Postoji mnogo načina da se predstavi meditacija, i ja sam ju podučavao na tisuće načina, ali svaki je put drukčija. Svaki put je jasna i okrepljujuća.
Srećom, živimo u vremenu kada ljudi na cijelom svijetu postaju prisni s meditacijom. Sve više se prihvaća kao praksa koja se izdiže iznad kulturnih i religioznih prepreka, i omogućava onima koji ju provode uspostaviti izravan doticaj s istinom njihova bića. To je iskustvo koje trenutačno prekoračuje religiozna načela, a i suština je religija.
Općenito, mi tratimo naše živote, rastrzani između naše prave prirode i beskonačnih zaposlenosti; s druge strane, meditacija je način da nas vrati same sebi, gdje možemo uistinu doživjeti i iskusiti našu cjelokupnu bit, izvan svih naviknutih šablona. Živimo svoje živote u napetoj i uznemirujućoj borbi, u vrtlogu brzine i nasilnosti, u nadmetanju, pohlepi, posjedovanju i stjecanju, zauvijek natovareni nebitnim djelatnostima i zaokupljenostima.
Meditacija ja prava suprotnost. Meditirati znači potpuno raskinuti s onim kako „uobičajeno" djelujemo, jer je to stanje oslobođeno svih briga i nemira, u kojem nema nadmetanja, želje za posjedovanjem ili pohlepe za bilo čim, nema uznemirujuće borbe, i nema žudnje za stjecanjem: stanje bez častohleplja gdje nema niti prihvaćanja niti odbacivanja, nit nade nit straha, stanje u kojem počinjemo polagano napuštati sve te osjećaje i pojmove koji su nas zarobljavali, u prostor prirodne jednostavnosti.
Učitelji budističke meditacije znaju kako je um prilagodljiv i radin. Ako ga obučavamo, sve je moguće. U stvari, mi smo već savršeno uvježbani i za samsaru, uvježbani da budemo zavidni, istrenirani za gramzljivost, naučeni da budemo tjeskobni i tužni i očajni i požudni, uvježbani da se gnjevno razdražimo na sve što nas uzbudi. Uvježbani smo do te mjere da te negativne emocije izviru spontano čak da ih niti ne pokušavamo proizvesti.
Znači sve je pitanje treninga i moći navike. Posvetimo um zbrci, i znademo jako dobro, ako smo iskreni, da će postati tajanstveno - mračni učitelj zbrke, spretan u svojoj privrženosti, domišljat i izopačeno popustljiv u svojim robovanjima. Posvetimo ga meditaciji sa zadatkom samooslobođenja od iluzija, i uvidjet ćemo da će s vremenom, strpljenjem, disciplinom i ispravnim treningom, naš um početi razmrsivati sam sebe i prepoznati svoje suštinsko blaženstvo i jasnoću.
Trenirati um niti u kojem slučaju ne znači prisilno podjarmljivanje ili („ispiranje uma") nametanje tuđeg mišljenja. Obučavati um znači, prije svega uvidjeti neposredno i stvarno kako on funkcionira, znanje koje proizlazi iz duhovnog učenja i kroz osobno iskustvo u provođenju meditacije. Tada možete upotrijebiti to shvaćanje da bi obuzdali um i poradili s njim umješno, kako bi ga učinili popustljivim, tako da biste vi postali gospodar vašeg vlastitog uma i uposlili ga za njegov najpotpuniji i najblagotvorniji svršetak.
Budistički učitelj iz osmog stoljeća Shantideva je rekao:
Ako je taj „slon „od uma omeđen sa svih strana konopom od razboritosti,
Svaki strah iščezava i sreća se pojavljuje.
Svi neprijalelji: svi tigrovi, lavovi, slonovi, medvjedi, zmije
(naših osjećaja)
I svi čuvari pakla: demoni i strahovi,
Svi su oni ograđeni nadmoćju našega uma,
I sa mirnoćom tog uma, sve je ukroćeno,
Jer su iz uma proizišli svi strahovi i neizmjerne patnje.
Kao što pisac uči spontanu slobodu izraza tek nakon godina često iscrpljujućeg učenja, i upravo kao što je jednostavna lakoća plesača postignuta jedino s neizmjernim, strpljivim trudom, tako kada vi počnete shvaćati kuda vas meditacija odvodi, približit ćete joj se kao najvećoj težnji vašeg života, onoj koja od vas zahtijeva najdublju ustrajnost, zanos, inteligenciju i disciplinu.