Potreba za ukusnom izjednačenom hranom

U najuzvišemjoj od svih molitava Krist nas je učio da molimo za naš kruh svagdanji, ali mi često umjesto toga primamo kamen.

Radi naše komplicirane civilizacije i hladnih metoda uskladištenja i drugih strahota naša je prehrana, općenito govoreći, takva da umjesto da hrani naše tijelo ona nas iscrpljuje i donosi bolesti. "Neprobavljivo"- najblaža je optužba protiv hrane kakvu u većini krajeva ljudi jedu.

I ono što se kod kuće donosi na stol da nahrani tijelo, izgradi i održi zdravim, često je samo isprika za hranu koja je s mnogo mirodija i dodataka učinjena ukusnom. Jer mi jedemo uglavnom radi ukusa, a ne da nahranimo tijelo.

S druge strane ne može se poreći da ljudi koji govore da kuhaju prema znanstvnim uputama i zdravom razumu, koji se smatraju vegetarijancima i imaju točne predodžbe o tome koju hranu treba priređivati, čini se da ne paze dovoljno na to da hrana mora biti ne samo zdrava i hranjiva nego i ukusna, i da ispravno kuhanje nije nespojivo s onim što čim užitak. Mora se reći da hrana koja se ne kuha tako da bude ugodna nepcu i istodobno zdrava, ne postiže punu svrhu. Ukus nam je dan da bismo se našoj hram veselili i rado je primali u naše tijelo za daljnju asimilaciju i prehranu, a neukusna rana primaocu je odbojna i zato nije lako probavljiva. Tu činjenicu valja zapamtiti: Nije važno koliko jedemo nego koliko probavljamo.

Nekima, koji su o tom važnom predmetu ishrane krivo obaviješteni, bilo je možda rečeno da mahunarke, grah, grašak itd. nadomještaju meso, pa nakon što su se počeli odricati mesa gutaju to povrće u velikim količinama. Istina je da grašak sadrži više proteina nego biftek, ali bjelančevinu sadržanu u grahu tijelo ne može tako lako prihvatiti. U toj hrani ima mnogo otpada, a i mokraćne kiseline, pa se mora paziti na to da uživanje velikih količina zelenog povrća povlači za sobom neugodne posljedice. Važno je zapamtiti da ne treba jesti zeleno povrće u istom obroku s teškim mahunarkama. Postoje i oni koji se nakon napuštanja mesnih jela počinju hraniti kruhom, krumpirom i sličnim jelima a posljedica toga bude da postanu slabokrvni i nedovoljno ishranjem. Jedna zadovoljavajuća ishrana mora biti u svakom pogledu izjednačena i dobre reultate možemo postići samo ako upoznamo što tijelu treba za napredak i dobro zdravlje.

Dijeta kao i zdravlje su osobna pitanja, pa se za to ne mogu postavljati općenita pravila. Ipak treba reći: što manje mesa uživamo utoliko će bolje biti naše općenito zdravlje. Ali, ako smo odlučili da meso potpuno napustimo, moramo bezuvjetno razmotriti tabelu vrijednosti pojedinih živežnih namirnica, da bismo iz povrća koje jedemo primili potrebne bjelančevine. Nitko ne može kod običnog stola biti dovoljno ishranjen, ako se povrće daje samo kao prilog mesu. Mora uzimati još i grah, grašak, orahe i sličnu hranu koja je bogata bjelančevinama, mače će izgladnjeli.