Odigraj "Tarot DA/NE"

Kalendar događanja

Član JosipJankovic

Upisao:

JosipJankovic

OBJAVLJENO:

PROČITANO

672

PUTA

OD 14.01.2018.

NASILJE

"Sve dok "ja" opstoji u rna kojem obliku, vrlo suptilnom ili grubom, mora biti nasilja."

6

NASILJE


"Sve dok  "ja"  opstoji u rna kojem obliku, vrlo suptilnom  ili grubom,  mora  biti nasilja."

0 cemu cemo raspravljati ovoga jutra? Rijec "rasprava" nije ispravna, to je viSe dijalog. Mnijenja nas nece nikuda odvcsti a prepustanje pukoj intelektualnoj domisljatosti imat ce vrlo malo smisla, jer istina se n_e moze otkriti kroz razmjcnu misljenja ili ideja. Stoga, ukoliko namjeravamo zajcdnicki prctrcsti bilo koji problem, to sc mora odvijati na razini koja nije intelcktualna, emocionalna ili sentimcntalna.

SugoFornik: .fa mislim da je rat proriv komunizma u odre­ denom smislu opravdan. Zclio hih ::ajedno s vama olkriti jcsanz li 11 pravu ili u krivu. Morare me mzumjeTi, desct godina zfl•io S(ll/1 pod komunizmom, bio S(l/11 II koncentracijsko111 logom u Rustji, a bio sam i u komunisrickom zatForu. Oni razwniju sumo jedan jezik, a to je sila. "":roga je moje pitanje: jc li raj rat samoobrana 'iii ne?

KRISHNAMURTI: Vjerujem  da  svaka  skupina  koja  otpo­ cinje  rat  uvijek  tvrdi  da  se radi  o obrambenom  ratu.  Uvijek je bilo ratova, napadackih  ili  obrambenih;  no  postoje  ratovi koji su bili osebujna, cudoviSna igra  tijckom  stoljeca.  1 mi smo, na:lalost, toboze izobrazeni i kulturni, a  ipak  se  oda­ jemo najdivljackijim oblicima ubijanja. Dakle, mozemo li se udubiti u pitanje sto je to duboko usadeno nasilje, ta agre­ sivnost u  covjcku?  -  mozcmo  li vidjeti  je  li  uopce  moguce biti  slobodan  od  toga?

Bilo jc onih koji su govorili: "ne cini nasilje ni pod kojim

okolnostima"; to bi znacilo da vodite miran zivot iako ste



okruzeni ljudirna koji su vrlo agresivni, nasilni; to bi znacilo da te. svojevrsna jezgra usred !judi koji su divlji, surovi, nas1lm. No kak_o, se urn oslobada svog nagornilanog nasi!ja,

ku:l rn. og'\;1! 1J.. ?Y"-9Yf,4 l SP.,9g r£P. Hj ; ;.g.a ilj_a,;,Stgresiie, nasllJa::madmetan·a:·nasT t····•···   ........ ,... ··'  ,,,.:,·,t>::J_,, -- ·.,:, :,..,

""''>·.·. ·         --. '""',J - t     .';). -l-" 9.,                      ,;,P9-§.!ft!! fy, ,11 Ko,

,.-: ., h:·. ::...{'                        ··.,·.u: _;- .- '   ·: .....                                              ascu,

nast!Ja  naSOJanJa,da  .se disci'                     'o·' fi'e''·1 m--·  r

!7".!' : ...             : i-:: ·, ·/.......   -                   '-.,;,·:I  ·.   H   -- ;·    •• .'!. .  _,": .;.u

na :?J r.tJa . , :,B? Aa.t j v! Qprerna seb1,,,kako .b te bth· nenastlm:t. kako,lmoze uril..bitislobodan od svih ;! Jlblikafnasilja?                  ,.       " "      -

Po t?ji ioliko rnnogo razlicitih vrsta nasilja. Hocerno li se z dubJtl  u  svaku pojedinu  vrstu  nasilja  iii cemo razrnotriti c elokupn_u  strukturu nasilja? Mozemo li se zagledati u CJelokupm spektar nasilja, nc sarno u jedan  njegov dio?·

Izv?r nasilja je "ja", ego, scbstvo, kojc dolazi do izrazaja na  toiik?. rnnogo  nacina  - u   podjeli,  u   nastojanju  da  se p stane_ 11I  bu_de  netko- koje se cijepa na "ja" i  "ne-ja", na SVJe s_n? 1 ncs Jesn?; "ja" koje se poistovjecuje s obitelji iii to ne nm, sa zaJedn com iii   necirn drugirn i tako dalje. To jc poput karnena bacenog u Jezero: valovi se sire sve vise i vise au srcdi tu je "  "· Sve dok "ja" opstoji u  rna  kojem obliku: vrlo supt!lnom 1h gruborn, mora biti nasilj

No yostaviti pitanje: "Sto je temeljni  uzrok  nasilja?", kako b1 se pokusalo otkriti taj uzrok, ne znaci nuzno i rijesiti se nasilja.

Mislirn  da bih,  kada  bi znao zasto s:..trn  surov, s tim  svrsio.

?tom  trosirn  tjednc,  mjesecc,  godine,  tragajuCi  za  uzrokom ti_I,Citajuci  objasnjcnja  strucnjaka  o razlicitim  uzrocirna  na­ siiJa  i agresivnosti;  nona  koncu  ipak  ostajem  nasilan.  Daklc is r zujerno  li pitanjc  nasilja  otkrivajuCi   1zrok  i  posljedicu'l

-    Ill  uzmerno  cjelinu  i  zagledarno  se u  nju?  Uvid mo  da

u rok postaje yosljcdica a posljedica uzrok - nc postoji mkakav uzrok 1 po ljcdica tako jasno  razluceni  to je jcdan an lc, - zr?k pos_taJe  posljedica  a posljcdica  postajc  uzrok  -

l   ffil  ShjedJmo taj proces  do u  bcskraj.  No kada  bismo  mouli

gle?ati taj cjelokupni problem nasilja, rni bismo ga razumj;li tohko  duboko da bi  on bio dokoncan.


Izgradili smo drustvo koje je nasilno i mi srno, kao ljudska bica, takoder nasilni; okruzje, kultura u kojoj zivirno, proizvod je nascg stremljenja, nase borbe, naseg bola, nasih zastra­ sujucih surovosti. Stoga je najvaznije pitanje: je li rnogu6e dokoncati to strahovito nasilje u  sebi? To je pravo pitanje.

Sugovornik: Je li moguce preobraziti nasilje?

KRISH AM URTI: N }iti j. . ill:.;g ,f:r · &P J.'f nerg!j up?t blJt:;l1an .'?dre.den''fl:1rem]CoJLpostaJe ·agre§tJa. No m1 trenutno   ne   pokusavarno    preobraziti    iii   promijeniti    nasilje,

vee  ga  razurnjeti  i  shvatiti  toliko  potpuno  da  ga  se oslobo­ dirno; urn  dospijeva  onkraj nasilja  - da li ga nadilazi  ili preo­ hrazava,  nehitno jc.  Jc  !i  to  mogucc?     nije  li  to rnogucc? mogucc JC kakvih   !i  rijcci!  Kako  razrniS!jarno  o  nasi!ju? Kako  gledamo  na  nasilje?  Molim  vas. poslusajte  ovo pitanjc: kako  znamo  da  smo  nasilni?   Kada   smo  nasilni,  jcsrno   li svjesni  da  smo  nasilni?  Kako  spoznajemo  nasilje?  To  pitanjc spoznavanja   je 'vrlo   slozeno.   Kada   kazete:   "poznajern   te", sto to  ''ja  znarn"  znaci?  Poznajcm   tc  onakvog  kakav  si  bio jucer  kada  sam  te sreo, iii prije  deset godina. No  izmedu  tih dcset  godina  i  danas,  ti  sese promijenio  a  i  ja  sam  sc  pro­ mijcnio,  stoga  tc  nc  poznajern.   Poznajern  te  samo  onakvog kakav  si  prije  bio, stoga  nikada  ne  mogu  re6i  "poznajern  te"

-    molirn vas, najprije shvatite to. Stoga mogu reci samo: ''Bio sam nasilan, ali nc znam sto jc nasilje sada." Kazctc rni ncsto sto me ozlojcdi i razuljutim se. Sekundu kasnijc, vi kazctc: "Bio sam !jut." U trcnutku pojavc ljutnjc vi jc nc prepoznajcte, vee to cinite tek kasnijc. Morate ispitati strukturu prepoznavanja; ako to nc razurnijetc, necetc sc rno6i suociti s ljutnjom na nov nacin. Ljut sam, no uvidarn d

Dakle mozete li, ne prevodeCi sadasnjost u pojrnove pro­ slosti, sagledati svoj odgovor na nov nacin, novim urnom? Nazovete me budalom  a sva krv mi jurne u  lice i kazem: "I ti si." Pa sto se to dogodilo, u mcni, cmocionalno, u nutrini? 0 sebi imam predodzbu kao o necemu sto smatram pozelj­ nim, plemenitim,  vrijednim; a vi vrijedate tu predodzbu. Ta predodzba je  ono sto odgovara, a  ana je  nesto staro. Stoga je sljedece pitanje: maze li odgovor ne potjecati iz onaga sto je staro? -maze li postojati vremenski razmak izmedu tog "zastarjelog"  i  nove  zbiljnosti?  -  maze  li  to  staro  zastati,

kako bi dopustilo novome da se dogodi? Mislim da je u tome cijeli problem.

Sugovomik: Tvrdite li vi da je svo nasiije samo podjela izmedu onaga sto nije i onaga sto jest?

KRISHNAMURTI: Ne, gospocline. Pocnimo iznova. Mi smo nasilni. Tijekom cijelog svog opstojanja, ljudska bica bila su nasilna i jesu nasilna. Ja, kao ljudsko bice, zelim otkriti kako nadici to nasilje, kako dospjcti onkraj nasilja. Sto mi  jc ciniti? Vidim sto je nasilje ucinilo u svijetu, kako je  u covjcku dovclo do strahovite  agonije, bijede - ja vidim  svc to. I kazcm samomc scbi: zdim zivjcti jcdnim Joista rnirnim zivotom u kojcm postoji vcliko obilje ljubavi - svo nasiljc mora nestati. Pa sto mi je ciniti? Prvo, ne smijcm od njega bjeZ.ati; budimo nacisto s tim. Ja ne smijem pobjeci od cinjenice da sam nasilan - "bje:Zati" znaci osudivati ga iii ga opravdavati, iii ga)menov.at:i  kao·p.asilj<;:· to.imenovanje je oblik osudiy" !ir'l, obl! ,gp,+,avdavanja.

Moram shva'titi"aa·""u'in ne smije biti smetcn tom cinje­

nicom nasilja, bilo da traga za njegovim uzrokom, bilo da objasnjava taj uzrok, bilo da imcnuje cinjenicu da sam na­ silan, bilo da ga opravdava, da ga osuduje, da ga se nastoji rijesiti.Sve su to oblici smetenost pred Cinjenicom nasilja. Umu mora biti apsolutno jasno da nema bijega od njega; ne smije biti ni voljnog angazmana koji kaze: "prevladat cu ga"

- volja  je ..sama sustina   asilja.

:,.


Sugovomik: Nastojimo  li mi, u osnovi, otkriti sto je  nasilje otkrivajuci u njemu red?

KRISHNAMURTI: Ne, gospodine. Kako maze biti reda u nasilju? - nasilje jest  nered.                                .              .

Ne smije biti nikakvog bijega ad nje a, mk .kvogvmt7-

lektualnog ili objasnjavajuceg opravdavanJa - uoc e te kocu toga, jer urn je tako domisljat, taka s? eman za IJeg, jer on ne zna sto mu je ciniti s vlastitim naslljem. On mJe. s _osoba razmotriti ga - ili misli da nije sposoban - stoga J Zl. Svak1 oblik bijega, smctcnosti, odmicanja, podrZ.ava nastlJe: o t shvatite, tada je  urn suceljen s Cinjenicom  "onega sto Jest'

i  ni  sa cim  drugim.

Sugovomik: Kako znate da je ne.fto nasilje ako to ne imenujete?

KRISHNAMURTl: Kada ga imenujete, vi ga :ttem i 1cna dovoJitc U odnos S prosJOSCU, pa ga gledatc OCJ111a kOJC v U prctrpjclc utjccaj proslosti, stoga ga nc gledate na  nov nactn

- to je  svc. Shvacatc li?              ·                         .           .

Vi glcdate nasi!jc opravdavnjuCi ga._ govo CI kako J na­

silic nuzno da bismo zivjcli u ovom cudnvtsnom dn stvu, "o,voreCi kako jc nasilje dio prirodc "pogledaJ, pnroda bija" -vi stc u.vjetovani gledati s os ivanjem, opr vd_a_::a­ njcm iii opiranjcm. Mozct ga gl dati_Iz_n va, n n v n c:n,

samo ako postanete s·;jesm da poistovJCCUJCte  o,lO sto v1d.te

s prcdodzbom a onome sto vee nat.c, t ga zbog tog e glcdate novim ocima. Stoga s.e j vlp p1tanJ : kako s ,oblik ­

;u tc oredodzbc, kako funkc10mra  mehamzam  o.bhkovanJ.a

red dzbi?  Z.ena  mi  kaze: "Ti_ si   udala;" To,mt  s ne   vl­ di i ostavi trag u mom umu. Zat1m kaze nesto d,ugo,y to takocler ostavi trag u mom umu. Ti tragovi su pred.odzbe pamcenja. Dakle, kada mi  ana kaze;  ':ti - i budala"  Ja  sam toga svjcstan u tom trenutku posvccuJUCI to e paznJU, tada uopce  nema  utiskivanja  tra.gova      ona je  mazda  u  pravu.

85



Dakle nepainja rada predodibe; painja oslobada um od predodibe. To je vrlo jednostavno. Isto tako, ako postanem potpuno svjestan kada sam ljut, tada nije prisutna ta ne­ paznja koja dopusta mijesanje i uplitanje proslosti u zbiljsko opazanje ljutnje u tom trenutku.

Sugovornik: Zar to nije cin volje?

KRISHNAMURTI: Rekli smo: "Volja je u sustini nasilje." lspitajmo sto je volja: "zelirn to uciniti" - "ne zelirn to uciniti"  "ucinit cu to"- opirern se, zahtijevarn, zelim, sto su oblici otpora. Kada kazete: "hocu to", u pitanju je oblik otpora a otpor je nasilje.

Sugovornik: Slijedim vas kada kaiete da izbjegavamo problem tragajuCi za odgovorom; to udaljava od "onoga sto jest".

KRISHNAMURTI: Dakle, zelim znati kako glcdati "ono sto jest".

Mi sada nastojimo otkriti jc Ii mogucc nadici  nasilje. Rekli smo: "Ne bjezitc od njcga; nc odmicite sc od tc srcdisnje cinjenice nasilja." Postavljcno jc pitanjc: "Kako znate da je to  nasilje?"  - znatc  Ji  to  samo  zato jer  ste  u sta ju pre_Po, nati da je to bilo nasiljc? No kada to gledatc ne_ ImenuJUCI, ne  opravdavajuci iii osudujuci (sto je sve uvJetovanost prosloscu), tada to glcdatc na nov nacin  - zar e?_ Pa jc li to nasiljc? Ciniti ovo jcdna jc od najtciih stvari, JCr JC nase cjclokupno zivljenje uvjetovano prosloscu. Znatc li sto znaci zivjeti u sadasnjosti?

Sugovomik: Vi kazere: "budite slobodni  od nasilja" to ukljucuje mnogo vi.fe,· koliko daleko seie ta sloboda?

KRISHNAMURTI: Zadubite se u slobodu; sto ona znaci? Postoje sve te duboko usadene Ijutnje, frustracije, otpori; urn mora biti slobodan i od njih, zar ne? Ja pitam: moze li

86    .


um biti slobodan od djelatnog nasilja u sadasnjosti, biti slobodan od svih nesvjesnih nakupina mrznje·, ljutnje, gar­ cine, koje se nalaze cluboko u nama?  Kako to izvesti?

Sugovornik: Aka je netko slobodan od tog nasilja u sebi, pa vidi nasilje izvan sebe, ne djeluje lito na njega depresivno? Sto mu je Ciniti?

KRISHNAMURTI: Ono sto rnu je ciniti jest cla poducava drugoga. Poducavanje drugoga je najuzvisenije zvanje na svijetu - ne za novae, ne za vas veliki bankovni racun, vee naprosto poducavati, govoriti drugima.

Sugovomik: Koji j   najlak.fi naCin da...

KRISHNAMURTI: Koji je najlaksi nacin? ...(Smijeh.)... Kakvog li cirkusa! Gospodine, vi poducavate drugoga i, poducavajuci ga, sami  ucite. Ne radi se o tome da vi pret­ hodno naucite, nagomilate znanje, pa potom informirate. Vi sami ste na!'>ilni; razumijevati sebe znaci pomoci drugome da on razumije scbc, stoga je poducavanje ucenje. Vi nc uvidate ljcpolu  svcga toga.

Daklc, nastavimo. Zar nc zelite od srca znati sto je lju­

bav?  Nije  li  to  bio  ljudski  krik,  tisucljccima,  otkriti  kakn zivjcti u miru, kako imati istinsko obilje ljubavi, suosjecanja? Do tog;;. mozc doCi samo onda kada postoji  istinski osjccaj "nc-ja",  razumijctc  :i?  I  mi  kazcmo:  glcdajtc,  kako  bistc otkrili - bilo to iz usamljcnosti,  ljutnje iii gorcinc - gledajtc, bcz  ikakvog  bijega.  Bjdati  znaci  imcnovati,  zato  nemojtc imenovati,  gledajtc.  Pa  potom  dovidite   -  ne  imenujuci postoji  li gorcina.

Sugovomik: Zagovarate li vi oslobadanje  od sveg nasilja, i!i je nekakvo nasilje korisno u iivotu.? /lle mislim na fizicko nasilje, vee na oslobadanje od frustracija. Je li korisno nastojati se sacuvari  od frustracija?

87


KRISHNAMURTI:  Ne, gospodo.  Odgovor je  saddan u pi­ tanju: zasto smo frustrirani? Jeste  li se ikada  zapitali zasto ste frustrirani?  I da  biste  odgovorili  na  to pitanje, jeste  li zapita_I,i:   to j zadovoljenje?  - zasto se zelit zadovoljiti? PostOJl   It  nesto  takvo  kao  zadovoljenje?  Sto je   to  sto zadovoljava?  - je  li  to "ja", "ja" koje je  nasilno,  "ja" koje razctvaja, "ja" koje kaze: "ja sam veci od tebe", koje nastoji ostvari.ti  svoje ambicije, steCi slavu, postati  opcepriznato? BuduCi da zeli nesto postiCi,  ono postane frustrirano kada to ne moze postiCi; ono stoga postane ogorceno. Uvidate li da postoji nesto kao "ja" koje se zeli prosiriti, koje se, kada se ne moze siriti, osjeca frustrirano pa stoga ogorceno? . ta gorCina, ta zelja za sirenjem, jest  nasilje. No kada uvidate istinu toga, uopce ncma zclje za zadovoljenjem, pa nema ni

frustracije.

Sugovomik: I biljke iiivotinje su iiva bica, oboje nastoje opstati. Povlacite li vi razliku izmedu ubijanja iivotinja radi hrane i ubijanja bilja radi ltrane? Ako da, zasto?

KRI H   MURTI:   Monlte   opstati,   stoga   ubijate    naj­ ncosjetljJVIJC od raspolozivih bica. Ja nikada  u zivotu nisam je           e o.  I   mis:in:. da   se   neki   znanstvenici   po!agano prtbilZUJU  tom  staJahstu: kada ga usvoje,  tada c te ga  i svi

vi usvojiti!

ugovornik: Cini mi se da su svi ovdje prisutni naviknuti  na aristotelovski nacin misljenja, a vise sluiire nearistotelovskom lqgikom; zacuauje koliko je dubok jaz koji je  iz toga nastao. Sto uCiniti  kako  bismo  mogli komunicirati posve  prisno?

'1fii

'· KRISHNAMURTI: U tome je teskoca, gospodine. Vi ste naviknuti na spe.cificnu jezicnu formulu, s odredenim znacenjem, a govornik s varna ne dijeli to specificno glediste. Stoga se javlja teskoca u komunikaciji. Razmatrali smo to. Rekli ·smo:  rijec  nijc  stvar,  opis  nije  ono  sto se  opisuje,


objasnjenje nije ono sto se objasnjava. Vii dalje prijanjate uz objasnjenje, drzite se rijeci; to je razlog postojanja spo­ menute teskoce.

Dakle, mi vidimo sto je nasilje u svijetu - ono je dio straha, dio uzitka. Postoji izuzetno snazan porivlza uzbu­ denjem; mi ga zelimo, te ohrabrujemo drustvo da nam ga pruzi. A potom okrivljujemo drustvo, dok smo zapravo mi ti koji  su odgovorni. I mi pitamo: moze li se strahovita energija tog nasilja drugacije upotrijcbiti? Da biste bili nasilni, potrebna vam je energija: moze li ta energija biti preobrazena iii pokrcnuta u drugom pravcu? Samim razu­ mijevanjcrn i uvidanjem istine toga, ta energija postaje nesto sasvim drugo.

Sugo1·ornik: TFrdite li vida je nenasilje apsolutno? - da je nasilje zastranjenje  od onoga sto bi moglo biti?

KRISHNAMURTI: Da, ako to zelite tako izraziti.

Mi kazemo da je nasilje oblik energije i da je ljubav takoder oblik energije - ljubav !iiicna ljubomore, lisena tjcskobe, lisena straln, liscna gorcine, lisena cjelokupnc agonijc koja prati ono sto nazivate ljubav!ju. Dakle, nasilje jc cncrgija, a ljubav omcdcna, opkoljcna ljubomorom, takodcr jc oblik energijc. Prekoraciti obje, nadici objc, pod­ razumijcva istu tu energiju pokrenutu u jednom posve drugom pravcu iii dimenziji.

Sugovomik: LjubaF koju prati ljubomora zapravo je nasilje?

KRISHNAMURTI: Naravno da jest.

Sugovornik: Dakle postoje  dvije energije, na.$/lj(!,_(lj  qv?

..,'::l,,..i-;.,':',: ''"' •• :., .•.:·,··· ';;;> :.;.

Sugovomik: Kada bismo trebali imati parapsiholoska isku­ stva?



KRISHNAMURTl: U kakvoj je to svezi s nasiljem? Kada biste trebali imati parapsiholoska iskustva? Nikada! Znate li sto znaci imati parapsiholoska iskustva? Da biste imali takvo iskustvo, iskustvo nadosjetilnog opazanja, morate biti izuzetno zreli, izuzetno osjetljivi, i stoga izuzetno inteli­ gentni; a ako ste izuzetno inteligentni, tada ne zelite para­ psiholosko iskustvo. (Smijeh.)

Molim vas, unesite se u to sa srcem: ljudska bica se medusobno unistavaju putem nasilja, muz  unistava  svoju zenu a zena unistava svoga muza. Iako spavaju  zajedno, setaju zajedno, JJJ?9J J l' .',9 .  j . , .:;;YJS1S  !W;proble,mj_m ,

vla titirn';strepnj_ u:p ' a ta O& t,pU!1#,?#{j  la jlj e. Sada, kada

to pred sobom tako Jasno VId1te - VIdite, a nc samo razmi­

sljate o tome kada vidite opasnost toga, djelujcte, zar nc? Kada vidite opasnu zivotinju, vi djelujete; nema oklijevanja, nema rasprave izmedu vas i zivotinje - vi naprosto djclujcte, pobjegnete iii ucinite nesto drugo. Mi ovdje rasprav!jamo jcr vi  ne vidite ogromnu  opasnost  nasilja.

Ako zbiljski, svojim srcem, uvidate narav nasilja, uvidate opasnost nasilja, svrsili ste s tim. Pa kako vam ukazati na tu opasnost, ako jc vi ne zelite vidjeti? - ni aristotclovski ni nearistotelovski jezik nece vam pomoci.

Sugovornik: Kako se postaviti spram nasilja drugih [judi'!

KRISHNAMURTI: To je posve drugaciji problem, zar nc? Moj bliznji je n silan: kvako se postaviti? Okrenuti mu drugi obraz? OdusevlJen je. Sto mi je ciniti? Da 1i biste postavili to pitanje da ste doista nenasilni, da u varna nema nikakvog nasilja? Poslusajte to pitanje. Ako u vascm srcu, u vaikm umu, uopce nema nasilja, nema mdnje, ncma gorcinc, nema osjecaja ispunjenosti, ncma  elje da se budc slobodan, nema nikakvog nasilja, biste li postavili pitanje o tome kako se susrcsti s bliznjim koji jc nasilan? IIi bistc tada Zllali sto uciniti sa svojim bliznjim? Ono sto ucinite drugi bi mogli smatrati  nasilnim,  no  vi  ne  biste  morali  biti  nasilni;  u


trenutku kada vas bliznji postupi nasilno, vi cete znati sto lf poduzcti u toj situaciji. No neka treca osoba, koja to pro-f matra, mogla bi red: "Ti si takoder nasilan." No vi znate d ;.

niste nasilni. Zato je bitno da vi sami budete potpuno  lisem'l nasilja  - a nebitno je sto cc 0 vama  reci netko drugi.                                                                                       r

Sugovornik: Nije li vjerovanje  u jedinstvo  svih bica jednako tako ljudsko kao i vjerovanje u razjedinjenost svih bica?

KRISHNAMURTI: Zasto zclite vjcrovati u bilo sto? Zasto zclitc vjerovati u jedinstvo svih ljudskih bica? - mi nismo ujedinjeni, to je cinjenica; zasto zelite vjerovati u nesto sto nije cinjenica? Suocavamo se s tim cjelokupnim pitanjem vjerovanja; pomislitc samo, vi imatc svoje vjerovanjc a nct­ k0 drugi ima svoje vjerovanje; te se medusobno borimo i ubijamo jedni  druge zbog  nekakvog  vjerovanja.

Zasto uopce imate bilo kakva vjerovanja? Yjerujete li zato sto ste uplaseni? Ne? Yjerujete li da sunce izlazi? -to mozete vidjeti, nc morate u to vjerovati. Yi,. fQXanje je svojevrsna,.p()djela,·hstoga·oblik,·nasilj i Biti slobodan od nasilja podrazumijeva slobodu od svega sto jc covjek na­ metnuo drugom covjeku, slobodu od vjerovanja, dogmc, rituala, moje zemlje, tvojc zemlje, tvog boga i mog boga, mog mnijcnja, tvog mnijenja, mog ideala. Sve to doprinosi podjeli medu ljudskim bicima i stoga rada nasilje. I mada su organizirane religije propovijedale jedinstvo covjecanstva, svaka rcligija smatra da je daleko nadmocnija drugoj.

Sugovornik: Ovo . to ste rekli o jedinstvu  shvatio sam u smislu da oni koji propovijedaju jedinstvo zapravo pridonose podjeli.

KRISHNAMURTI:  Upravo tako, gospodine.

Sugovomik: Je li smiscw zivljenja samo u tome da se lnule u stanju izaCi na kraj s opstojanjem?


'

.WfKRISHNAMURTI· y 1•  k  , t    "J   r·

ii"

,t§                          .     ·        aze e:     c   1 ovo smisao zivljenja ?"

,t   ?o. a to_ v m  e pot_r ban_ smisao da biste zivjeli? - zivite.


rfif·


ZtVIJC?JC JC SVOJ   last ttl  StnJsao;  zasto vi zcJite neki  smisao?

Gl daJte, svatko u a svoj smisao; rcligiozan covjek ima svo·                                                                      7


:    m sao, .zna stv.et Ik svoj smis o, ?! itc!js i covjek ima svoJ

;;Jt   mtsao     tak_o daiJe, sve to razJedmJuje.  Zivot covjeka koJ'i

Je ta                       jCdnostavno.

:' nna nekt smtsao rada n" ·T       T    ·  · k    ·        · ·

.•;)'                                                    u:il,JC.      0            '0 jaSllO  1

:, ·

                  San Diego State  College, 8. travnja 19lO.

Pregled najnovijih komentara Osobne stranice svih članova kluba
MAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinu

DUHOVNOST U STUDENOM...

STUDENI...

ASTROLOGIJA, NUMEROLOGIJA I OSTALO

BRZI CHAT

  • Član iridairida

    Edine, ti se tako rijetko pojaviš, pa ne zamjeri ako previdimo da si svratio, dobar ti dan!

    30.10.2024. 12:33h
  • Član edin.kecanovicedin.kecanovic

    Dobro veče.

    28.10.2024. 22:30h
  • Član bglavacbglavac

    Dobro jutro dragi magicusi. Blagoslovljenu i sretnu nedjelju vam želim. Lp

    13.10.2024. 08:02h
  • Član iridairida

    Dobro nam došao listopad...:-)

    01.10.2024. 01:57h
  • Član iridairida

    Sretan Vam početak jeseni Magicusi...:-)))

    22.09.2024. 09:14h
  • Član iridairida

    Sretan Vam početak jeseni Magicusi...:-)))

    22.09.2024. 09:14h
  • Član iridairida

    rujan samo što nije....-)

    29.08.2024. 08:59h
Cijeli Chat

TAROT I OSTALE METODE

MAGIJA

MAGAZIN

Magicusov besplatni S O S tel. 'SLUŠAMO VAS' za osobe treće dobiMAGIFON - temeljit uvid u Vašu sudbinuPitajte Tarot, besplatni odgovori DA/NEPitaj I ChingAnđeliProricanje runamaSudbinske karte, ciganiceOstvarenje željaLenormand karteLjubavne poruke

OGLASI

Harša knjigeDamanhurSpirit of TaraIndigo svijetPranic HealingSharkUdruga magicusUdruga leptirićiInfo izlog

Jeste li propustili aktivacijsku e-mail poruku?

Javite nam se na info@magicus.info

STRAH MEDITACIJA