8. POGLAVLJE

O  LJUBAVI  PREMA  SEBI  SAMOME

»Ne trebate biti voljeni, ne po cijenu samoga  sebe.  Jedina veza koja  uistinu  zauzima  središnje  i   ključno  mjesto  u životu veza je sa samim sobom... Od svih ljudi koje  ćete upoznati  tijekom  svog  života,  vi  sami  jedini  ste   čovjek kojeg  nikada   nećete  izgubiti.«

Jo  Courdet, Savjeti  jednog  gubitnika

(Advice from a Failure)

Najveći je neprijatelj toksičnog stida izjava »Volim samoga sebe«. Reći »Volim samoga sebe« može postati vaše najdjelotvornije oruđe u izlječenju stida koji vas sputava. Istinska ljubav  prema  samome  sebi  promijenit  će  vaš  život.

IZBOR      LJUBAVI  PREMA       SEBI     SAMOME

Scott Peck ovako je definirao ljubav: »To je volja za pružanjem sebe da bih potaknuo vlastiti duhovni razvoj i duhovn i razvoj drugoga.« Ova  definicija  gleda  na  ljubav  kao na čin volje. To znači da je ljubav odluka.  Mogu  izabrati ljubav prema sebi, bez obzira  na  to  kakva  je  bila  prošlost  i bez  obzira  na  to  što  osjećam  o  samome  sebi.

Vježba:   osjetimo  vlastito  ja

Pokušajte sljedeće. Zamislite da sjedite u svojem omiljenom naslonjaču. Uistinu se udobno smjestite i opustite. Sada zatvorite oči i zamislite da vama nasuprot sjedi osoba koju trenutno najviše volite i poštujete. (Nemojte odabrati nekoga prema kome gajite bolne osjećaje.) Ta osoba može biti vaš bračni drug, ljubavnik, dijete, roditelj, prijatelj, junak itd. Zatvorite oči i ugledajte tu osobu. Ostanite tako tri do četiri minute...

Sad stupite u  dodir  s  osjećajima  koje  doživljavate  kada  je ta osoba uz vas. Ja sam osjetio  toplinu,  vitalnost  i  divljenje kada sam ugledao svojeg najboljeg prijatelja.  To  je  bio  moj osjećaj   uz   tu   vezu.

Sada zatvorite oči i  ugledajte  se  kako  sjedite  nasuprot samima  sebi.   Ostanite  u  tom  doživljaju  tri  do   četiri  minute..

Prvi  pu t  kada  sam  provodio  ovu  vježbu,  osjećao   sam kako se počinjem  kritizirati.  To  mi  se  i  sada  povremeno događa kada se gledam u ogledalu. Jednostavno obratite pozornost  na  to  što  ste  osjećali  dok  ste  se   gledali.   Jedna osoba s kojom sam nedavno radio vidjela je da su joj obrazi predebeli i nije joj se svidjelo kako se  drži.  Većina  nas  ima neke  negativne  osjećaje  prema  sebi.  Ako  ste  utemeljeni  na stidu,  a  niste  ništa  poduzeli  da  biste  ga   izliječili,   vjerojatno ćete  doživjeti  snažan   osjećaj   odbojnosti.   Odbojnost   prema sebi  bit  je   toksičnog   stida.

Bezuvjetno  prihvaćanje     samoga   sebe

Da  biste  se  suprotstavili  ovim   negativnim   osjećajima prema sebi, donesite odluku da ćete sami sebe prihvatiti bezuvjetno.   Učinite   to   činom   izbora.

»Volim  satnoga  sebe.    Prihvatit  ću  se   bezuvjetno.«

Izgovarajte to glasno  i  često.  To  je,  naime,  bezuvjetna ljubav.

Živo  se  sjećam  trenutka  kada  sam  prvi  pu t   uistinu prihvatio i volio samoga sebe bezuvjetno. Bilo je to vrijedno strahopoštovanja!   Poslije   sam   čitao   knjigu   Gaya   Hendricksa u kojoj on govori o istoj stvari. Opisao je  kako  bi  prilazio ljudima  na   svojem   tečaju   s   jednostavnim   pitanjem:   »Hoćete li   se   zbog   toga  voljeti?«

Kada sam pročitao razgovor s jednim članom skupine u jednoj od njegovih terapijskih intervencija, najprije sam bio iznenađen. Naravno, neki naši postupci nisu dostojni ljubavi. Dok je Gay išao dalje, pitajući osobu može li se  voljeti  bez obzira na to što je učinila ili  nije  učinila,  shvatio  sam  da naša ljubav treba biti tu zbog  toga  što  jesmo,  a  ne  zbog toga  što  činimo.  Ti  si  vrijedan  ljubavi,  i  točka.

Zapamtite da vas toksični stid pretvara u  radno  biće,  jer vam bolesni stid govori da je vaše biće manjkavo i pun o nedostataka. Ako je vaše biće manjkavo i pun o nedostataka, onda vas baš ništa što biste mogli učiniti ne može učiniti vrijednima  ljubavi.  Ne  možete  promijeniti  ono  što  jeste.

Razumijevanje  razlike  između   bivanja   i   djelovanja   jedna je od najvećih  pouka  mojeg  života.  Toliko  sam  se  trudio uspjeti, biti sve bolji i  bolji.  Ali  što  god  bih  učinio,  još  uvijek bih    imao    onaj    dubok   osjećaj    manjkavosti   koji   je    oznaka i nternaliziranog stida. Izjava »Volim samoga  sebe  zbog  bilo čega...« snažno je suprotstavljanje glasu stida. Izjava »Prihvaćam samoga   sebe   bezuvjetno«   može   promijeniti   naše   živote.

Jedan   od   najvećih   terapijskih   uspjeha   koje   sam   ikad imao bilo je rješavanje problema prekomjerne težine jedne gospođe.  Uspjeh  je  bio  rezultat  ove  vježbe.  Ona  je  smatrala da    teži    12   kilograma    previše.    Prezirala   je    svoje    tijelo    i ponižavala se uspoređujući se s drugima i kritizirajući se. Radio sam s njom nekoliko mjeseci, neprestano  pobijajući njezine usporedbe i ponižavanja. Pitao bih je: »Hoćete li  se zbog  toga  voljeti?«

Bez obzira na to što bi  ona  rekla,  pobio  bih  je  tim pitanjem. Postupno je počela prihvaćati samu sebe onakvu kakva jest. Odbio sam razgovor o dijetama i vježbanju.  Znao sam da se neće promijeniti tako dugo dok se ne prihvati upravo onakvom kakva jest. Nije mogla izgubiti kilograme neprestano se postiđujući. Kako bi se problem koji je uzrokovan i motiviran toksičnim stidom i mogao izliječiti pojačavanjem stida? Svaki pu t kada bi se moja pacijentica uspoređivala ili kritizirala, započinjala bi spiralu stida. Spirala stida pojačavala bi internalizirani toksični stid,  a  to  bi  je  potaknulo  da  jede još više kako bi ublažila bol stida. Odvratne usporedbe i samokritika način su  da  se  težina  i  dalje  povećava,  a  ne  da se  izgubi.

Da biste izliječili stid koji vas sputava, morate početi od prihvaćanja samoga sebe i  ljubavi  prema  samome  sebi. Ljubav stvara zajedništvo.  Kada  donesemo  odluku  da  ćemo se voljeti bezuvjetno, bezuvjetno prihvaćamo sami sebe. Ovo potpun o samoprihvaćanje stvara  du h  sklada.  U  skladu  smo sa samim sobom. Na  raspolaganju  nam  je  sva  naša  snaga, jer  je  ne  rasipamo  na  čuvanje  gladnih  pasa  u   podrum u (naši  poreknuti  dijelovi).

Moguće je izabrati ljubav prema sebi samome, čak i ako imamo  negativne  osjećaje  prema  sebi.

Često mi se u  određenom  trenutku  ne  bi  svidjelo  neko od moje djece, ali to ne znači da sam ga prestao voljeti. Ako donesemo odluku da  ćemo  sebe  bezuvjetno  voljeti,  počet ćemo  prema  sebi  gajiti  drukčije  osjećaje.

Izabirući ljubav prema sebi, povećat ćemo svoju  vrijednost. Prije više  godina  Sidney  Simon  i  Kirschenbaum  napisali  su knjigu po d nazivom »Pojašnjenje vrijednosti« (Values Clarification).  Oni  su  ustvrdili  da   vrijednost   nije   vrijednost ako ne posjeduje sedam čimbenika. Tih su sedam čimbenika vrijednosti:

•    mora  biti  rezultat  slobodnog  izbora

•    mora  biti  izabrana  između  razmotrenih  mogućnosti

•    mora  biti  izabrana  uz  jasno  poznavanje  posljedica

•    mora   biti   cijenjena   i   voljena

•    mora   biti   javno   proglašena

•    mora  biti  provedena

•    mora  biti  redovito  provođena.

Izbor ljubavi prema sebi slobodan je izbor. To je jednostavna odluka. Alternativa je način života određe n stidom s katastrofalnim  posljedicama.   Ohrabrujem  vas  da  glasno  izjavite:

»Volim samoga sebe« i objavite  kako  volite  i  prihvaćate samoga sebe bezuvjetno. Ako  redovito  budete  djelovali  u skladu  s  tim  vjerovanjem,  povećat  će  se  vaša  ljubav   prema sebi   i   osjećaj   vlastite   vrijednosti.

Poklonit e  si  vrijeme  i  pažnju

Ako odlučite  voljeti  samoga  sebe,  bit  ćete  spremni  pokloniti si   vrijeme   i  pažnju.

Definicija ljubavi Scotta Pecka podrazumijeva ljubav kao naporan rad. Ona uključuje širenje; to znači da se moramo pružiti.  Pružiti  sebe  zahtijeva  rad.

Raditi na ljubavi znači poklanjati vrijeme samome sebi. Koliko vremena želite provesti sa samim sobom? Odvajate li dovoljno vremena za dobar odmor i opuštanje ili se nemilosrdno  tjerate  dalje?  Ako  ste  »radno  biće«,  tjerate  se dalje.   Potrebno  vam  je  sve  više  i  više  uspjeha  da  biste  bili zadovoljni     sobom.

Ako  ste  spremni  bezuvjetno  voljeti  i  prihvatiti  samoga sebe,  dat  ćete  si  vremena  da  jednostavno   budete.   Odvojit ćete trenutke kada nema ničega što  biste  morali  učiniti  i nijednog mjesta na koje biste morali  otići.  Dopustit  ćete  si samoću, poticajno vrijeme osame. Odvojit ćete  vrijeme  za higijenu  i  vježbu.  Odvojit  ćete  vrijeme  za  zabavu.  Otići  ćete na odmor. Odvojit ćete  vrijeme  da  poradite  na  svojem seksualnom  životu.  Bit  ćete  spremni   pružiti   si   užitak   i veselje.

Rad na ljubavi rad je  na  osluškivanju  samoga  sebe. Slušajte se opažajući svoje osjećaje, potrebe i želje. Morate obraćati pozornost na sebe.  To  će  možda  zahtijevati  da naučite metode kojima ćete stupiti u dodir sa svojim osjećajima. Možda ćete sudjelovati u skupnoj terapiji, gdje ćete dobiti povratnu informaciju. Da biste poklonili pozornost samome sebi,  trebate  biti  disciplinirani.

Disciplina  na m  pak,  kao  što  je  pokazao  Scott  Peck, dopušta povećati užitak  u životu. Ako volite  samoga  sebe, spremni  ste  odgoditi  zadovoljenje  da  bi  se  moglo  dogoditi nešto   još   značajnije   za   vaš   razvoj.

Dok sam  bio  na  stidu  utemeljen  ovisnik  o  alkoholu, nisam mogao niti pomisliti na to  da  odgodim  zadovoljenje. Kao većina djece traume i nesređenosti, nikada nisam niti pomislio da bih mogao imati dovoljno. Nisam odgađao zadovoljenje, jer moje stidom određeno ja  nije  vjerovalo  da bih  mogao  dobiti  još.

Disciplina zahtijeva da  govorim  istinu  i  budem  odgovoran za vlastiti život. Ako volim samoga sebe, živjet ću u realnosti. Posvetit  ću   se  tome   da  govorim  istinu  i  budem   odgovoran.

Takvo ponašanje povećava  moje  poštovanje  prema  sebi.  Sviđa mi  se  takvo  ponašanje  kod  drugih,  zašto  mi  se  ne  bi  sviđalo i   kod   mene?

U  našoj  Zajednici  za   ozdravljenje   obično   kažemo:   »Pravi se da je tako dok tako uistinu ne bude.« Ponekad jednostavno moramo odlučiti da ćemo se uživjeti u pravi način osjećanja umjesto da čekamo da budemo raspoloženi za promjenu. To vrijedi i za ljubav  prema  sebi.  Donesite  odluku.  Izrecite  je glasno. Ponašajte se kao da bezuvjetno  volite,  cijenite  i prihvaćate samoga sebe i počet ćete osjećati više ljubavi i prihvaćanja.

SAMOPOTVRĐIVANJE

Drugi način rada na ljubavi koji će potaknuti vašu ljubav prema sebi samome i izliječiti vaš toksični stid jest postajanje samosvjesnijim. Samosvijest se temelji na ljubavi i poštovanju prema sebi samome. Ona se razlikuje od nasrtljivosti, koja je obično na stidu  utemeljeno  ponašanje.  Postati  nasrtljiv  znači htjeti željeti pobijediti po svaku cijenu. To često znači  postidjeti drugu osobu. Postiđivanje nekoga drugoga  ne  može  poticati ljubav   prema   samome   sebi.

Smatram da je samopotvrđivanje i  vježbanje  samosvijesti jedan od moćnih načina  izlječenja  stida  koji  vas  sputava. Budući da ste u svojoj nesređenoj obitelji usvojili stid, on  je sputao vaše potrebe.  Nakon  nekog  vremena  niste  više  znali što vam je potrebno. Nije bilo  načina  da  naučite  kako  tražiti ono što želite. Budući da su vaše potrebe za osloncem bile zloupotrijebljene,  počeli  ste  vjerovati  da  ne  možete  ovisiti  ni o kome. Potpuno ste izgubili osjećaj za svoja prava kao jedinstvenog   i   neponovljivog   ljudskog   bića.

Vježba samosvijesti je  način  da  naučite  kako  postići  da se vaše potrebe zadovolje. U vježbi  samosvijesti  učite  kako reći  ne  i  tražiti  ono  što  želite.  Učite  postavljati  nove  tjelesne i  emocionalne  granice  te  granice  htijenja  i  uma.

Knjige kao »Kad kažem 'ne ' osjećam  se  krivim«  (When I Say No I Feel Guilty) Manuela Smitha, Fensterheimova  »Kažete li 'da' kad želite reći 'ne'?« (Do  You Say  Yes  When  You  Want To Say No?) i »Vaše savršeno pravo« (Your Perfect Right) Albertija i Emmonsa, sve donose korisne načine  da  naučite kako čvrsto držati poziciju i postići da se zadovolje vaše opravdane potrebe. Metode predstavljene u tim knjigama zahtijevaju   vježbu.

Svatko od nas trebao bi stvoriti vlastiti Zakon o pravima. Moramo  imati   potpun o   pravo   na   ostvarivanje   svojih   prava. U knjizi »Kad kažem 'ne'  osjećam  se  krivim«  Manuel  Smith nud i  na m  sljedeći  popis  prava.  Možete  mu  dodati   i   neko svoje   pravo.

•  Imate pravo prosuditi vlastito ponašanje, misli, emocije te pravo da preuzmete odgovornost za njihovo poduzimanje  i  posljedice.

•  Imate     pravo    ne    ponuditi    nikakvo   objašnjenje     ni ispriku  za  svoje  ponašanje.

•  Imate pravo prosuditi jeste li odgovorni za prosudbu problema  drugih.

•   Imate  se  pravo  predomisliti.

•   Imate  pravo  griješiti  i  biti  odgovorni  za  svoje  pogreške.

•   Imate  pravo  reći:  Ne  znam.

•  Imate     pravo   biti    neovisni   o    dobroj   volji    drugih prije  no  što  se  s  njima  suočite.

•   Imate  pravo  donositi  nelogične  odluke.

•   Imate  pravo  reći:  Ne  razumijem.

•   Imate  pravo  reći:  Baš  me  briga.

»Kad   kažem   'ne'   osjećam   se   krivim«

(When    I  Say  No    I  Feel    Guilty)

Dok volite sebe samog, prisjetite se kako ste  voljeli  onu osobu u početnoj vježbi.  Da  ju  je  netko  vrijeđao  ili  napadao, što  biste  učinili?  Da  ste  je  vidjeli  kako  vrijeđa  ili  postiđuje sebe  samu,  kako  biste  se  za  nju  pobrinuli?  Pomislite  na  trud i energiju  koje  ste  uložili  u  ljubav  prema  vlastitoj  djeci.  Hoćete li i sebe voljeti na jednak  način?  Uistinu  ste  toga  vrijedni. Nikada nije postojao netko kao vi. Niti će ikad  više  postojati netko   kao   vi.   Vi   ste  jedinstveni,   neponovljivi  i   dragocjeni.

PONOVNO             UOKVIRIVANJE     POGREŠAKA*

Osoba određena stidom očajnički pokušava pokazati svijetu masku koja kaže: »Ja  sam  više  od  čovjeka.«  ili  »Ja  sam  manje od  čovjeka.«  Biti  više  od  čovjeka   znači   nikada   ne   griješiti. Biti  manje  od  čovjeka   znači  vjerovati   da   ste   sami  pogrešni. Da  bi  se  održala  ljubav  prema  samome  sebi  najvažnije  je izlaziti na kraj sa svojim pogreškama na zdrav način. Ponovno uokvirivanje   pogrešaka   način  je   da   se   to   postigne.

Ponovno uokvirivanje u  smislu  u  kojem  koristim  ovaj izraz, znači promijeniti vaše tumačenje ili stajalište.  Stavljate novi okvir na sliku  ili  na  događaj  da  biste  promijenili  način na koji ga promatrate. Ovaj novi okvir promijenit će značenje loga događaja za vas.  Ponovno  uokviriti  pogreške  znači naučiti  razmišljati  o  njima  tako  da  ih  se  prestane  smatrati katastrofom. Umjesto kao užasnu katastrofu svoje pogreške promatrate kao prirodne i vrijedne dijelove svojeg života. Upravo je to  svrha  vašeg  zdravog  stida.  Kada  ste  u  dodiru sa svojim  zdravim  stidom,  znate  da  možete  pogriješiti  te svoje greške iskoristiti da naučite nešto novo ili kao upozorenja da  zastanete  i  pogledate  što  činite.

POGREŠKE     KAO     UPOZORENJA

Pogreške  su  kao  znak  u   automobilu  koji  vas   upozorava na opasnosti vožnje  bez  sigurnosnog  pojasa.  Ako  vas  kazne zbog prebrze  vožnje,  to  može  biti  upozorenje  da  morate voziti sporije  i  usredotočiti  se  na  vožnju.  Takva  pogreška mogla   bi   vam   u   krajnjem   slučaju   spasiti   život.

Toksični stid, sa svojom maskom perfekcionizma,  mijenja ovo upozorenje u moralnu optužbu. Postajete tako zaokupljeni vlastitom  obranom  protiv  unutarnjih  kritičnih  glasova  da vam promakne mogućnost da poslušate na što vas  upozorava pogreška. Steknite naviku da svoje pogreške ponovno uokvirite kao upozorenja.  Usmjerite  se na upozorenje,  a ne  na  krivnju.

POGREŠKE     DOPUŠTAJU     SPONTANOST

Svijest  o  tome  da  možete  griješiti  i  da  ćete   griješiti dopušta vam  da  živite  svoj  život  vitalno  i  spontano.  Zdravi stid uvjet je kreativnosti. Svijest o tome da ćete činiti greške dopušta  vam  da  tražite  nove  informacije  i   nova   rješenja. Ona vas sprečava da vjerujete kako već sve znate. Strah od grešaka ubija vašu  kreativnost  i spontanost.  Hodate  kao  po jajima, uvijek se bojite reći što mislite ili osjećate. McKay i Fanning   pišu:

Ako vam  nikada  nije  dopušteno  reći  nešto  krivo,  možda nikada nećete uspjeti reći nešto pravo, reći nekome  da  ga volite  ili  nećete  uspjeti  nekoga  povrijediti  ili  utješiti.

POGREŠKE     KAO    UČITELJI

Nem a načina da naučite bilo koju zadaću ili vještinu ne griješeći. Proces učenja definiran je kao sukcesivno približavanje. Promatrajte djecu kako uče hodati. Ona doslovno uče hodati padajući.  Svaki  put  kada  padnu,  ona  prilagode  svoju  ravnotežu i pokušaju iznova. Svaki  promašaj  tvori  sukcesivno  približavanje. Na   posljetku,   ona   prohodaju.

Pogreške su vrsta povratne informacije. Svaka nam pogreška govori što moramo ispraviti. Kako ispravljamo pogrešku za pogreškom,  približavamo  se  najdjelotvornijem  ponašanju.

Kao učitelju poznato mi je da oni učenici koji se boje pogrešaka imaju problema s učenjem. Oni se boje  prihvatiti novu građu zbog mogućnosti  da  je  ne  razumiju.  Takvi učenici prihvaćaju prvi posao koji  im  je  ponuđen .  Često ostanu na tom poslu čitav život. Previše se boje naći  novi posao jer bi se morali suočiti s novim procedurama  i izazovima. Oni neće  doći  do  daljnjeg i  višeg obrazovanja jer su  im  neizbježne  pogreške  jednostavno  previše  mučne.

McKay  i  Fanning  i  ovo   lijepo   kažu:

Uokvirivanje pogrešaka, kao nužna povratna informacija u procesu učenja, oslobađa vas i  omogućava  vam  da  se opustite i usredotočite na postupno svladavanje novog za­ datka. Pogreške su informacija o tome što ide, a što ne ide. One nemaju nikakve veze s vašom vrijednošću ili inteligen­ cijom.  One  su jednostavno  koraci  prema  cilju.

Uobičajene  vrste  pogrešaka

Postoje neke uobičajene vrste pogrešaka. Deset najčešćih jesu:

1.      Pogreške u podacima. Vi zapišete telefonski broj kao 529-6188,  a  on  zapravo  glasi  529-6185.

2.    Pogreške u prosudbi. Odlučite kupiti jeftinije cipele,  a one  izgube  oblik  nakon  šest  mjeseci.

3.    Prozirne laži. Kažete da  ste bolesni i naletite na svojeg šefa  u  dućanu.

4  Odugovlačenje.  Neprestano   odgađate   posjet   zubaru. Sada  je   vikend,   a   vi  imate   divlju   zubobolju.

5.       Zaboravljivost. Krenete na zabavni shopping-izlet i zaboravite  novac.

6.     Propuštene  šanse.  Zlato  koje  ste  odlučili  ne   kupiti  po

$48  po  unci  sada  je  $432  po  unci.

7.      Pretjerivanje.  Pojeli  ste  sve  do  kraja  i  sada   vam   je cijele   noći   zlo.

8.     Rasipanje  energije.       Radite  na  rukopisu  pod   nazivom

»Mjesta  u  srcu«  i  pojavi  se  film  pod  upravo  tim  naslovom. (To  se  meni  dogodilo.)

9.    Neuspjeh u dolasku do cilja. Krećete na ljetovanje na more,  a  još  uvijek  ste  debeli.

10.    Nestrpljivost. Pokušavate povući  ribu  u  čamac,  a  ona se  otrgne  s  udice.

Ovom  bi  se  popisu  mogle  dodati  još   mnoge   kategorije. Sve je  to  za  ljude.  Prirođeno  je  homo  sapiensu.  Zajednička nit  koja  se  provlači  kroz  sve  spomenute   primjere   jest: pogreška je uvijek proizvod pogleda unatrag. McKay i  Fanning pišu:

Pogreška  je  sve  ono  što  učinite,  a  za  što  poslije,  kada  o tome razmislite, poželite da ste učinili drukčije. To vrijedi i za sve ono što niste učinili, a za što poslije, kada o tome razmislite,  poželite  da  ste  učinili.

Pogled unatrag ono je  što  je  poslije  tako  jasno.  Ključna riječ jest poslije. Buduća interpretacija  je  ta  koja  neki  čin pretvara u pogrešku. Pogreška je oznaka koju pripisujete u retrospektivi.

U  samom  trenutku  čina  uvijek  odabirete   onaj   način   koji će  najvjerojatnije  zadovoljiti  vaše  potrebe.  Prednosti  u  to vrijeme prividno pretežu nad nedostacima. Naš čin u svakom danom trenutku ovisi o našoj svjesnosti. McKay  i  Fanning definiraju   svjesnost   na   sljedeći   način:

Svjesnost je stupanj jasnoće kojom primjećujete i  razumi­ jete, svjesno ili nesvjesno, sve one čimbenike koji se odnose na  trenutnu  potrebu.

Pogreške su rezultat kasnije interpretacije. Stoga pogreške nemaju nikakve veze sa samopoštovanjem. Ako označite svoj izbor kao loš  jer  je  bio  pogreška  u  svjetlu  kasnije  svjesnosti, na kraju ćete  kažnjavati  sebe  zbog  činova  koje  niste  mogli izbjeći. Bolje oznake za vaše prošle pogreške bile bi nepromišljeno,  nekorisno  ili  nedjelotvorno.   Ovi   su   nazivi točnija   ocjena   vašeg   suda.

Širenje svjesnosti očito je nužn o povezano s problemom grešaka. Ako ste skloni griješiti, mogli biste misliti  na  širenje svoje svijesti dok  se  približavate  činu.  To  je  najkorisnije rješenje. Beskorisno je zaklinjati  se  da  nikada  nećete  ponoviti istu  pogrešku  jer  ćete  ponovno  učiniti  isto  ne  proširite   li svoju    svjesnost.

Izjava da ste uvijek donijeli najbolju odluku  koja  je  bila moguća   ne   oslobađa   vas   odgovornosti   za   vaše   pogreške.

Odgovornost  znači  prihvaćati  posljedice   svojih   činova. Svaki čin nosi sa sobom posljedice. Postati odgovorniji znači proširiti  svoju  svjesnost   da   biste   bili   svjesniji   posljedica svojeg   izbora.

Kako otvarate svoj stid prema van, vaša svjesnost raste. Osoba određena stidom ima vrlo nisku razinu svjesnosti jer blokirane  i  sputane  emocije  utječu  na  sposobnost  da  mislite i  budete  svjesni.  Internalizirani  stid  stvara  vrstu  tunelskog vidokruga, koji opet sužava svjesnost i manifestira se u iskrivljenom mišljenju. Dok osoba liječi svoj stid različitim postupcima otvaranja prema van, svjesnost raste. Vaš mozak počinje   izlaziti   iz   zatvora.

NAVIKA  SVJESNOSTI

McKay i Fanning opisuju jednostavan postupak koji nazivaju  navika  svjesnosti.  Oni   predlažu  određena  pitanja koja postavljate  sami sebi kada promišljate vjerojatne posljedice, kratkoročne i dugoročne, bilo  koje  značajne  odluke  koju trebate  donijeti.  Evo  tih  pitanja:

•  Jesam   li   već   doživio   ovaku   situaciju?

•  Kakve  negativne  posljedice  sam  imao  ili  bi  se  one mogle  očekivati od odluke koju namjeravam donijeti?

•  Jesu    li    posljedice     toga    vrijedne,   kada    uzme m    u obzir  što  očekujem  da  ću  dobiti?

•  Znam  li  za  neku  alternativu   s  manje  negativnim posljedicama?

Glavna značajka navike svjesnosti jest posvetiti se sebi samome.  Posvetite  se  preispitivanju  vjerojatnih   posljedica svakog  svojeg  značajnog  čina.  To  je  odluka  da  volite   sami sebe.  To  je  odluka  da  odvojite  vrijeme  kako  biste  odvagnuli i procijenili  posljedice  svojih  izbora.  Uostalom,  vaši  izbori građa   su   od   koje  je   sastavljen  vaš   život!