Jedan od glavnih uzroka što se naizgled drugačije zbilo nego što smo mislili jest neusklađeno mišljenje. Vi, naime, mislite da će se želja koju imate moći ostvariti, ali isto tako mislite da se neće moći ostvariti.

 

Job veli o tome: »Čega sam se bojao, došlo je na me.«

 

Ako svoju želju da nešto postignete, stavite uza svoj strah da stvar neće uspjeti, onda je strah element koji preteže. Dakle, neće se dogoditi što vi želite (hoćete) nego ono u što vjerujete. Jer nečega se bojati znači u to vjerovati.

 

Nešto željeti, nečemu se nadati i to nešto istodobno opterećivati sumnjom jest nedisciplinirano mišljenje. Reći svome sinu da ste ponosni na njega, da će on sigurno postići

svoj cilj, a onda iza njegovih leđa reći, na primjer, njegovoj majci, svojoj ženi, da sumnjate u njegov stvarni uspjeh, krivo je.

 

Krivo je u psihološkom postupanju i krivo je s Ijudskoga stajališta. Osim toga, sin će - doduše nesvjesno, ali ipak - osjetiti razliku između vaših riječi i misli.

 

Shvatite da se svako razočaranje na putu prema ostvarenju neke vaše želje svodi na negativne misli i osjećaje.

 

Samo upornim održavanjem na­glašeno radosnih, pozitivnih misli može doći do ostvarenja željenoga uspjeha!

 

Svako neželjeno iskustvo znači upozorenje da odbacimo poricateljski, negativni potencijal u sebi. Pustite u sebe svijetle i radosne misli. Dajte svjetla tamo gdje je zavladala tama.

 

Na drugom je mjestu slučaj kad se netko koji je odlučio postići stanovit cilj bori za taj cilj svom snagom i naporom volje. Kao što vam je jamačno već jasno, tu mu leži pogreška.

 

Tko s velikom energijom ide na ostvarenje svojih za­misli, vrlo brzo i obično posve nesvjesno dođe u grčevito stanje, koje ga koči. Tko je za ostvarenje nekog cilja spreman uložiti veliku energiju i golemu prodornost, taj i nesvjesno računa s otporom. A ono što ga čeka, sadržano je isključivo u mišljenju.

 

Umjesto razmišljanja o problemima, umjesto očekiva­nja prepreka stvorite u sebi vjeru da se ono što ste zamislili može postići jednostavno i s lakoćom. U protivnome će vaše očekivanje prepreka i koncentracija na ono čega se bojite, do toga i dovesti.

 

Na trećem je mjestu slučaj kada netko za ciljem stremi previše intenzivno i napeto. Tada se sjetite: ozdravljujuća snaga leži u ispravnome doziranju. Prstohvat soli u juhi u redu je, ali pola kilograma bilo bi previše. Popiti tu i tamo čašu vina sigurno koristi našemu zdravlju. Pet čaša na dan pretvaraju tu korist u štetu.

 

Točno je tako i kad stremimo nekome cilju. Samo će jasne predodžbe o tome što se želi postići, dovesti sa sigurnošću do uspjeha. Težite za ciljem mirno, ustrajno, žilavo, izdržljivo i s pouzdanjem u pobjedu.

 

Čim uložite prejako htijenje, stavljate u pokret psiho­loški zakon koji kaže da se naprezanjem postiže suprotnost.

 

Takve neželjene učinke možete izbjeći ako prenapetoj volji suprotstavite unutarnju sigurnost da je cilj dohvatljiv.

 

Prepustite izvedbu mirno i pouzdano svojoj energetskoj centrali po imenu podsvijest!

 

Četvrti je uzrok zbog kojega se zna dogoditi drugačije nego što zamislimo to što na putu prema cilju možemo naići na djelomične neuspjehe. Znajte da pri čvrstom i u smislu duhovnih zakona ispravnom stremljenju prema cilju do ne­zgoda može doći samo ako sumnjamo u vlastite sposobnosti.

 

Slutnja (očekivanje) da bi moglo biti poteškoća vodi, u skladu sa stupnjem nečije strašljivosti, prema otklonu odno­sno prema poricanju tih poteškoća.

 

Što ne želite da se dogodi, to ćete najprije spriječiti ignoriranjem. Neželjeno ćete, dakle, najbolje spriječiti ako mu ne pridate nikakvu važnost.

 

Uzmite k znanju da je ono što poričete tako slabo i beznačajno da vas se ne tiče.

Inače će vam se dogoditi kao biciklistu koji zapreku želi silom izbjeći i baš zato na nju naleti.

 

Ako nešto poričemo uz napetost volje, to vodi kočenju u podsvijesti. Najbolje je ništa ne nijekati nego samo potvrđivati što treba nastati.

Na taj način ono što nećete, ostaje daleko od vas samo po sebi.

 

Uvijek se iznova pokazuje da se učinak ne svodi samo na naše današnje mišljenje nego da na naš uspjeh ili neuspjeh utječe cjelokupna naša prošlost. Što nas danas iznenadi, čekalo je možda godinama na svoje ostvarenje.

 

Već je Goethe o tome kazao: »Što čovjek u mladosti želi, to u starosti zadobije.«

 

Neka sadašnja »nesreća« može, dakle, biti učinak davnih bojazni i strahova. Prema tome, nije se dogodilo ništa što bi se razlikovalo od onoga o čemu smo mislili, nego se dogodilo baš ono što je odavno uzelo širok prostor u našim mislima.

 

Ono što nam se dogodi, uvijek je žetva za koju smo nekoć u svojim mislima posijali sjeme.

 

Ispitajte svoje misli! Ispitajte kakvoću svojih misli! Jesu li to konstruktivne, afirmativne, izgrađujuće misli? Koliko su jake (stabilne) pozitivne misli u vama u usporedbi sa mislima

straha? Što u vama prevladava? Promotrite njihov trend. Je li instruktivan, srdačan, afirmativan, ili je na djelu suprotno?

 

nastavlja se...