Permakultura u primjenjenom urbanom dizajnu
Jedan od najpoznatijih arhitekata moderne, Le Corbusier, zalagao se da se površina tla koju zauzima gradnja kuće „preseli“ na krov, te preuzme funkciju livade. Tako su nastali zeleni krovovi, koji su ubrzo postali popularni u visoko urbanim zonama svjetskih velegradova. Čemu služe zeleni krovovi? Višefunkcionalni su: pojačavaju pročišćavanje zraka od smoga (1 m2 krovnog vrta profiltrira godišnje i do 20 dkg prašine i štetnih plinova), zaštićuju od buke, znatno smanjuju utjecaj visoko frekventnih, elektromagnetskih valova iz mobitela, antena i odašiljača, povećavaju klimatske vrijednosti i daju toplinsku izolaciju. Na zelenim krovovima se uređuju hortikulturne oaze složene od ukrasnog drveća i patuljastog voća, cvijeća, aromatičnog bilja, uz manje fontane, koje se natapaju kišnicom, klupe i šetnice od prirodnih materijala. Tako se na krovovima ubrzo stvaraju nova prirodna staništa za ptice, pčele, kukce, male životinje, poput ježeva, kornjača ili žabica. Krovno zelenilo pokazalo se kao izvrstan čuvar vode, jer unutar svog vrta može zadržati i do 90% padalina. Veći dio vode se kroz transpiraciju biljaka i hlapljenje vode vraća brzim putem u tok kruženja vode u prirodi. Preostali višak vode se kroz oborinske sustave skida s krovova, ali nevjerojtno smanjenim opterećnjem. Na primjer, rasterećenje kanalizacije oborinskim vodama sa zelenog krova je godišnje umanjeno za oko 700 litara vode po metru kvadratnom zelenog krova. Što veće posude, to bolje drže vodu i potrebno ih je rjeđe zalijevati. Na krovnim vrtovima vrlo je bitno očitati sektore i odrediti odnos sunca, vlage i vjetra. Također je potrebno odrediti nagibe na terasi, kako se ne bi kišnica slijevala i zadržavala na mjestima ispod gredica i posuda te izazivala „prokišnjavanje“ krova u stanove na najvišim katovima. U vrtovima na krovnim terasama uzgaja se uglavnom povrće i cvijeće, grmoliko voće, jagode, maline, aronija, patuljasto voće, postavljaju se čak i košnice za pčele. Kućice za ptice i „hoteli“ za kukce su obvezni popratni sadržaj, jer su ta bića neophodno potrebna za održavanje bioraznolikosti i općenito rasta plodova. Pri planiranju sadnje biljaka važno je znati osobine i potrebe pojedinih vrsta biljaka i njihov međusobni utjecaj. Biljke s povećanim potrebama za hranivima, trebaju se izmjenjivati s biljkama koje obogaćuju tlo hranjivim tvarima. To je važno pogotovo prilikom sadnje u visoke gredice ili kontejnere i velike posude.
Za izgradnju krovnih vrtova potrebno je stručno mišljenje o statici zgrade, radi navoženja veće količine tla ili otprećenja mobilnim gredicama i kontejnerima, te drugim posudama u kojima se planira uzgoj bilja. Na krovnim terasama najčešće se koriste visoke gredice ili kontejnerski vrtovi, odnosno pokretne gredice. One se izrađuju od dasaka, paleta ili plastičnih, drvenih i šibenih posuda i košara, uglavnom materijala koji je besplatan i lako dostupan. Posude i gredice moraju imati rupe radi iscjeđivanja viška vode, a obavezno se pune slojevito: drenaža, (šljunak, razbijeni crijep,suhe grančice ili daščice) zatim sloj obične zemlje, pa sloj komposta i povrh svega malč.
|
From: nenad.maljkovic@gmail.com On Behalf Of Hrvatska permakultura Sent: Saturday, July 16, 2016 10:41 AM To: Permakultura u Hrvatskoj Gospodarski list, glasilo s vjerojatno najdužom tradicijom kod nas, u posljednjem broju donosi veliki prilog o permakulturi autorice Ljiljane Mitoš Svoboda pod naslovom Permakultura - povratak prirodi :) Prilog je dostupan OVDJE. http://www.gospodarski.hr/Publication/2016/13-14/prilog-broja-permakultura-povratak-prirodi/8511#.V4olP6KfLIV - Stranice u tiskanom izdanju: 39 - 49 |