6
NASILJE
"Sve dok "ja" opstoji u rna kojem obliku, vrlo suptilnom ili grubom, mora biti nasilja."
0 cemu cemo raspravljati ovoga jutra? Rijec "rasprava" nije ispravna, to je viSe dijalog. Mnijenja nas nece nikuda odvcsti a prepustanje pukoj intelektualnoj domisljatosti imat ce vrlo malo smisla, jer istina se n_e moze otkriti kroz razmjcnu misljenja ili ideja. Stoga, ukoliko namjeravamo zajcdnicki prctrcsti bilo koji problem, to sc mora odvijati na razini koja nije intelcktualna, emocionalna ili sentimcntalna.
SugoFornik: .fa mislim da je rat proriv komunizma u odre denom smislu opravdan. Zclio hih ::ajedno s vama olkriti jcsanz li 11 pravu ili u krivu. Morare me mzumjeTi, desct godina zfl•io S(ll/1 pod komunizmom, bio S(l/11 II koncentracijsko111 logom u Rustji, a bio sam i u komunisrickom zatForu. Oni razwniju sumo jedan jezik, a to je sila. "":roga je moje pitanje: jc li raj rat samoobrana 'iii ne?
KRISHNAMURTI: Vjerujem da svaka skupina koja otpo cinje rat uvijek tvrdi da se radi o obrambenom ratu. Uvijek je bilo ratova, napadackih ili obrambenih; no postoje ratovi koji su bili osebujna, cudoviSna igra tijckom stoljeca. 1 mi smo, na:lalost, toboze izobrazeni i kulturni, a ipak se oda jemo najdivljackijim oblicima ubijanja. Dakle, mozemo li se udubiti u pitanje sto je to duboko usadeno nasilje, ta agre sivnost u covjcku? - mozcmo li vidjeti je li uopce moguce biti slobodan od toga?
Bilo jc onih koji su govorili: "ne cini nasilje ni pod kojim
okolnostima"; to bi znacilo da vodite miran zivot iako ste
okruzeni ljudirna koji su vrlo agresivni, nasilni; to bi znacilo da te. svojevrsna jezgra usred !judi koji su divlji, surovi, nas1lm. No kak_o, se urn oslobada svog nagornilanog nasi!ja,
ku:l rn. og'\;1! 1J.. ?Y"-9Yf,4 l SP.,9g r£P. Hj ; ;.g.a ilj_a,;,Stgresiie, nasllJa::madmetan·a:·nasT t····•··· ........ ,... ··' ,,,.:,·,t>::J_,, -- ·.,:, :,..,
""''>·.·. · --. '""',J - t .';). -l-" 9., ,;,P9-§.!ft!! fy, ,11 Ko,
|
,.-: ., h:·. ::...{' ··.,·.u: _;- .- ' ·: ..... ascu, |
!7".!' : ... : i-:: ·, ·/....... - '-.,;,·:I ·. H -- ;· •• .'!. . _,": .;.u
na :?J r.tJa . , :,B? Aa.t j v! Q
Po t?ji ioliko rnnogo razlicitih vrsta nasilja. Hocerno li se z dubJtl u svaku pojedinu vrstu nasilja iii cemo razrnotriti c elokupn_u strukturu nasilja? Mozemo li se zagledati u CJelokupm spektar nasilja, nc sarno u jedan njegov dio?·
Izv?r nasilja je "ja", ego, scbstvo, kojc dolazi do izrazaja na toiik?. rnnogo nacina - u podjeli, u nastojanju da se p stane_ 11I bu_de netko- koje se cijepa na "ja" i "ne-ja", na SVJe s_n? 1 ncs Jesn?; "ja" koje se poistovjecuje s obitelji iii to ne nm, sa zaJedn com iii necirn drugirn i tako dalje. To jc poput karnena bacenog u Jezero: valovi se sire sve vise i vise au srcdi tu je " "· Sve dok "ja" opstoji u rna kojem obliku: vrlo supt!lnom 1h gruborn, mora biti nasilj
No yostaviti pitanje: "Sto je temeljni uzrok nasilja?", kako b1 se pokusalo otkriti taj uzrok, ne znaci nuzno i rijesiti se nasilja.
Mislirn da bih, kada bi znao zasto s:..trn surov, s tim svrsio.
?tom trosirn tjednc, mjesecc, godine, tragajuCi za uzrokom ti_I,Citajuci objasnjcnja strucnjaka o razlicitim uzrocirna na siiJa i agresivnosti; nona koncu ipak ostajem nasilan. Daklc is r zujerno li pitanjc nasilja otkrivajuCi 1zrok i posljedicu'l
- Ill uzmerno cjelinu i zagledarno se u nju? Uvid mo da
u rok postaje yosljcdica a posljedica uzrok - nc postoji mkakav uzrok 1 po ljcdica tako jasno razluceni to je jcdan an lc, - zr?k pos_taJe posljedica a posljcdica postajc uzrok -
l ffil ShjedJmo taj proces do u bcskraj. No kada bismo mouli
gle?ati taj cjelokupni problem nasilja, rni bismo ga razumj;li tohko duboko da bi on bio dokoncan.
Izgradili smo drustvo koje je nasilno i mi srno, kao ljudska bica, takoder nasilni; okruzje, kultura u kojoj zivirno, proizvod je nascg stremljenja, nase borbe, naseg bola, nasih zastra sujucih surovosti. Stoga je najvaznije pitanje: je li rnogu6e dokoncati to strahovito nasilje u sebi? To je pravo pitanje.
Sugovornik: Je li moguce preobraziti nasilje?
KRISH AM URTI: N }iti j. . ill:.;g ,f:r · &P J.'f nerg!j up?t blJt:;l1an .'?dre.den''fl:1rem]CoJLpostaJe ·agre§tJa. No m1 trenutno ne pokusavarno preobraziti iii promijeniti nasilje,
vee ga razurnjeti i shvatiti toliko potpuno da ga se oslobo dirno; urn dospijeva onkraj nasilja - da li ga nadilazi ili preo hrazava, nehitno jc. Jc !i to mogucc? nije li to rnogucc? mogucc JC kakvih !i rijcci! Kako razrniS!jarno o nasi!ju? Kako gledamo na nasilje? Molim vas. poslusajte ovo pitanjc: kako znamo da smo nasilni? Kada smo nasilni, jcsrno li svjesni da smo nasilni? Kako spoznajemo nasilje? To pitanjc spoznavanja je 'vrlo slozeno. Kada kazete: "poznajern te", sto to ''ja znarn" znaci? Poznajcm tc onakvog kakav si bio jucer kada sam te sreo, iii prije deset godina. No izmedu tih dcset godina i danas, ti sese promijenio a i ja sam sc pro mijcnio, stoga tc nc poznajern. Poznajern te samo onakvog kakav si prije bio, stoga nikada ne mogu re6i "poznajern te"
- molirn vas, najprije shvatite to. Stoga mogu reci samo: ''Bio sam nasilan, ali nc znam sto jc nasilje sada." Kazctc rni ncsto sto me ozlojcdi i razuljutim se. Sekundu kasnijc, vi kazctc: "Bio sam !jut." U trcnutku pojavc ljutnjc vi jc nc prepoznajcte, vee to cinite tek kasnijc. Morate ispitati strukturu prepoznavanja; ako to nc razurnijetc, necetc sc rno6i suociti s ljutnjom na nov nacin. Ljut sam, no uvidarn d
Dakle mozete li, ne prevodeCi sadasnjost u pojrnove pro slosti, sagledati svoj odgovor na nov nacin, novim urnom? Nazovete me budalom a sva krv mi jurne u lice i kazem: "I ti si." Pa sto se to dogodilo, u mcni, cmocionalno, u nutrini? 0 sebi imam predodzbu kao o necemu sto smatram pozelj nim, plemenitim, vrijednim; a vi vrijedate tu predodzbu. Ta predodzba je ono sto odgovara, a ana je nesto staro. Stoga je sljedece pitanje: maze li odgovor ne potjecati iz onaga sto je staro? -maze li postojati vremenski razmak izmedu tog "zastarjelog" i nove zbiljnosti? - maze li to staro zastati,
kako bi dopustilo novome da se dogodi? Mislim da je u tome cijeli problem.
Sugovomik: Tvrdite li vi da je svo nasiije samo podjela izmedu onaga sto nije i onaga sto jest?
KRISHNAMURTI: Ne, gospocline. Pocnimo iznova. Mi smo nasilni. Tijekom cijelog svog opstojanja, ljudska bica bila su nasilna i jesu nasilna. Ja, kao ljudsko bice, zelim otkriti kako nadici to nasilje, kako dospjcti onkraj nasilja. Sto mi jc ciniti? Vidim sto je nasilje ucinilo u svijetu, kako je u covjcku dovclo do strahovite agonije, bijede - ja vidim svc to. I kazcm samomc scbi: zdim zivjcti jcdnim Joista rnirnim zivotom u kojcm postoji vcliko obilje ljubavi - svo nasiljc mora nestati. Pa sto mi je ciniti? Prvo, ne smijcm od njega bjeZ.ati; budimo nacisto s tim. Ja ne smijem pobjeci od cinjenice da sam nasilan - "bje:Zati" znaci osudivati ga iii ga opravdavati, iii ga)menov.at:i kao·p.asilj<;:· to.imenovanje je oblik osudiy" !ir'l, obl! ,gp,+,avdavanja.
Moram shva'titi"aa·""u'in ne smije biti smetcn tom cinje
nicom nasilja, bilo da traga za njegovim uzrokom, bilo da objasnjava taj uzrok, bilo da imcnuje cinjenicu da sam na silan, bilo da ga opravdava, da ga osuduje, da ga se nastoji rijesiti.Sve su to oblici smetenost pred Cinjenicom nasilja. Umu mora biti apsolutno jasno da nema bijega od njega; ne smije biti ni voljnog angazmana koji kaze: "prevladat cu ga"
- volja je ..sama sustina asilja.
:,.
Sugovomik: Nastojimo li mi, u osnovi, otkriti sto je nasilje otkrivajuci u njemu red?
KRISHNAMURTI: Ne, gospodine. Kako maze biti reda u nasilju? - nasilje jest nered. . .
Ne smije biti nikakvog bijega ad nje a, mk .kvogvmt7-
lektualnog ili objasnjavajuceg opravdavanJa - uoc e te kocu toga, jer urn je tako domisljat, taka s? eman za IJeg, jer on ne zna sto mu je ciniti s vlastitim naslljem. On mJe. s _osoba razmotriti ga - ili misli da nije sposoban - stoga J Zl. Svak1 oblik bijega, smctcnosti, odmicanja, podrZ.ava nastlJe: o t shvatite, tada je urn suceljen s Cinjenicom "onega sto Jest'
i ni sa cim drugim.
Sugovomik: Kako znate da je ne.fto nasilje ako to ne imenujete?
KRISHNAMURTl: Kada ga imenujete, vi ga :ttem i 1cna dovoJitc U odnos S prosJOSCU, pa ga gledatc OCJ111a kOJC v U prctrpjclc utjccaj proslosti, stoga ga nc gledate na nov nactn
- to je svc. Shvacatc li? · . .
Vi glcdate nasi!jc opravdavnjuCi ga._ govo CI kako J na
silic nuzno da bismo zivjcli u ovom cudnvtsnom dn stvu, "o,voreCi kako jc nasilje dio prirodc "pogledaJ, pnroda bija" -vi stc u.vjetovani gledati s os ivanjem, opr vd_a_::a njcm iii opiranjcm. Mozct ga gl dati_Iz_n va, n n v n c:n,
samo ako postanete s·;jesm da poistovJCCUJCte o,lO sto v1d.te
s prcdodzbom a onome sto vee nat.c, t ga zbog tog e glcdate novim ocima. Stoga s.e j vlp p1tanJ : kako s ,oblik
;u tc oredodzbc, kako funkc10mra mehamzam o.bhkovanJ.a
red dzbi? Z.ena mi kaze: "Ti_ si udala;" To,mt s ne vl di i ostavi trag u mom umu. Zat1m kaze nesto d,ugo,y to takocler ostavi trag u mom umu. Ti tragovi su pred.odzbe pamcenja. Dakle, kada mi ana kaze; ':ti - i budala" Ja sam toga svjcstan u tom trenutku posvccuJUCI to e paznJU, tada uopce nema utiskivanja tra.gova ona je mazda u pravu.
85
Dakle nepainja rada predodibe; painja oslobada um od predodibe. To je vrlo jednostavno. Isto tako, ako postanem potpuno svjestan kada sam ljut, tada nije prisutna ta ne paznja koja dopusta mijesanje i uplitanje proslosti u zbiljsko opazanje ljutnje u tom trenutku.
Sugovornik: Zar to nije cin volje?
KRISHNAMURTI: Rekli smo: "Volja je u sustini nasilje." lspitajmo sto je volja: "zelirn to uciniti" - "ne zelirn to uciniti" "ucinit cu to"- opirern se, zahtijevarn, zelim, sto su oblici otpora. Kada kazete: "hocu to", u pitanju je oblik otpora a otpor je nasilje.
Sugovornik: Slijedim vas kada kaiete da izbjegavamo problem tragajuCi za odgovorom; to udaljava od "onoga sto jest".
KRISHNAMURTI: Dakle, zelim znati kako glcdati "ono sto jest".
Mi sada nastojimo otkriti jc Ii mogucc nadici nasilje. Rekli smo: "Ne bjezitc od njcga; nc odmicite sc od tc srcdisnje cinjenice nasilja." Postavljcno jc pitanjc: "Kako znate da je to nasilje?" - znatc Ji to samo zato jer ste u sta ju pre_Po, nati da je to bilo nasiljc? No kada to gledatc ne_ ImenuJUCI, ne opravdavajuci iii osudujuci (sto je sve uvJetovanost prosloscu), tada to glcdatc na nov nacin - zar e?_ Pa jc li to nasiljc? Ciniti ovo jcdna jc od najtciih stvari, JCr JC nase cjclokupno zivljenje uvjetovano prosloscu. Znatc li sto znaci zivjeti u sadasnjosti?
Sugovomik: Vi kazere: "budite slobodni od nasilja" to ukljucuje mnogo vi.fe,· koliko daleko seie ta sloboda?
KRISHNAMURTI: Zadubite se u slobodu; sto ona znaci? Postoje sve te duboko usadene Ijutnje, frustracije, otpori; urn mora biti slobodan i od njih, zar ne? Ja pitam: moze li
86 .
um biti slobodan od djelatnog nasilja u sadasnjosti, biti slobodan od svih nesvjesnih nakupina mrznje·, ljutnje, gar cine, koje se nalaze cluboko u nama? Kako to izvesti?
Sugovornik: Aka je netko slobodan od tog nasilja u sebi, pa vidi nasilje izvan sebe, ne djeluje lito na njega depresivno? Sto mu je Ciniti?
KRISHNAMURTI: Ono sto rnu je ciniti jest cla poducava drugoga. Poducavanje drugoga je najuzvisenije zvanje na svijetu - ne za novae, ne za vas veliki bankovni racun, vee naprosto poducavati, govoriti drugima.
Sugovomik: Koji j najlak.fi naCin da...
KRISHNAMURTI: Koji je najlaksi nacin? ...(Smijeh.)... Kakvog li cirkusa! Gospodine, vi poducavate drugoga i, poducavajuci ga, sami ucite. Ne radi se o tome da vi pret hodno naucite, nagomilate znanje, pa potom informirate. Vi sami ste na!'>ilni; razumijevati sebe znaci pomoci drugome da on razumije scbc, stoga je poducavanje ucenje. Vi nc uvidate ljcpolu svcga toga.
Daklc, nastavimo. Zar nc zelite od srca znati sto je lju
bav? Nije li to bio ljudski krik, tisucljccima, otkriti kakn zivjcti u miru, kako imati istinsko obilje ljubavi, suosjecanja? Do tog;;. mozc doCi samo onda kada postoji istinski osjccaj "nc-ja", razumijctc :i? I mi kazcmo: glcdajtc, kako bistc otkrili - bilo to iz usamljcnosti, ljutnje iii gorcinc - gledajtc, bcz ikakvog bijega. Bjdati znaci imcnovati, zato nemojtc imenovati, gledajtc. Pa potom dovidite - ne imenujuci postoji li gorcina.
Sugovomik: Zagovarate li vi oslobadanje od sveg nasilja, i!i je nekakvo nasilje korisno u iivotu.? /lle mislim na fizicko nasilje, vee na oslobadanje od frustracija. Je li korisno nastojati se sacuvari od frustracija?
87
KRISHNAMURTI: Ne, gospodo. Odgovor je saddan u pi tanju: zasto smo frustrirani? Jeste li se ikada zapitali zasto ste frustrirani? I da biste odgovorili na to pitanje, jeste li zapita_I,i: to j zadovoljenje? - zasto se zelit zadovoljiti? PostOJl It nesto takvo kao zadovoljenje? Sto je to sto zadovoljava? - je li to "ja", "ja" koje je nasilno, "ja" koje razctvaja, "ja" koje kaze: "ja sam veci od tebe", koje nastoji ostvari.ti svoje ambicije, steCi slavu, postati opcepriznato? BuduCi da zeli nesto postiCi, ono postane frustrirano kada to ne moze postiCi; ono stoga postane ogorceno. Uvidate li da postoji nesto kao "ja" koje se zeli prosiriti, koje se, kada se ne moze siriti, osjeca frustrirano pa stoga ogorceno? . ta gorCina, ta zelja za sirenjem, jest nasilje. No kada uvidate istinu toga, uopce ncma zclje za zadovoljenjem, pa nema ni
frustracije.
Sugovomik: I biljke iiivotinje su iiva bica, oboje nastoje opstati. Povlacite li vi razliku izmedu ubijanja iivotinja radi hrane i ubijanja bilja radi ltrane? Ako da, zasto?
KRI H MURTI: Monlte opstati, stoga ubijate naj ncosjetljJVIJC od raspolozivih bica. Ja nikada u zivotu nisam je e o. I mis:in:. da se neki znanstvenici po!agano prtbilZUJU tom staJahstu: kada ga usvoje, tada c te ga i svi
vi usvojiti!
ugovornik: Cini mi se da su svi ovdje prisutni naviknuti na aristotelovski nacin misljenja, a vise sluiire nearistotelovskom lqgikom; zacuauje koliko je dubok jaz koji je iz toga nastao. Sto uCiniti kako bismo mogli komunicirati posve prisno?
'1fii
'· KRISHNAMURTI: U tome je teskoca, gospodine. Vi ste naviknuti na spe.cificnu jezicnu formulu, s odredenim znacenjem, a govornik s varna ne dijeli to specificno glediste. Stoga se javlja teskoca u komunikaciji. Razmatrali smo to. Rekli ·smo: rijec nijc stvar, opis nije ono sto se opisuje,
objasnjenje nije ono sto se objasnjava. Vii dalje prijanjate uz objasnjenje, drzite se rijeci; to je razlog postojanja spo menute teskoce.
Dakle, mi vidimo sto je nasilje u svijetu - ono je dio straha, dio uzitka. Postoji izuzetno snazan porivlza uzbu denjem; mi ga zelimo, te ohrabrujemo drustvo da nam ga pruzi. A potom okrivljujemo drustvo, dok smo zapravo mi ti koji su odgovorni. I mi pitamo: moze li se strahovita energija tog nasilja drugacije upotrijcbiti? Da biste bili nasilni, potrebna vam je energija: moze li ta energija biti preobrazena iii pokrcnuta u drugom pravcu? Samim razu mijevanjcrn i uvidanjem istine toga, ta energija postaje nesto sasvim drugo.
Sugo1·ornik: TFrdite li vida je nenasilje apsolutno? - da je nasilje zastranjenje od onoga sto bi moglo biti?
KRISHNAMURTI: Da, ako to zelite tako izraziti.
Mi kazemo da je nasilje oblik energije i da je ljubav takoder oblik energije - ljubav !iiicna ljubomore, lisena tjcskobe, lisena straln, liscna gorcine, lisena cjelokupnc agonijc koja prati ono sto nazivate ljubav!ju. Dakle, nasilje jc cncrgija, a ljubav omcdcna, opkoljcna ljubomorom, takodcr jc oblik energijc. Prekoraciti obje, nadici objc, pod razumijcva istu tu energiju pokrenutu u jednom posve drugom pravcu iii dimenziji.
Sugovomik: LjubaF koju prati ljubomora zapravo je nasilje?
KRISHNAMURTI: Naravno da jest.
Sugovornik: Dakle postoje dvije energije, na.$/lj(!,_(lj qv?
..,'::l,,..i-;.,':',: ''"' •• :., .•.:·,··· ';;;> :.;.
Sugovomik: Kada bismo trebali imati parapsiholoska isku stva?
KRISHNAMURTl: U kakvoj je to svezi s nasiljem? Kada biste trebali imati parapsiholoska iskustva? Nikada! Znate li sto znaci imati parapsiholoska iskustva? Da biste imali takvo iskustvo, iskustvo nadosjetilnog opazanja, morate biti izuzetno zreli, izuzetno osjetljivi, i stoga izuzetno inteli gentni; a ako ste izuzetno inteligentni, tada ne zelite para psiholosko iskustvo. (Smijeh.)
Molim vas, unesite se u to sa srcem: ljudska bica se medusobno unistavaju putem nasilja, muz unistava svoju zenu a zena unistava svoga muza. Iako spavaju zajedno, setaju zajedno, JJJ?9J J l' .',9 . j . , .:;;YJS1S !W;proble,mj_m ,
vla titirn';strepnj_ u:p ' a ta O& t,pU!1#,?#{j la jlj e. Sada, kada
to pred sobom tako Jasno VId1te - VIdite, a nc samo razmi
Ako zbiljski, svojim srcem, uvidate narav nasilja, uvidate opasnost nasilja, svrsili ste s tim. Pa kako vam ukazati na tu opasnost, ako jc vi ne zelite vidjeti? - ni aristotclovski ni nearistotelovski jezik nece vam pomoci.
Sugovornik: Kako se postaviti spram nasilja drugih [judi'!
KRISHNAMURTI: To je posve drugaciji problem, zar nc? Moj bliznji je n silan: kvako se postaviti? Okrenuti mu drugi obraz? OdusevlJen je. Sto mi je ciniti? Da 1i biste postavili to pitanje da ste doista nenasilni, da u varna nema nikakvog nasilja? Poslusajte to pitanje. Ako u vascm srcu, u vaikm umu, uopce nema nasilja, nema mdnje, ncma gorcinc, nema osjecaja ispunjenosti, ncma elje da se budc slobodan, nema nikakvog nasilja, biste li postavili pitanje o tome kako se susrcsti s bliznjim koji jc nasilan? IIi bistc tada Zllali sto uciniti sa svojim bliznjim? Ono sto ucinite drugi bi mogli smatrati nasilnim, no vi ne biste morali biti nasilni; u
trenutku kada vas bliznji postupi nasilno, vi cete znati sto lf poduzcti u toj situaciji. No neka treca osoba, koja to pro-f matra, mogla bi red: "Ti si takoder nasilan." No vi znate d ;.
niste nasilni. Zato je bitno da vi sami budete potpuno lisem'l nasilja - a nebitno je sto cc 0 vama reci netko drugi. r
Sugovornik: Nije li vjerovanje u jedinstvo svih bica jednako tako ljudsko kao i vjerovanje u razjedinjenost svih bica?
KRISHNAMURTI: Zasto zclite vjcrovati u bilo sto? Zasto zclitc vjerovati u jedinstvo svih ljudskih bica? - mi nismo ujedinjeni, to je cinjenica; zasto zelite vjerovati u nesto sto nije cinjenica? Suocavamo se s tim cjelokupnim pitanjem vjerovanja; pomislitc samo, vi imatc svoje vjerovanjc a nct k0 drugi ima svoje vjerovanje; te se medusobno borimo i ubijamo jedni druge zbog nekakvog vjerovanja.
Zasto uopce imate bilo kakva vjerovanja? Yjerujete li zato sto ste uplaseni? Ne? Yjerujete li da sunce izlazi? -to mozete vidjeti, nc morate u to vjerovati. Yi,. fQXanje je svojevrsna,.p()djela,·hstoga·oblik,·nasilj i Biti slobodan od nasilja podrazumijeva slobodu od svega sto jc covjek na metnuo drugom covjeku, slobodu od vjerovanja, dogmc, rituala, moje zemlje, tvojc zemlje, tvog boga i mog boga, mog mnijcnja, tvog mnijenja, mog ideala. Sve to doprinosi podjeli medu ljudskim bicima i stoga rada nasilje. I mada su organizirane religije propovijedale jedinstvo covjecanstva, svaka rcligija smatra da je daleko nadmocnija drugoj.
Sugovornik: Ovo . to ste rekli o jedinstvu shvatio sam u smislu da oni koji propovijedaju jedinstvo zapravo pridonose podjeli.
KRISHNAMURTI: Upravo tako, gospodine.
Sugovomik: Je li smiscw zivljenja samo u tome da se lnule u stanju izaCi na kraj s opstojanjem?
|
.WfKRISHNAMURTI· y 1• k , t "J r· |
,t§ . · aze e: c 1 ovo smisao zivljenja ?"
,t ?o. a to_ v m e pot_r ban_ smisao da biste zivjeli? - zivite.
rfif·
ZtVIJC?JC JC SVOJ last ttl StnJsao; zasto vi zcJite neki smisao?
Gl daJte, svatko u a svoj smisao; rcligiozan covjek ima svo· 7
: m sao, .zna stv.et Ik svoj smis o, ?! itc!js i covjek ima svoJ
;;Jt mtsao tak_o daiJe, sve to razJedmJuje. Zivot covjeka koJ'i
|
Je ta jCdnostavno. |
.•;)' u:il,JC. 0 '0 jaSllO 1
:, ·
San Diego State College, 8. travnja 19lO.
bglavac
edin.kecanovic
