Obilje  bjelančevina  u  zelenju

«Smatram da znanstvenici još nisu istražili skrivene mogućnosti bezbrojnog sjemenja, lišća i plodova za pružanje najpotpunije moguće  prehrane  ljudskom  rodu.»

-Mahatma Gandhi

Svaka molekula bjelančevine sastoji se od lanca ami- nokiselina. Esencijalna aminokiselina je ona koju ti­ jelo ne može sintetizirati, i zato ju treba unositi LI sklo­ pu prehrane. Ljudi u svoju prehranu moraju uključiti odgovarajuće količine 9 aminokiselina.

Profesor T. Colin Campbell je LI svojoj knjizi The China Study pokazao da je preporučena dnevna doza bjelančevina u SAD-u daleko pretjerana. Studije u koji­ ma je prehrana čimpanza uspoređena s ljudskom pre- hranom potvrđLiju istu istinu. «Cimpanze održavaju prilično nizak i konstantan Linos bjelančevina, zbog svoje Lisredotočenosti na voće...»17

ProLičila sam sadržaj hranjivih tvari više desetaka vrsta različitog zelenog povrća i sa zadovoljstvom sam utvrdila da aminokiselina kojih u jednoj biljci ima malo u drugoj ima mnogo. Drugim riječima, ako održava­ mo raznovrsnost zelenja LI našoj prehrani, dobivamo sve esencijalne aminokiseline u obilnim količinama.

Molim vas da pogledate tablicu sadržaja esencijal­ nih aminokiselina u kelju i lobodi. Izabrala sam kelj zato što je dostupan u većini trgovina koje drže povr­ će. Loboda je jedan od najčešćih jestivih korova koji raste u različitim klimama. Većina poljoprivrednika trebala bi vam znati pokazati lobodu.

U lijevom stupcu možete vidjeti preporučene ko­ ličine aminokiselina za prosječnu odraslu osobu.18 U desnom stupcu možete vidjeti količine tih aminokise­ lina u lobodi i kelju. Obratite pažnju na činjenicu da tamnozeleno lisnato povrće sadrži slične ili veće koli­ čine aminokiselina od preporučenog dnevnog unosa (RDA).

Kao što možete vidjeti iz ove tablice, jedna funta (0,454 kg) kelja sadrži čak i više bjelančevina od dnev­ nog unosa koji preporučuje ministarstvo poljoprivre­ de. Ipak, pogrešnim svrstavanjem svih dijelova bi­ ljaka (korijena, peteljke, cvata, izdanaka, listova itd.) u istu kategoriju povrća, i uz pretpostavku da imaju ista svojstva, pogrešno smo zaključili da je zelenje slab izvor bjelančevina. Taj netočan zaključak doveo je do desetljećima dugog pothranjivanja i patnji ljudi. Ne­ dostatak istraživanja o sadržaju hranjivih tvari u ze­ lenju doveo je do velike zbunjenosti kod većine ljudi, uključujući mnoge stručnjake. Dr. Joel Fuhrman je u svojoj knjizi Eat to Live napisao: «Cak se i liječnici i dije- tetičari... iznenade kada saznaju da... ako jedete velike količine zelenog povrća, dobivate značajnu količinu bjelančevina.»

Odakle ja dobivam svoje bjelančevine? Budući da sam svjesna konfuzije oko povrća, jasno mi je zašto je to postalo popularno pitanje. Kako većina  ljudi  nije bila svjesna da u zelenju ima obilje dostupnih esencijalnih aminokiselina, pokušavali su jesti namirnice iz drugih grupa koje su poznate po svom viskom sadrža­ ju bjelančevina. Međutim, željela bih objasniti razliku između složenih bjelančevina koje se nalaze u mesu, mliječnim proizvodima, ribi itd. i pojedinačnih amino­ kiselina koje se nalaze u voću, povrću, a posebno u zelenju.

 

Jasno je da tijelo treba raditi daleko manje kada stvara bjelančevine iz pojedinačnih aminokiselina do­ stupnih iz zelenja nego iz već kombiniranih, dugih molekula bjelančevina, sastavljenih prema stranom uzorku nekog potpuno drugačijeg stvorenja kao što je krava ili pile. Htjela bih objasniti razliku između slo­ ženih aminokiselina i pojedinačnih aminokiselina po­ moću jednostavne anegdote.

Zamislite da trebate sašiti vjenčanicu za svoju kćer. Konzumiranje složenih bjelančevina koje  dobivamo od krava i drugih stvorenja je kao da odete u trgovinu s rabljenom odjećom, kupite mnogo korištene odjeće drugih ljudi, dođete kući i provedete nekoliko sati ki­ dajući na dijelove haljine koje vam se sviđaju i kombi­ nirajući ih u novu haljinu za svoju kćer. Ta mogućnost oduzela bi vam mnogo vremena i energije, ostavila mnogo smeća. Na taj način nikada ne biste mogli sašiti savršenu  haljinu.

Konzumiranje pojedinačnih aminokiselina je  kao da odvedete svoju kćer u tvornicu tekstila kako biste kupile prekrasne nove tkanine, čipke, dugmad, vrpce, niti i perle. S tim osnovnim elementima možete saši­ ti prelijepu haljinu koja će savršeno pristajati njenom

jedinstvenom tijelu. Slično tome, kada jedete zelenje,

va koje je teško probaviti. Ti bi dijelovi dugo kružili vašim krvotokom poput smeća, izazivajući alergije i druge zdravstvene probleme. Profesor W. A. Walker s Katedre za nutricionizam na Harvardskoj školi javnog zdravlja kaže: «Nepotpuno probavljeni dijelovi bjelan­ čevina mogu se apsorbirati u krvotok. Apsorpcija tih velikih molekula doprinosi razvoju alergija na hranu i imunosnih  poremećaja.«19

Ironičan rezultat jedenja tih nesavršenih izvora bje­ lančevina (životinjskih bjelančevina), je da mnogi ljudi pate od nedostatka esencijalnih aminokiselina. Takvi nedostaci ne samo što su opasni po zdravlje, nego kod ljudi dramatično mijenjaju  percepciju  života  i  način na koji se osjećaju i ponašaju. U proizvodnji neuro- transmitera tijelo koristi neke esencijalne aminokise­ line, poput tirozina, triptofana, glutamina, histamina i drugih. Neurotransmiteri su prirodni kemijski spojevi koji olakšavaju komunikaciju između stanica mozga. Tvari su to koje upravljaju našim emocijama, pamće­ njem, raspoloženjima, ponašanjem, sposobnostima za učenje i obrascima spavanja. Tijekom posljednja tri de­ setljeća neurotransmiteri su bili u središtu istraživanja mentalnog  zdravlja.

Prema istraživanju Julie Ross, specijalistice za pre­

20

«kupujete» nove aminokiseline, svježe napravljene uz

hrambenu psihologiju,

ukoliko vašem tijelu nedosta­

pomoć Sunčeve svjetlosti i klorofila, koje će tijelo ko­ ristiti za obnavljanje svojih dijelova u skladu s vašom vlastitom DNK.

Nasuprot tome, tijelo bi vam se moralo mučiti po­ kušavajući sastaviti savršene  molekule  bjelančevina iz tuđih molekula, koje se sastoje od potpuno  druk­ čijih kombinacija aminokiselina. Osim toga, vaše bi tijelo najvjerojatnije dobilo mnogo nepotrebnih dijelo-

je određenih aminokiselina, kod vas se mogu pojavi­

ti jaki simptomi mentalne i fiziološke neravnoteže te jaka žudnja za nepoželjnim tvarima.

Na primjer, razmotrimo tirozin i fenilalanin. Simp­ tomi nedostatka tih aminokiselina mogu uzrokovati:

•  Depresiju

•  Nedostatak usredotočenosti i koncentracije

•  Nedostatak  energije

•  Poremećaj pažnje

K  tomu,  simptomi  nedostatka  tih  aminokiselina mogu dovesti do jake želje za:

•  Slatkišima

•  Aspartamom

•  Kofeinom

• Škrobom

•  Alkoholom

• Kokainom

•  Čokoladom

•  Marihuanom

•  Duhanom

Koristeći dostupne podatke iz službenih izvora,21 izračunala sam količine tih dviju esencijalnih amino­ kiselina koje možemo dobiti iz piletine ili tamnozelene endivije:

PILETINA                          ENDIVIJA

Jedn a porcija:                                Jedn a   glavica:

22 2 mg tirozina                             20 5  mg tirozina

261  mg fenilalanina                       27 2  mg  fenilalanina

Kao što možete vidjeti, protivno popularnom vje­ rovanju, u zelenom povrću ima mnogo visokokvalitet­ nih bjelančevina. Prema objašnjenju profesora T. Co- lina Campbella, «postoji cijelo brdo uvjerljivih doka­ za koji pokazuju da su takozvane biljne bjelančevine

«niske kvalitete«, koje omogućuju sporu, ali postojanu sintezu novih bjelančevina, najzdraviji tip bjelančevi-

na.«22 Na primjer, bjelančevine iz zelenja nemaju rak kao nuspojavu. Ipak, u mnogim knjigama zelenje se uopće ne navodi kao izvor bjelančevina zato što zele­ nje još nije dovoljno istraženo.

Zelenje ima dovoljno  bjelančevina  da  izgradi  miši­ će životinja koje  pasu.  Ovo svjedočanstvo  dobila  sam od svog  prvog  američkog prijatelja, farmera koji je  di­ plomirao psihologiju na Sveučilištu Harvard, Petera Hagertya iz Mainea: «Kad su naše ovce u staji i jedu koncentriranu krmu kao što je mljeveni kukuruz ili zob, dobivaju na težini pLino brze, ali mali jaganjci, kada dosegnu 54 kg ili 90% težine potrebne za klanje, poči­ nju pretvarati tu koncentriranu hranu u salo umjesto u mišiće, što nije od koristi potrošaču koji mora to salo odvojiti i baciti. Ako su jaganjci uzgojeni na travi rastLi sporije, ali mogu dosegnuti punu  težinu  za  klanje  s vrlo malo sala. Tako je moje zapažanje da se čini kako koncentrati izgrađuju lako sagorive masti dok trave izgrađLiju kvalitetne mišiće.»

Ukratko, zelenje pruža bjelančevine u obliku poje­ dinačnih aminokiselina. Tijelo te aminokiseline koristi lakše nego složene bjelančevine. Raznovrsno povrće može nam pružati sve bjelančevine koje su nam po­ trebne za održavanje naših jedinstvenih tijela.