Ne kažite čak niti: "Moje dijete". Imajte ga, ali ne kažite: "Moje je." Ako to napravite, bijeda će vas dostići. Ne kažite: "Moja kuća, moje tijelo,. . .". Iz toga nastaju sve poteškoće. Niti je tijelo vaše, niti je moje, niti je ičije. Ova tijela dolaze i odlaze prema zakonima prirode, ali mi smo slobodni, slobodni u ulozi svjedoka. Ovo tijelo ne vrijedi više od neke slike ili od zida na kojemu je ta slika. Zašto bi onda bili za njega toliko vezani? Umjetnik naslika sliku i zatim ide dalje.  

Swami Vivekananda

Ne brinite se za to da sačuvate ove pjesme. Ako se jedan od naših instrumenata slomije, to nije važno. Mi smo u mjestu gdje je sve muzika.  Jalaludin Rumi

Ples je tiha poezija.

Simonides 556-468bc

Ples ima svoj vlastiti jezik. Evropski narodni plesovi koji se još koriste prilikom festivala nisu jednostavno samo oblici zabavlja-nja, već imaju svoje porijeklo u tradicijama misterija. Profesor Bernard Wosien je Nijemac, majstor plesa koji je zadnjih go-dina učinio mnogo da se obnovi uvažavanje i razumijevanje tih plesova - i on tvrdi da plesovi u krugu i labirintski plesovi potiću iz Eleuzinskih Misterija.

Sa dolaskom kršćanstva utjecaj misterijskih kultova se smanjio ali su plesovi preživjeli. Profesor Wosien vjeruje da plesanjem ovih tradicionalnih plesova vodi do oživljavanja prošlosti i pomaže nam da se sjetimo svojih kori-jena, i tako obogaćuje naše sada-šnje iskustvo. Umjetnost plesa je simbol za zakon koji moraju pro-ći sve stvari, jer kada ples završi, ništa nije ostalo da se zadrži ono što ostaje u tvojoj memoriji, tijelu i osjećajima.

Jedan rozekrucijanski učitelj je objasnio da su ritam i pokret su-ština života, i da je ritam jedno-stavno pokret izražen u ravnoteži i harmoniji. Ovo bi trebalo ukazi-vati na to da, zbog suštinske discipline iza tjelesnog plesa - da se to primjenjuje za uravnoteživa -nje izražavanja emocija, misli i duha. Tko god razumije i prakti-cira ove oblike plesa će od njih primiti iscjeljivanje. Razni nivoi naše svjesnosti su kao partneri u plesu i moraju se naučiti prilago-diti njihovim ritmovima i spojiti se jedni sa drugima. Michael Lindfield - THE DANCE OF CHANGE - An eco-spiritual approach to transformation, 1986

Primitivni ples je prirodniji za tijelo nego moderan ples. Primitiv

-ni plesači se ne takmiče jedan protiv drugoga; pokreti njihovog plesa su zdravi za tijelo. Problem se pojavio prije dvjesto godina, kada je ples postao umjetnost za prikazivanje. Onda su plesači po-čeli sa pokretima koji su estetički zadovoljavajući ali škodljivi za tijelo. Tijelo izvođača zauzima neispravne položaje, što vodi do napetosti, bola - čak i do kraja karijere. Shmuel Tatz

Kakav je stvaralac, takvo je i stvo -reno. Može li itko stvoriti sebe većim? Ili, stvara li itko sebe manjim? Samoga sebe - ni više, ni manje - stvaralac stvara. Izvor je to Ja, odakle teku sve stvari i gdje se vraćaju. Mikhail Naimy

Nježno je i trošno ruho u koje bog odijeva dušu koju je prizvao u vrijeme. Mikelanđelo

Umjetnik nije ništa bez nadareno-sti, ali nadarenost nije ništa bez djela. Emile Zola 1840-1902

U našem životu postoji jedna boja, kao na umjetnikovom platnu, koja otkriva značenje života i umje-tnosti. To je boja ljubavi.

Marc Chagall  1887-1985

Svi naši egoistični impulsi, naše sebične želje, zatamnjuju našu istinsku viziju duše, jer oni jedino predstavljaju osobno ograničeno  ja. Bivajući svjesni svoje duše mi zapažamo unutrašnje biće koje transcendira naš ego i u dubini je povezano sa Svim. Kada djeca za-počinju učiti pojedina slova abece -de, u tome ne pronalaze nikakvo zadovoljstvo, jer propuštaju uvidje -ti pravu svrhu lekcije; u stvari, dok slova zaokupljaju našu pa-žnju, usmjeravajući je samo na se-be, i izgledajući kao izolirane stva -ri, ona nas umaraju. Izvor radosti postaju tek kada se kombiniraju u riječi i rečenice, izražavajući naše ideje. Slično tome, naša duša, bivajući izdvojena i utamničena unutar skučenih granica ličnosti gubi svoje značenje. To se dešava jer je njen istinski smisao u jedin-stvu. Slova uspijevaju predočiti istinu koja je u njima sadržana kroz ujedinjenje sa drugim slovi-ma; tada i samo tada nude svoje radosti. Čovjeku je bilo teško i živio je u strahu sve dok nije shvatio kako su zakoni prirode uniformni. Prethodno mu je svijet bio nepoznat. Vrhovni zakon ko-jeg je razotkrio nije ništa drugo do li uviđanje harmonije koja vlada između razumskog dijela čovjeko-ve duše i djelovanja svijeta. Ovo je veza jedinstva, preko koje je čovjek povezan sa svijetom u kojem živi. On doživljava krajnji ushit kada to uoči, jer tada razotkriva sebe u vlastitoj okolini. Razumjeti nešto znači pronaći to u nečem što smo učinili svojim; otkrivanje sebe izvan nas je ono što nas izrazito veseli. Relacija razumijevanja je djelomična, dok je relacija ljubavi sveobuhvatna. U ljubavi je osjećaj razlike poništen, a ljudska duša ispunjava svoju svrhu kroz savršenstvo, transcendi -rajući vlastite granice i prošavši kroz kapiju beskonačnog. Stoga je ljubav najveći blagoslov kojeg čovjek može dosegnuti, jer jedino kroz nju shvaća da je on više od sebe samog, te da je jedno sa Svim. Ovaj princip jedinstva, koji je dio duše čovjeka, uvijek je djelatan, uspostavlja odnose kroz širine i dubine književnosti, umje-tnosti, kao i znanosti, društva, za-konodavstva i religije. Veliki obja -vitelji bijahu oni koji su manife-stirali istinsko značenje duše, predavši sebe radi ljubavi prema čovječanstvu. Služeći kroz ljubav oni se susreću sa kletvama i pro-ganjanjem, negiranjem i smrću. Žive životom duše, a ne životom ličnosti, pa nam tako dokazuju krajnju istinu čovječanstva.

Zovemo ih mahatmama, "ljudima velike duše". - Kada je Isus rekao: "Blaženi su krotki, jer će naslije-diti zemlju.", to je i mislio. Proglasio je istinu da, kada se čovjek oslobodi svojeg ponosa, ulazi u vlastito istinsko nasljeđe. Ne mora se više boriti za svoj položaj u svijetu; on mu je osiguran besmrtnim pravom njego -ve duše. Ponos se sukobljava sa ispravnom funkcijom duše, ona razotkriva samu sebe kroz usavrša -vanje vlastitog jedinstva sa svije-tom i njegovim Bogom. U svojoj propovjedi Sadhu Simhi Buddha je kazao: Istina je, Simha, da ja negiram djelovanja, ali samo ona koja vode zlu u svijetu, kroz misli ili postupke. Istina je, Simha, da ja

propovijedam iščeznuće, ali samo

iskorjenjivanje ponosa, žudnje, zlih misli i neznanja, a ne opra-štanja, ljubavi, milosrđa i istine.

Rabindranath Tagore -

SADHANA - Ostvarivanje života

Kroz prozor oka duša gleda ljepo-tu svijeta. . . Tko bi povjerovao da malen djelić prirode može sadrža-vati predodžbe univerzuma.

Leonardo da Vinci 1452-1519

Postoje dva načina širenja svjetla: biti svijeća ili ogledalo koje ga odražava.  Edith Wharton

- Umjetnici moraju biti žrtvovani svojoj umjetnosti. Kao pčele, oni moraju svoje živote staviti u ubod koji daju.

- Neprekidna suvremenost je mje-ra zasluge svakog umjetničkog djela.

- Svaki umjetnik je na početku bio amater.

- Iako mi putujemo svijetom da pronađemo ljepotu, mi je moramo nositi sa sobom, inače je nećemo pronaći. Ralph Waldo Emerson

Kad Znanost bude znala, a Religija mogla, i Čovjek će raditi s novom energijom. Umijeće ži-vljenja, kao i sve druge umje-tnosti može se roditi samo iz te sloge. Edouard Schure  

- VELIKI POSVEĆENICI, 1889

Gesen bijaše umjetnik i svećenik. Prije no što bi počinjao crtati ili slikati, uvijek bi zahtijevao da mu se unaprijed plati, a cijene u njega bijahu visoke. Bio je na glasu kao "škrti umjetnik." Jednom ga zgo-dom neka gejša pozva da joj naslika sliku. "Koliko mi možeš platiti", raspitivao se Gesen.

"Koliko god zatražiš" odvrati dje-vojka "ali želim da posao obaviš preda mnom." Određenog dana Gesen je pozvan kod gejše koja je priređivala gozbu za svoga gospo -dara. Gesen načini sliku. Kada je bila gotova, zatraži od djevojke do tada najveću svotu novca koju je ikada zatražio za neku sliku. Svota mu je bila isplaćena.

Tada se gejša okrenu gospodaru ovako govoreći: "Sve što ovaj umjetnik hoće jest novac. Njego-vo je slikanje dobro, ali mu je um pokvaren; novac ga je pokvario. Kada ga stvori tako ružan um, njegovu radu ne pristaje biti izlo-žen. Dovoljno je dobar jedino za jednu od mojih podsuknji".

Skinuvši suknju, djevojka zatraži od Gesena da načini drugu sliku na pozadini njezine podsuknje. "Koliko ćeš mi platiti?" upita Gesen. "Oh, bilo koju cijenu" odvrati djevojka. Gesen izreče pre -tjeranu cijenu i, naslikavši sliku kako je od njega zatraženo, ode. Kasnije su se saznali i razlozi Gesenove želje za novcem. Nje-govu je pokrajinu često pustošila glad i bijeda.

Bogati nisu pomagali sirotinji. Gesen je imao skriveno skladište za koje nitko nije znao, a u njemu je čuvao žitarice koje je spremio za takve izvanredne prilike. Put od njegova sela do Narodne kapele bio je u vrlo lošem stanju, te su mnogi putnici stradali prolazeći njime. Poželio je sagraditi bolji put. Njegov je učitelj umro ne os-tvarivši želju da sagradi hram, te je Gesen želio završiti hram umje -sto njega. Kada je ispunio svoje tri želje, Gesen je bacio kičicu i slikarski pribor, povukao se u pla-nine i nikada više nije slikao.

Čisti umjetnik, koji stvara samo za ljubav svog rada, ponekad čvršće kroći pravim putem od okultiste koji se zavarava da je otklonio vlastitu korist, no koji je samo proširio granice iskustva i svojih želja, prebacivši zanimanja na stva -ri koje se tiču njegovog cjeloku-pnog vijeka na ovoj planeti.

DO NOGU UČITELJA - zapisala Mabel Colins

Duh koji se nalazi u glini jeste kombinacija tvog vlastitog duha i duha gline. Kada se to dvoje spoji, onda iz toga može nastati naj-ljepše djelo. Ali kada se to dvoje ne može spojiti, to onda uništava sebe.  WITH HAND IN HEART

 Film o Indijancima umjetnicima

Nemoj ostati u dvojnosti, izbjega-vaj je pod svaku cijenu. Seng ts’an

Jednom mi je neki skladatelj rekao da je tišina iz koje svaka nota proizlazi važnija od note. Kaže da je prazan prostor među notama ono što doslovno glazbi omogu-ćuje da bude glazba. Ako nema praznine, postoji samo kontinu-irani zvuk. Ovu suptilnu spoznaju možete primjeniti na sve što do-živite u svakodnevnom životu.

Zapitajte se što drvo čini drve-tom. Kora? Granje? Korijenje? Lišće? Sve su te stvari ono što jesu i sve zajedno ne čine drvo. Ono što je potrebno da bi drvo bilo drvo jest ono što nije – neslućena, nevidljiva životna sila koju ne možemo osjetiti sa naših pet osjetila. Možete beskrajno re-zati, dupsti i tražiti stanice drveta, ali ih nikada nećete naći. Ta rupa u prvome stihu pjesme, potrebna za okretanje kotača, može se poistovjetiti s prazninom koja je neophodna da biste se kretali kroz život. U vašem se centru nalazi unutarnje stanje nebivanja pa obratite pažnju na ono vidljivo (vaše tijelo), kao i na nevidljivu osnovu o kojoj ovisi vaše posto-janje, vaš Tao Dio.

 

Wayne W. Dyer

Samo sjedi upravo sada

Ne čini ništa

Samo miruj.

Jer tvoja je odvojenost od Boga,

Od ljubavi,

Najteži posao

Na ovome

Svijetu

Hafiz sufijski pjesnik, 14. stoljeće

Budi smiren, i znaj da sam ja bog.

 

BIBLIJA

 

Sa drugog kata čula se sankirtana (grupno pojanje), a uz pratnju harmonijuma i indijskih bubnjeva po kojima se udara rukama. Pun razumijevanja, Sri Juktešvar je osluhnuo. Imao je savršen sluh. “U pogrešnom su tonalitetu!”

Učitelj je napustio kuhare i pridru-žio se umjetnicima. Ponovo se začula melodija, ali ovaj put pravilno izvedena.

U Indiji se muzika, slikarstvo i drama smatraju božanskim umje-tnostima. Brahma, Višnu i Šiva -vječno trojstvo - bili su prvi muzičari. U svetim spisima se kaže da je Šiva kao božanski plesač u svom kosmičkom plesu univerzalnog stvaranja, održava-nja i razaranja ustanovio beskraj-ne ritmičke oblike, dok je Brahma

zveketom činela određivao takt, a

Višnu udarao po svetom bubnju, mrdangi. U hinduističkoj umje-tnosti Krišna, jedna od Višnuovih inkarnacija, često se prikazuje s frulom na kojoj svira čudesnu muziku, muziku koja ljudske duše što lutaju kroz varke maje (iluzije) doziva njihovom pravom domu.

Sarasvati, boginja mudrosti, pred-tavljena je kako svira na vini, majci svih žičanih instrumenata. Indijska Sama veda sadrži naj-tarije zapise muzičke nauke.

Osnovi hinduističke muzike su rage ili točno određene melodij-ske ljestvice. Šest osnovnih raga grana se u 126 ragini (žena) i putra (sinova). Svaka raga se sastoji od najmanje pet tonova: osnovnog tona (vadi ili kralj), sekundarnog tona (samavadi ili prvi ministar), pomoćnog tona (anuvadi ili pratnja i sluge) i disonantnog tona (vivadi ili nepri-jatelj). Svaka od šest osnovnih raga prirodno odgovara određe-nom satu dana, godišnjem dobu i božanstvu koje svemu predsjeda-va i poklanja određenu moć. Tako se hindole raga čuje samo tokom proljeća u zoru, da bi izazvala osjećaj univerzalne ljubavi.

Dipaka raga se svira tokom lje-tnjih večeri, da bi potakla suo-sjećanje. Megha raga je melodija podneva u kišnoj sezoni i priziva hrabrost. Bhairava raga je melo-dija koja se svira kolovozu, rujnu i listopadu, da bi se postigao mir. Malkounsa raga čuje se zimi, oko ponoći i potiće ne junaštvo.

Drevni rišiji otkrili su te zakone zvučne bliskosti između prirode i čovjeka. Pošto je priroda Opred-mećenje auma, prvobitnog zvuka ili Riječi, čovjek, upotrebljavaju-ći određene mantre, može da zago -spodari svim prirodnim pojava-ma. Povijesni dokumenti govore o velikim moćima Miyana Tana Sena, muzičara na dvoru Akbara Velikog u XVI vijeku, koji je svojom pjesmom mogao ugasiti vatru. Kada mu je vladar zapovje-dio da pjeva noćnu ragu dok je sunce bilo nasred neba, Tan Sen je zapjevao mantru kojom je istog trena i palaču i okolinu zavio u tamu. (Godine 1926. kalifornijski znanstvenik Charles Kellogg de-monstrirao je pred grupom njujor-ških vatrogasaca djelovanje zvu-čnih vibracija na vatru. Gudalom koje je slično violinskom, povu-kao je brzo preko aluminijumske muzičke viljuške i proizveo krča-nje poput krčanja radio aparata. Istog trenutka visok plamen od 60 cm u šupljoj staklenoj cijevi se smanjio na visinu od 15 cm. Kada je još jednom napravio potez gu-dalom, plamen se ugasio. Folklor svih naroda obiluje bajanjima i pojanjima koja imaju moć nad prirodom. Američki Indijanci po-nati su po zvučnim obredima za stvaranje kiše i vjetra.)

Indijska muzika dijeli oktavu na 22 srutija ili četvrt tona. Ti mikro-

intervali omogućuju fine nijanse koje se ne mogu postići zapadnom hromatskom skalom od 12 poluto-

nova. Svakoj od 7 osnovnih nota oktave u hinduističkoj mitologiji je pripojena jedna boja i prirodni glas neke ptice ili životinje. Tonu do - pripojena je zelena boja i paun, tonu - re crveno i ševa. Ton - mi se povezuje sa zlatnom bojom i kozom, - fa sa žućkasto bijelim i čapljom, - sol sa crnim i slavujem, la sa žutim i konjem, i si sa kombinacijom svih boja i sa slonom. Tri tonske ljestvice - dur-ska, harmonijska i melodijska mol

-ska su jedine ljestvice u muzici na Zapadu, dok se indijska muzika služi sa 72 thate ili ljestvice.

Muzičar može beskonačno da im-provizira na tradicionalnu melodi-ju ili ragu. On se koncentrira na raspoloženje strukturalne teme, a zatim je ukrašava dokle god seže njegova originalnost.

Hindu muzičar ne svira po zapisa-nim notama. Prilikom svakog izvo

-đenja on ponovo oblači kostur rage, često se ograničavajući na jednu melodijsku liniju, naglaša-vajući ponavljanjem sve njene suptilne mikrotonalne i ritmičke varijacije. Među zapadnim kompo

-zitorima Bach je bio taj koji je razumio draž i moć zvukova koji se ponavljaju, uvijek neznatno drukčije na stotinu načina.

Drevna hindu literatura opisuje 120 tala ili taktnih mjera. Smatra se da je Bharata, tradicionalni utemeljitelj hindu muzike, u pesmi ševe uspio da razlikuje trideset i dvije vrste tala.

Porijeklo tale ili ritma nalazimo u čovjekovim pokretima - dvočetvr-tinski takt hoda i tročetvrtinski takt disanja u snu, kada je udisaj dva puta duži od izdisaja. U Indiji se ljudski glas uvijek smatrao savršenim instrumentom. Zbog toga se hinduska muzika ograni-čava na glasovni opseg od tri oktave. Iz tog razloga naglašena je melodija (odnos tonova u nizu), a ne harmonija (odnos simultanih tonova).

Indijska muzika je subjektivna, spiritualna i individualna umje-tnost koja nije cijenila simfonij-sku brilijantnost, nego prije oso-bno usklađivanje sa nad-dušom.

Sanskrtska riječ za muzičare je bhagavatara, “onaj koji pjeva hvale Bogu”. Sankirtane ili muzi-čki skupovi su oblik joge ili duhovne discipline, i zahtijevaju duboku koncentraciju i intenziv-nu obuzetost početnom mišlju i zvukom. Budući da je sam čovjek izraz stvaralačke Riječi, zvuk na njega djeluje snažno i neposredno - omogućavajući mu da se sjeti svog božanskog porijekla. Svaka dobra duhovna muzika izaziva u čovjeku osjećaj radosti, jer svo-jim vibracijama budi jedan od čovjekovih okultnih centara u ki-čmenoj moždini. Sankirtana koja se tog svečanog dana čula iz Sri Yukteshwar-ove dnevne sobe sa drugog kata nadahnula je i kuhare. Moji su-učenici i ja radosno smo prihvatili refrene udarajući takt dlanovima.

Paramahansa Yogananda –

AUTOBIOGRAPHY OF YOGI