rezultat načina na koji čovječanstvo živi od vremena utemeljenja prvih gradova/država starih Sumerana prije oko 7000 godina. Nadalje, one su odjek ponovljenih ciklusa kroz koje su ti gradovi/države prošli otkad su neki ljudi odlučili napraviti odmak od života u plemenima prema životu u gradovima/državama.

2. Mi smo (i sve druge žive stvari) napravljeni od hrane koju jedemo, a ta hrana kao izvor energije ima isključivo sunčevo svjetlo. Ako nema sunca, nema ni života; obilne količine sunčeva svjetla i dovoljno vode znače bogatstvo oblika života. Sazdani smo od sunčevog svjetla.Kako se postavljamo prema tom najtemeljnijem izvoru odražava kako vidimo sebe u odnosu na ostatak prirodnoga svijeta.

3. Naši problemi ne izniču iz naše tehnologije, naših prehrambenih navika, nasilja u medijima ili bilo koje druge stvari koju činimo. Oni izniču iz naše kulture — našeg pogleda na svijet. Razlog zašto je većina ponuđenih rješenja svjetske krize nepraktična jest to što izviru iz istog gledišta koje je uzrokom problema. Kao što ćete vidjeti u ovoj knjizi, recikliranje neće spasiti svijet, kontracepcija neće spasiti svijet, spašavanje ovo malo što nam je ostalo od prašuma neće spasiti svijet. Čak i da se sve te dobre stvari u potpunosti primjenjuju, naš će temeljni problem i dalje ostati — i neizbježno se ponoviti. Čak ni hladna fuzija i ukidanje potrebe za naftom te besplatna električna energija za sve ljude na svijetu neće 'spasiti svijet'. Jedino promjena načina na koji gledamo i shvaćamo svijet može biti pokretač stvarne, značajne i trajne promjene... a ta će nas promjena gledišta na prirodan način dovesti do toga da počnemo smanjivati prirast stanovništva, da spasimo šume, da ponovno stvorimo zajednicu i da smanjimo potrošnju koja se temelji na uništavanju.

4. Rješenja koja predlažem u ovoj knjizi nisu ni nova ni radikalna u cjelokupnoj povijesti ljudske rase. Zapravo, predstavljaju pogled na svijet koji je održavao i hranio ljudsku rasu desetinama, čak i stotinama tisuća godina. Starosjedilačka plemena Južne Amerike, Sjeverne Amerike, Afrike, Australije i rane Azije nisu prenaseljavala ni uništavala svoj svijet, premda im je u većini slučajeva bilo dostupno mnogo više izvora nego što su koristili. Ni fosilni ni povijesni zapisi ne pokazuju da su ta plemena vodila sirove i očajničke živote, kako se to često prikazuje u medijima i kako si to zamišlja prosječan čovjek. Živjeli su održivim načinom života, shvaćajući svetost svijeta i prisutnost Stvoritelja i božanskoga u svim stvarima, i općenito živjeli ispunjene živote s daleko više slobodnog vremena nego što će ga ikoji pripadnik radničke klase industrijaliziranoga svijeta ikad imati. Njihova svjesnost i način života održali su na životu njihovu kulturu i njihove narode stotinu puta duže od ukupnog vijeka postojanja Sjedinjenih Država, a na isti način na životu i dan danas održavaju milijune njih širom svijeta. Oni nas uče vrlo važnu lekciju — premda ih, kao što ova knjiga pokazuje, mi 'civilizirani' narodi doslovno istrebljujemo, uzimamo im zemlju, jezik i živote, a time se suočavamo sa strašnim rizikom da to njihovo znanje izgubimo. Kad dovoljan broj ljudi promijeni način gledanja na stvari, rješenja će postati očita, često na načine koje si prije no što su nam se oči otvorile nismo mogli ni zamisliti. Velik smo dio svijeta uništili zbog naše kulture; velik dio možemo i spasiti ako tu našu kulturu promijenimo.

Čitajući ovu knjigu vidjet ćete da u kulturološkim potpornjima naših predaka možemo pronaći pradavne ključeve znanja koje može očuvati ljudsku rasu i planet, a da se ne moramo vratiti životu u špiljama i ko-libama. Sigurniji put za čovječanstvo i planet leži u vrlo namjernom i dragovoljnom smanjenju potrošnje. Ova će vam knjiga pokazati kako postići dublju kvalitetu u vlastitom životu dok istodobno sudjelujete u spašavanju čovječanstva i našeg svijeta. Ova knjiga govori o tome kamo svijet ide i što možemo učiniti u pogledu toga. Kraj je optimističan, ali dok do njega ne dođete nailazit ćete na mjesta na kojima ono što ćete saznati ili naučiti neće biti dobre vijesti... osim u smislu da razumijevanjem kakve stvari jesu i kako su takvima postale otkrivamo oruđa posvuda oko sebe — većinom u načinu života i pogledu na svijet — koja su pozitivna i preobražajna. U tome kontekstu čak su i 'loše vijesti' zapravo dobre vijesti.

Cilj ove knjige nije izazivanje osjećaja krivnje ili depresije; pišem je u nadi da će izazvati pozitivnu i trajnu promjenu. Knjiga počinje s opisom stanja u kojem se svijet nalazi danas: rast broja stanovnika, iscrpljivanje izvora i kako smo 'uneredili gnijezdo'. U toj je fazi od izuzetne važnosti novi uvid u čimbenik kojega shvaća malo ljudi: izvor energije koju koristimo za hranu i gorivo i dokazi da zaista jesmo u postupku iscrpljivanja tog izvora. Pokazat ćemo kako smo dospjeli do te točke i saznati zašto tako velik broj ljudi danas drži da sve izgleda sasvim u redu, premda nije tako. Ljudi koji su surađivali sa mnom na ovoj knjizi rekli su mi da se njihovo cjelokupno shvaćanje života promijenilo nakon što su pročitali prvu trećinu knjige, da sad imaju novo, uznemirujuće, ali neizbježno razumijevanje zašto stvari jesu kakve jesu i što će to značiti za našu budućnost ako nešto ne poduzmemo — i to brzo. Na tom će mjestu neki čitatelji možda odustati, odabirući ne nastaviti putem za koji su otkrili da vodi ravno iz naše prošlosti u budućnost koja izgleda uznemirujuće. Ali ima nade za budućnost, unatoč problemima koje sad vidimo.

Drugi dio ove knjige objašnjava ono 'zašto' prvoga dijela, koji opisuje kako smo se doveli u ovakvo stanje. Vjerujem da je razumijevanje toga 'zašto' ključno za spas naše budućnosti i da otvara vrata novim rješenjima koja su — kako ispada — već dokazana kao učinkovita i pouzdana. U posljednjem dijelu knjige razmotrit ćemo naša nova shvaćanja i vidjeti što možemo učiniti s njima.

Ako ne odustanete prije kraja, po završetku knjige ostat ćete s osjećajem istinskog i stvarnog uvjerenja utemeljenog na činjenicama da zaista možemo uspjeti, ako sve učinimo kako treba.

Molim vas ostanite s nama. Kako moja prijateljica Gwynne Fisher kaže: "Nada je temelj našeg sazrijevanja." Ova je knjiga prije svega o nadi, a — jednom kad shvatimo kako stvari stoje i kako je došlo do toga da bude ovako kako jest — nudi nam konkretna rješenja za svijetliju, smisleniju i radosniju budućnost. Thom Hartmann Roxbury, Vermont