Drugi tjedan
OSNOVE UMA
PISMO O PRIJENOSU
Naše teškoće nastaju uglavnom zbog pobrkanih ideja i neznanja vlastitih interesa. Veliki je zadatak otkriti zakone prirode, kojima se svi moramo prilagoditi. Jasno mišljenje i moralni uvid pritom su od neprocjenjive vrijednosti. Svi procesi, čak i procesi mišljenja, počivaju na solidnim temeljima: što je istančanija percepcija, to je točnija prosudba, što je delikatniji ukus, to je kultiviraniji osjećaj moralnosti, što je profinjenija inteligencija, što su plemenitije aspiracije, to su čišća i intenzivnija ispunjenja koja postojanje daje. Dakle, očito je da proučavanje najboljeg što se promišljalo u svijetu daje uzvišeno zadovoljstvo.
Moći, korištenje i mogućnosti uma, prema novim interpretacijama, neusporedivo su čudesnija od najekstravagantnijeg postignuća ili snova o materijalnom progresu. Misao je energija. Aktivna misao je aktivna energija; koncentrirana misao je koncentrirana energija. Misao koncentrirana na konačnu svrhu postaje moć. To je moć koju koriste oni koji ne vjeruju da je siromaštvo vrlina ili apstinencija ljepota: oni to percipiraju kao govor slabića.
Sposobnost primanja i manifestiranja te moći ovisi o sposobnosti čovjekovog prepoznavanja Beskonačne energije, uvijek rezidirajuće u čovjeku: ona konstantno kreira i rekreira njegovo tijelo i um i spremna je u svakom trenutku za manifestiranje kroz njega, na bilo koji potreban način. U točnoj proporcionalnosti prema prepoznavanju te istine, bit će i njezino manifestiranje u vanjskom životu individue.
Drugi tjedan objašnjava metodu kojom se to postiže.
1. Djelovanja uma stvaraju dva paralelna načina aktivnosti, svjesnu i podsvjesnu aktivnost. Prof. Davidson kaže: "Onaj tko misli osvijetliti cijeli raspon mentalne aktivnosti svjetlom svoje svijesti, nije drukčiji od onog koji bi htio osvijetliti svemir baterijskom lampom."
2. Podsvjesni, logički procesi izvode se s izvjesnošću i redovitošću, koja bi bila nemoguća kad bi postojala mogućnost grješke. Naš um je dizajniran kako bi pripremao za nas najvažnije temelje kognicije, dok mi nemamo niti najmanju slutnju o njegovom načinu rada.
3. Podsvjesna duša, kao dobroćudan stranac, radi i omogućava nam imanje korisnih rezervi, propuštajući samo bujicu zrelog voća u područje naše kontrole: prema tomu, konačna analiza misaonog procesa pokazuje da je podsvijest scena najvažnijeg mentalnog fenomena.
4. Kroz podsvijest je Shakespeare mogao percipirati, bez ikakavih napora, velike istine, skrivene od svjesnog uma, Fidija oblikovati mramor i broncu, Rafael crtati madone, a Beethoven skladati simfonije.
5. Lakoća i savršenost potpuno ovise o stupnju slabljenja ovisnosti o svijesti: sviranje glasovira, daskanje, pisanje na stroju, vješto trgovanje, ovise o savršenom izvonenju procesa podsvjesnog uma. Divno sviranje briljantnog djela na glasoviru, kao i žučna diskusija, pokazuje veličinu naših podsvjesnih moći.
6. Svi smo svjesni svoje ovisnosti o podsvijesti: što su veće, plemenitije, briljantnije naše misli, to je očitije da njihovo podrijetlo leži iza svjesnosti. Obdareni smo finoćom, instinktom, osjećajem ljepote u slikarstvu, glazbi, itd., a njihovog smo podrijetla ili izvora potpuno nesvjesni.
7. Vrijednost podsvijesti je ogromna: ona inspirira, upozorava, daje imena, činjenice i slike iz memorijskog spremišta, usmjerava misli, ukuse i izvodi tako kompleksne (isprepletene) zadatke, za koje nikakav svjesni um, čak i kad bi imao moć, nema kapaciteta.
8. Možemo šetati po volji; možemo podizati ruku kada god to odaberemo; možemo usmjeriti pažnju kroz oči ili uši na bilo koji subjekt našeg zadovoljstva. S druge strane, ne možemo zaustaviti kucanje srca niti cirkulaciju krvi, kao niti rast tijela ni formiranje živaca i mišićnog tkiva, izrastanje kostiju, niti mnoge druge vitalne procese.
9. Ako usporedimo ta dva skupa akcija jednog proklamiranog voljom trenutka, i drugog, koji se odvija na veličanstven, ritmički način, nepodvrgnut nikakvoj fluktuaciji, konstantnog u svakom trenutku - respektiramo drugi, moleći za objašnjenje misterije. Odjednom uočavamo da se radi o vitalnim procesima fizičkog života i ne možemo izbjeći zaključku da su te prevažne funkcije nacrt povučen iz područja vanjske volje i njezinih varijacija i tranzicija, i predane na superviziju permanentnoj i pouzdanoj unutarnjoj moći.
10. Od tih dviju moći, vanjsku i promjenjivu nazivamo "svjesni um" ili "objektivni" (koji se bavi vanjskim objektima). Unutarnja moć nazvana je "podsvjesnim umom" ili "subjektivnim umom", i uz svoje djelovanje na mentalnoj razini, ona kontrolira redovite funkcije kojeomogućavaju fizički život.
11. Potrebno je jasno shvaćanje njihovih odgovarajućih funkcija na mentalnoj razini, kao i odrenenih drugih osnovnih principa, te percipiranje i djelovanje kroz pet fizičkih osjetila, preko kojih svjesni um obranuje impresije i objekte života usmjerenog prema van.
12. Svjesni um ima sposobnost diskriminiranja, što sa sobom nosi odgovornost izbora. Ima moć rezoniranja, bilo induktivnog, deduktivnog, analitičkog ili silogističkog, i ta se moć može razviti do visokog stupnja. On je sjedište volje sa svim energijama koje odande teku.
13. Ne samo što može impresionirati druge umove, on može i usmjeravati podsvjesni um. Na taj način, svjesni um postaje odgovorni vladar i čuvar podsvjesnog uma. Upravo je to visoka funkcija koja može kompletno preokrenuti uvjete ili stanja u vašem životu.
14. Često je istina da u nama dominiraju stanja straha, brige, siromaštva, bolesti, neharmonije i zala svih vrsta zbog krivih sugestija, prihvaćenih od nečuvanog podsvjesnog uma. Sve to trenirani svjesni um može u potpunosti spriječiti svojim budnim akcijama zaštite: možemo ga primjereno nazvati "stražarom na vratima" velikog područja podsvijesti.
15. Jedan je pisac izrazio glavnu razliku izmenu te dvije faze uma riječima: "Svjesni je um rezonirajuća volja. Podsvjesni je um instinktivna želja, rezultat ranije rezonirajuće volje."
16. Podsvjesni um primjereno i točno zaključuje iz premisa koje su mu dovedene iz vanjskih izvora. Kada je premisa istinita, podsvjesni um zaključuje bez pogrješke, no kada je premisa ili sugestija netočna, cijela se struktura ruši. Podsvjesni se um ne angažira u procesu dokazivanja, nego se oslanja na svjesni um, "čuvara vrata", koji sprječava krivo interpretiranje impresija.
17. Primajući bilo koju sugestiju kao istinitu, podsvjesni um odmah nastavlja djelovati na tomu u cijelom području svog ogromnog polja rada. Svjesni um može sugerirati ili istinu ili laž (grješku). Ako se radi o drugoj varijanti, to će biti na uštrb dalekosežne opasnosti za cijelo biće.
18. Svjesni um mora biti na dužnosti tijekom svih sati budnog stanja. Kada "čuvar" nije na "dužnosti" ili kada je mirna prosudba suspendirana, zbog bilo kakvih okolnosti, onda je podsvjesni um nečuvan i ostavljen otvorenim sugestijama iz svih izvora. Tijekom divljeg uzbunenja, panike, ili tijekom jače ljutnje ili impulsa neodgovorne nasilne gomile, ili u bilo koje drugo vrijeme neograničenih strasti, uvjeti su najopasniji: podsvjesni je um tada otvoren sugestijama straha, mržnje, sebičnosti, pohlepe, samoomalovažavanja i drugim negativnim silama uzrokovanim osobama i okolnostima koje ga okružuju. Rezultat je uobičajeno krajnje štetan i nemoralan, s učincima koji ga mogu nastavljati mučiti duže vrijeme. Otud proizlazi velika važnost čuvanja podsvjesnog uma od lažnih impresija.
19. Podsvjesni um percipira intuicijom. Stoga su njegovi procesi brzi, on ne čeka na spore metode svjesnog rezoniranja. Ustvari, on ih niti ne može primijeniti.
20. Podsvjesni um nikada ne spava, nikada ne miruje, jednako tako kao i naše srce ili krvotok. Utvrneno je da izravno iskazivanje potrebe za postizanjem odrenenih specifičnih stvari pokreće na djelovanje sile koje vode željenom rezultatu.Ovdje je, dakle, izvor moći koja nas povezuje sa Svemoći. U tomu je duboki princip, vrijedan najozbiljnijeg proučavanja.
21. Djelovanje tog zakona je interesantno. Primjerice, oni koji ga koriste odlaze na sastanak s osobom, anticipirajući da će to biti teški razgovor, no potom osjećaju kao da je netko bio tamo prije njih i razriješio pretpostavljane probleme: sve se promijenilo - sve je harmonično. Čini im se kao da se neki teški poslovni problemi sami pojavljuju i kao da si mogu priuštiti odlaganje njihovog razrješenja, ali odjednom nešto sugerira primjereno rješenje i sve se primjereno uredi. Ustvari, oni koji su naučili vjerovati podsvijesti tvrde da imaju beskonačne resurse na raspolaganju (pod svojom komandom).
22. Podsvjesni um je sjedište naših principa i apsiracija. To je izvor naših umjetničkih i altruističkih ideala. Ti se instinkti mogu eliminirati jedino razgranujućim postupnim procesom potkopavanja uronenih principa.
23. Podsvjesni um ne može se argumentirano suprotstaviti. Stoga, ako je prihvatio pogrešne sugestije, sigurna metoda za njihovo prevladavanje je korištenje jake kontrasugestije, često ponavljane, koju um mora prihvatiti, kako bi se eventualno formirale nove i zdravije navike mišljenja i življenja, jer je podsvjesni um sjedište navika. Ono što stalno ponavljam postaje mehaničko: nije više čin prosudbe, jer se duboko ukopalo u podsvjesni um. To nam je obećavajuće, ukoliko su navike korisne i ispravne. Ako su štetne i pogrešne, lijek je u prepoznavanju svemoći podsvjesnog uma i sugeriranju istinske slobode. Podsvijest, budući da je kreativna i da je poveznica s uzvišenim izvorom, odmah će kreirati sugeriranu slobodu.
24. Rezimirajmo: normalne funkcije podsvijesti bave se regulacijskim i vitalnim procesima na fizičkoj razini: očuvanjem života i obnavljanjem zdravlja, brigom o potomstvu, što uključuje i instinktivnu želju za općenitim očuvanjem i poboljšanjem sveg života.
25. Na mentalnoj razini, ona je skladište sjećanja: skriva prekrasnog glasnika misli koji radi neograničen vremenom i prostorom; ona je izvor praktične inicijative i konstruktivnih sila života. Ona je sjedište navika.
26. Na duhovnoj strani, ona je izvor ideala, apsiracija, imaginacija, ona je kanal kroz koji prepoznajemo Uzvišeni izvor, a proporcionalno prepoznavanjem te uzvišenosti dolazimo do shvaćanja izvora moći.
27. Netko bi mogao pitati: "Kako podsvijest može mijenjati uvjete?" Odgovor glasi: Zato što je podsvijest dio Univerzalnog uma, a dio mora biti iste vrste i kvalitete kao cjelina; jedina razlika je ona u skali. Cjelina je, kao što znamo, kreativna. U stvari, ona je jedini kreator koji postoji. Posljedično tomu, i um je kreativan, a budući da je misao jedina aktivnost koju posjeduje um, misao nužno takoner mora biti kreativna.
28. No, nailazimo na postojanje ogromne razlike izmenu jednostavnog mišljenja i usmjeravanja naših misli svjesno, sustavno i konstruktivno. Čineći ovo drugo, um uvodimo u harmoniju s Univerzalnim umom, uganamo se s Beskonačnim, aktiviramo djelovanje najsnažnijih sila postojanja - kreativnu moć Univerzalnog uma. To, kao i sve ostalo, podvrgnuto je prirodnom zakonu, a to je zakon privlačenja, čime će, s obzirom na kreativnost, Um automatski korelirati s objektom i manifestirati ga.
29. Prošli tjedan dao sam vježbu čija je svrha bila osiguravanje kontrole fizičkog tijela. Ako ste to postigli, spremni ste za napredovanje. Ovog ćete puta početi s kontrolom svojih misli. Uvijek koristite istu sobu, isti stolac i istu poziciju, ako je moguće. Ponekad nije moguće koristiti istu sobu. U tom slučaju, iskoristite najbolje moguće uvjete koji su Vam na raspolaganju. Budite savršeno mirni kao i ranije, no blokirajte misli. To će Vam dati kontrolu nad svim mislima brige, tjeskobe i straha, te Vam omogućiti bavljenje samo onom vrstom misli koje želite. Nastavljajte s tom vježbom dok ne postignete kompletno majstorstvo.
30. To ćete moći činiti samo nekoliko trenutaka, no vježba je vrijedna, jer je vrlo praktična demonstracija postojanja velikog broja misli koje pokušavaju pristupiti Vašem mentalnom svijetu.
31. Sljedeći ćete tjedan primiti instrukcije za vježbu koja će biti interesantnija, no prije toga nužno je ovladati ovom.
Uzrok i posljedica su tako apsolutni i neiskrivljeni u skrivenom prostoru misli, kao što je i svijet vidljivih i materijalnih stvari. Um je majstor tkanja i unutarnjeg izgleda karaktera i vanjskog izgleda okolnosti.
- James Allen
Pitanja i odgovori drugog tjedna
11. Koja su dva načina mentalnih aktivnosti?
Svjesni i podsvjesni.
12. O čemu ovise lakoća i savršenstvo?
Lakoća i savršenstvo ovise u potpunosti o stupnju naše neovisnosti od svjesnog uma.
13. Koja je vrijednost podsvijesti?
Ogromna: vodi nas, upozorava nas, kontrolira vitalne procese i sjedište je memorije.
14. Koje su neke od funkcija svjesnog uma?
Ima sposobnost razlikovanja, moć rezoniranja, sjedište je volje i može jako utjecati na podsvijest.
15. Kako se može izraziti razlikovanje svjesnog i podsvjesnog?
"Svjesni um je rezonirajuća volja. Podsvjesni je um instinktivna želja, rezultat ranije rezonirajuće volje."
16. Koja je metoda nužna za utjecanje na podsvijest?
Željeno mentalno stanje.
17. Što će biti rezultat?
Ako je želja u harmoniji s napredovanjem velike Cjeline (ko-kreativna, ko-evolucijska totalitetu postojanja - op. prev.), pokrenut će se sile koje će dovesti do željenog rezultata.
18. Što je rezultat djelovanja ovog zakona?
Naša okolina reflektira stanja koja odgovaraju prevladavajućim mentalnim stajalištima koja održavamo.
19. Kako se zove taj zakon?
Zakon privlačenja.
20. Kako se očituje?
Misli su kreativna energija i automatski će korelirati sa svojim objektom i manifestirati ga.