NASKA PIRAMIDE  (38)

27.11.2002.

Nasca, Peru

Koliko je drevnih gradjevina prekriveno prasumom, pijeskom ili morskom vodom daleko od ljudskih ociju? Koje sve tajne kriju ove bezimene rusevine sa davno zaboravljenim kreatorima?

Ovo je prica o jednoj takvoj lokaciji, o Naska piramidama.

                                                            ********

Ostalo mi je jos pola dana da provedem u Naski prijie polaska autobusa za Limu. Razgovaram sa vodicem u hotelu; pored preleta Naska linija nudi mi jos samo dva dnevna programa. Jedan je obilazak drevnih akvadukta kulture Naska; drugi je obilazak mumija starih 2.000 godina (preciznije, mjesta gdje su pronadjene mumije koje su u medjuvremenu sklonjene u obliznji muzej). Gledam njenu mapu i na samom dnu vidim ucrtane dvije piramide. Onda slijedi razgovor:

- Gdje se nalaze ove piramide?

- Daleko odavde, ali do tamo nema turistickih tura.

- Nema veze, ja bih isao.

- Ali, nema prevoza.

- Iznajmicu taxi.

- Ali, mora ici turisticki vodic s tobom.

- Iznajmicu i vodica.

- Do tamo nema asfaltiranog puta.

- To mi nije problem.

- To je negostoljubiv kraj. Lokalni ljudi ne vole strance.

- To je moj rizik.

I, ubrzo sam organizirao mini ekspediciju za piramide. U starom Fordu smo vozac, njegov prijatelj i vodic, cetrdesetogodisnja Suzi. Na juznom izlasku iz grada skrecemo u kamenu pustinju. Na skretanju nikakvih oznaka. Odsad cemo se oslanjati na Suzino navodjenje.

Preko 35 Celzijusa, nema vjetra, ispred nas kameno tlo sa pokojim brezuljkom. Voznja neudobna, ali je drustvo prijatno. Pedeset kilometara je trajao put; tri puta smo skrenuli s "kursa", ali smo ipak stigli na cilj. Od Suzi izvlacim informacije koje zna o ovom nalazistu. Govori mi da ni vlada, ni provincija, a ni grad nemaju para da ulazu u ekskavaciju ove udaljene lokacije. Medjutim, prije 7 godina su Italijanski arheolozi dosli i ostali preko ljeta i pokrenuli pocetna iskopavanja.

Na Internetu ili u knjigama nisam nasao ni rijeci o piramidama pored Naske.

                                                           ********

Najedamput, zelenilo. Podzemni vodeni tok je formirao oazu sa drvoredom i travom koje djeluju nestvarno usred pustinje. Parkiramo. Pred nama dva manja brda. Koja se ni po cemu ne razlikuju od golih, kamenih brda sirom svijeta. Barem ne iz daljine.

U dnu jednoga, uklonjen povrsinski donji sloj. I pred nama se ukazuju ostaci zida. 

Gradjevinski materijal je nepecena cigla, adobi. Zagrabi se komad pustinjskog tla sa glinom, pomijesa sa vodom, oblikuje i ostavi na suncu. Za koji dan bi cigle bile spremne. Veci sastojak gline bi davao cvrscu ciglu. Ovo je bio osnovni gradjevinski materijal na jugu i sjeveru Perua.

Posto se zna da ovaj dio Perua ima nepromijenjenu klimu vec hiljadama godina, bilo bi logicno ocekivati da ce gradjevine od cigle ostati dobro ocuvane. Mozda malo oronule, ali u dobrom stanju. Medjutim, izgled otkrivenih donjih zidova piramide ukazuje da je cigla bila izlozena dugotrajnom djelovanju vode. Ne povremenih kisa.

To sada radja problem. Otkud dugotrajne poplave u ovom dijelu kamene pustinje? I od kada one datiraju? Da li od doba potunuca Atlantide (12.500 godina)? To bi znacilo da su graditelji savremenici Atlantidjana.

Pitam Suzi sta je pretpostavka u vezi graditelja i datuma izgradnje piramida. Ona kaze da se spekulira da je kultura Naska izgradila ove gradjevine prije 1.500-2.000 godina. Ali, i potvrdjuje pretpostavku da je cigla bila izlozena poplavama. Kaze da je sef Italijanske arheoloske ekspedicije dosao da zakljucka da su piramide bile 15-20 godina kompletno pod vodom! I za to nije imao nikakvog logicnog objasnjenja.

                                                              ********

Vadi iz svoje torbice zguzvanu fotografiju koja predstavlja rekonstrukciju citavog grada koji se nekada ovdje nalazio. Slikam to, kao da sam znao da na Internetu necu uspjeti nista pronaci o ovom mjestu.

Kao i svaka rekonstrukcija i ova je podlozna razlicitim tumacenjima; medjutim, glavni obrisi grada sa objektima, njihovom visinom, trgovima i uredjenoscu, impresioniraju. A, mislim se, pogledajmo ovo podrucje sada ("Iz praha smo nastali, u prah cemo se vratiti.").

Polako se penjem ka vrhu prve piramide. Posto je najveca, nazvali su je "Piramida Sunca". Prolazim pored reda stepenica; mogu se uociti prolazi, razliciti nivoi, pregrade.

Idemo prema vrhu piramide. Uocljive su rupe, metar siroke, nekoliko metara duboke. Kaze da su one koristene za skladistenje hrane, u tamnom i hladnom prostoru.

                                                             ********

Hodajuci prema vrhi, Suzi se saginje i podize komad keramike. Kaze da imam rijetku priliku da vidim keramiku napravljenu prije 2.000 godina. Zadnji put su je Naske koristile i otada je nedirnuta. Uzimam nekoliko komada. Svijetlo smedji sa jedne strane, pocrnjeli sa druge. Ocito je da su ovo bili dijelovi posude upotrebljavane za kuhanje. Ona vanjska strana je potamnila od vatre. Nalazim drugi komad crvenakstosmedj sa obje strane. Komad keramike je tanji od onih prvih; ocito da je bilo rijec o ukrasnoj vazi.

Drzim keramiku u ruci. Ona me spaja sa civilizacijom starom nekoliko hiljada godina. To je poseban osjecaj.

(Nekoliko komada je zavrsilo u mojoj radnoj sobi. Za uspomenu.)

Piramida Sunca je neistrazena, prakticno netaknuta. Kao i citavo podrucje oko nje. Mozda ce proci decenije prije nego postane turistickom atrakcijom. A mozda ce vjecno ostati zakopana.

                                                            ********

Posmatram predio sa vrha piramide. Ispred nas se pruzaju nova brda kilometrima daleko. Izgledaju sasvim obicna. Ili, mozda nisu?

"Ovo je piramida Mjeseca", kaze mi Suzi, pokazujuci stotinjak metara dalje.

Naizgled, kameni brezuljak, nesto nizi od ovog na kome smo sada. Ime me ne cudi. Kada arheolozi nadju dvije piramide u Juznoj ili Srednjoj Americi, vecu nazovu piramidom Sunca, a manju piramidom Mjeseca. To vec postaje neozbiljno i nemastovito.

Zapazam rupu sa desne strane, pri vrhu (vidi fotografiju iz priloga: "Naska, Piramida Mjeseca")

- Suzi, sta je ona rupa pri vrhu piramide?

- Tu su Italijani vrsili iskopavanja i nasli su mumiju zene.

- Kada?

- Prije sedam godina.

- I sta se o njoj zna?

- Bila je bogato ukrasena; ocito, pripadala je vladajucoj eliti.

- Da li su utvrdili starost mumije?

- Jesu. Radiokarbonskom metodom je utvrdjeno da je mumija stara vise od 4.000 godina!

- Cetiri hiljade godina?! Ali, Suzi, ti mi rece da su Naske izgradili ove piramide prije 1.500 godina. Ako je mumija stara 4.000 godina onda to znaci da su i piramide stare barem toliko. To znaci da pada u vodu teorija o Naskama kao graditeljima piramida.

- ???

- I ne samo to, Suzi. Ispod ove mumije koja je otkrivena pri vrhu, vjerovatno ce u donjim slojevima naci jos koju mumiju koja pripada nekoj starijoj kulturi. A mozda ce pronaci i treci nivo sa jos starijim mumijama.

- ?

- Ali ni to nam nece otkriti pravu starost piramida. Jer, piramide su pravljene kao spiritualno-astronomski objekti, a ne kao grobnice. Originalni graditelji su vjerovatno stariji hiljadama godina… Po meni, rijec je o potomcima Atlantidjana…

- I ja vjerujem u postojanje Atlantide.

- …I, kada je ovaj grad vec dugo bio napusten, dosli su novi narodi koji bi tu ostajali… a neke od svojih velikodostojanstvenika bi tu i sahranjivali.

                                                                ********

Cini mi se da smo oboje ponesto naucili danas. Krecemo natrag po vrelom kamenu. Put ce potrajati nesto duze nego pri dolasku, jer smo ponovo nekoliko puta skretali sa kursa.

Sutra me cekaju nova uzbudjenja u sjevernom regionu zemlje. Letim prema granici sa Ekvadorom

Naska piramide – rekonstrukcija Grada, neutvrdjene starosti.

Impresionira razvijenost civilizacije od koje je danas ostao samo vreli kamen.

Naska “Piramida Sunca” danas je samo “brdo” u kamenoj pustinji, sa neznatnim kolicinama kisa tokom zadnjih nekoliko hiljada godina.

Temelji piramide ukazuju da je cigla bila izlozena dugotrajnom djelovanju vode sto bi starost ove gradjevine moglo pomjeriti

u doba potonuca Atlantide (prije 12.500 godina) i svjetskih poplava koje su slijedile.