Pitanje: Ja imam dva pitanja. Da li je krajnja spoznaja isto tako očaravajuća kao Svamijeva prisutnost? Isto tako, Svami je meni osobno ukazao na razliku između Njegove fizičke blizine u odnosu na Njegovu sveprisutnost. Volio bih da se Svami preseli u moju kuću, da živi sa mnom, kako bih do kraja života bio u Njegovoj fizičkoj blizini . Razmišljao samo o tome na koji način to ostvariti.
Odgovor: Da li je ostvarenje tako ugodno i očaravajuće kao osjećaj kada se nalazimo u Svamijevoj blizini? Kada vas On udari po leđima ili prođe svojom rukom kroz vašu kosu i igrajući se njome pokvari vašu frizuru, ili kada vam uputi svoj prekrasan osmijeh tada se osjećate tako sretnima. Postoji li nešto bolje od toga? Pa, mnogi ljudi misle da ne postoji. Oni kažu: “Radije bih bio pčela koja sakuplja med iz cvjetova, nego da se uronim u cvijet.”
Odgovor je ‘ne’, zbog toga što kada vidite Svamijay i kada vas obuzme velika radost, to je osjećaj, zar ne? To je iskustvo kroz koje vi prolazite - radost. Ali to ne traje. U tom trenutku je prekrasno, a nakon toga nestaje. Ono što se u stvarnosti zbiva je da je u jednom trenutku um umiren i tih i blaženstvo sebstva izlazi na površinu i stvara osjećaj radosti.
Nakon toga um počinje ponovno djelovati i vi se opet nalazite u svijetu. Bitak, svijest, blaženstvo (satccidānanda) - to je naša priroda, to nije samo iskustvo. Mi ne proživljavamo iskustvo cijelo vrijeme. Mi proživljavamo iskustvo ‘postojanja’ i ‘svijesti’, ali ne poznajemo blaženstvo. Ne poznajemo sebe. Zašto? Mi ne poznajemo sebe zbog toga što nas um i želje odvlače od naše prave prirode. Ako netko želi spoznati sebe, tada mora sebe sve vrijeme svjesno držati na umu sve dok mu se ne otkrije sebstvo. Kada se postigne oslobođenje, tada je jedino iskustvo Bog. Rijeka izvire u planini, protječe dolinom i utječe u ocean. Voda ostaje ista, ali postaje dijelom oceana. Ali nestao je identitet rijeke, zar ne? Rijeku nije moguće obnoviti iako se njezina voda pomiješala s vodom oceana. Isto je sa oslobođenjem - individualnošću, Hislop više ne postoji. Svijest koja mu pruža energiju se utopila u sveukupnu svijest.
Na primjer, imamo bocu koja leži na tlu. Postoji prostor oko nje, ali postoji i prostor unutar boce, zar ne? Tako dugo dok postoji boca, prostor poprima njezin oblik, zar ne? Ali kada se boca razbije, tada prostor postaje dijelom velikog prostora oko njega i među njima nema razlike.
Kada postignete oslobođenje ili spoznaju sebstva, tada se upravo to događa. Ne posuda, već pojedinac nestaje, uništen je i vi postajete dijelom mnoštva. Vi ste blaženstvo jer to je ono što ste vi u stvari. Vi ste Bog. Vi ste božanski. Bitak, svijest, blaženstvo. Zbog toga postoji razlika između ‘bitka’ i ‘iskustva’.
Dobro, posvetit ću se drugom dijelu pitanja. Na koji način pridobiti Svamija kako bismo živjeli s Njime? Vrlo jednostavno. Naime, Svami kaže da je sve božansko, čak i prašina na vašim stopalima. Sve što se od vas traži je vaše usredotočenje i vaše predanost kako bi se to božansko moglo pojaviti, blagosloviti vas i biti s vama. Svami je u vašoj kući ovog trenutka. Božanskost je u njoj prisutna. Samo ju prepoznajte. Usredotočite se na božanskost u vašem domu, pored vas, na stolici uz vašu, u svom srcu i štujte tu božanskost, tu čistoću, tu veličanstvenost i uzvišenost. Svami kaže da ako to učinimo, tada nije potrebno da se pokušavamo izboriti za pet minuta Njegove pažnje od Njegova dvadeset i četiri sata. On može provesti cijeli dan s vama i razgovarati s vama tijekom cijelog dana. To je način na koji to ostvariti.