7

MEDITACIJA

"Ako se ta izuzetna stvar odvija u vašem životu, ona je tada sve; vi tada postajete učitelj, učenik, vas bližnji, ljepota  oblaka - vi ste sve to, a to je  ljubav."

Sto je meditacija? Prije negoli se zadubimo u taj uistinu prilicno slozen i zamrsen  problem,  trebali  bismo  razjas­ niti sto.je to za cim tragamo. Mi uvijek za necim tragamo, osobito oni koji su skloni religiji; cak je i inanstveniku traganje postalo prilicno vazan problem - traganje. Taj Cim­ benik traganja moramo vrlo jasno i nedvosmisleno razu­ mjeti prije negoli se udubimo u to sto je meditacija izasto bismo uopee  meditirali, te cemu ona sluzi i kamo vodi.

Rijec "tragati" - traziti, iznalaziti - podrazumijeva, zar ne,

da mi vee znamo, manje iii vise, za cim tragamo. Kada ka­ zemo da trazimo istinu, iii da trazimo Boga - ako smo skloni religiji - iii da trazimo savrsen zivot i tako dalje, mi na umu vee moramo imati neku predodzbu iii ideju. Da bisrno nesto pronasli nakon traganja, vee smo prije rnorali poznavati obris toga, njegov kolorit, njegovu bit i tako dalje. Ne podrazumijeva li ta rijec, "traganje", da srno nesto izgubili i da eemo to pronaci, te da cemo biti u stanju to prepoznati nakon sto bude pronadeno - sto znaci da smo mi to vee znali, da je sve sto treba uciniti traziti inaCi?

Ono sto u meditaciji prvo shvatimo je beskorisnost traganja; jer ono sto trazite predodredeno je onim sto ze­ lite; ako ste nesretni, usamljeni, ocajni, trazit eete nadu, prijateljstvo, nesto sto ee vas podupirati, i to cete naCi, neizbjezno.

U meditaciji covjek mora poloziti temelj, temelj reda,

koji je cestitost - ne temelj respektabilnosti, drustvenog

93

 

 

morala koji uopcc nijc nikakav moral, vee rcda koji pro­ izlazi iz razumijevanja nereda: a to je neiito posvc drugo. Nered mora postojati sve dok postoji sukob, kako izvana tako i iznutra.

Red, koji proizlazi iz razumijevanja nercda, nije red ne­

kog plana, propisan nekim autoritetom, ili posljedica vaseg vlastitog osebujnog iskustva. Ocevidno je da taj red mora nastupiti bez napora, jer napor iskrivljuje - on mora na­ stupiti bez ikakvog oblika kontrole.

Kada kazemo da moramo uspostaviti red  bez  kontrole, tada govorimo o necemu vrlo zahtjcvnom. Mi moramo razumjeti nered, kako on nastaje; on je sukob unutar nas samih. Kada ga promatrate, shvacatc ga; to nijc stvar nad­ vladavanja, zatomljivanja, potiskivanja. Promatrati bcz iskri­ vljavanja, bez ikakvog prisilnog iii usmjerujuccg impulsa, prilicno je  tezak  zadatak.

Kontrola podrazumijeva iii potiskivanje, odbacivanjc, iii iskljucivanje; ana podrazumijeva podjelu na onaga koji kon­ trolira i ono sto se kontrolira; ana  podrazumijcva  sukob. Kada to razumijete, kontrola i izbor bivaju u potpunosti dokinuti. Sve ovo maze izglcdati prilicno tcsko i u prilicnom protuslovlju sa svim onim o cemu stc razmisljali. Mogli biste reci: kako maze biti rcda bez kontrole, bcz cin<. volje? No, kao sto smo rckli, kontrola podrazumijcva podjclu izmcdu onoga koji kontrolira i onoga sto trcba kontrolirati; u toj podjcli javlja se sukob, javlja se iskrivljavanjc. Kada to doista razumijctc, tada prestaje podjela izmedu onaga koji kon­ trolira i kontroliranog, pa dolazi do shvacanja, razumi­ jevanja. Kada se razumije ono sto uistinu jest, tada nema potrebe  za  kontrolom.

Dakle postoje dvije bitne stvari koje jc  nuzno  u  pot­ punosti razumjeti ukoliko zelimo zaci u pitanje 0 tome je meditacija: prvo, traganje je beskorisno; drugo,  mora  nastu­ piti red  koji  proizlazi  iz  razumijevanja  ncrcda  koji  proizlazi iz kontrole, sa svim  implikacijama  dvojnosti  i  protuslovlja koje  nastaje   izmedu   promatraca   i  promatranog.

Red nastupa onda kada onaj koji je ljut i koji se poku­ sava osloboditi ljutnje uvidi da je on ljutnja sama. Bez tog razumijevanja, liseni ste bilo kakve mogucnosti spoznaje toga sto je meditacija. Nemojte se zavaravati svim tim knjigama o meditaciji, iii svim tim ljudima koji vam govore kako meditirati, iii skupinama koje se formiraju kako bi medi­ tirale. Jer aka nema reda, koji je krepost, urn mora zivjeti u naporu protuslovlja. Kako jedan takav urn moze biti svjestan svega onoga sto obuhvaca meditacija?

Mi svojim cjelokupnim bicem moramo dospjeti do tog

neobicnog fenomena zvanog ljubav - i stoga biti liseni straha. Mislimo na Ijubav koja nije dirnuta uzitkom, zeljom, ljubomorom       ljubav koja ne zna za nadmetanje, koja ne dijeli, na moju ljubav i tvoju ljubav. Tada je urn -_ukljucuj i mozak i osjecanja - u potpunom skladu; a taka  1 mora b1t1, inace  meditacija  postaje  samohipnoza.

Vi  morate  naporno  raditi  kako  biste  proniknuli  u

djelatnosti svog vlastitog uma, njegovo funkcioniranje, s njegovim egocentricnim djclatnostima, "ja"_ i "ne-j "; mora:c biti vrlo prisni sami sa sobom i poznavatl sve t 1ko:c koJ.C um izvodi na sebi, zablude i obmane, predodzbe 1 zaim­ sljanje svih onih romanticnih ideja koje imate o seb.i.

koji jc sposoban za sentimcntalnost nije sposoban voljet1;  tz

osjecaja slijedi surovost, okrutnost i nasiljc, ne ljuhav.

To je vrlo tesko uspostaviti u sebi; to zahtijeva ogromnu disciplinu, ucenje kroz promatranje onog sto se z?.iva_ u varna. To promatranje nije moguce ukol!ko post_oJI b: o kakva predrasuda, zakljucak ili formula na temveiJU koJI.h promatrate. Ako promatrate s obzirom na ono sto vam JC rckao neki psiholog, vi zapravo ne promatrate sebe, stoga

nema samospoznaje.

Varna je potreban urn koji je sposoban stajati posve s m

- ne opterecen propagandom ili tudim iskustvom. ProsvJe­ tljenje ne dolazi posredstvom nekog vade iii ucitelja; ono dolazi kroz razumijevanje onaga sto jest u varna - ne kroz udaljavanje od samoga sebe. Urn mora zbiljski razumjeti sto

 

se zbiva unutar njcgovog vlastitog psiholoskog polja;  on mora biti svjestan onoga sto se zbiva bez ikakvog iskri­ vljavanja, bcz ikakvog izbora, bcz ikakvc srdzbe, gorCinc, objasnjenja ili opravdanja   on mora naprosto biti svjcstan.

Taj tcmclj sc polazc radosno, nc prisilno, vee s lakocom,

s oduscvljcnjcm, bcz ikakvc nadt..: u closczanjc bilo cega. Ukoliko se nadate, odmicete se od ocaja; ocaj se mora razumjeti, a ne traziti nada.  U  razumijevanju  "onoga  sto jest"  ne postoji  ni nada  ni ocaj.

Je li sve to prezahtjevno za ljudski um? Ukoliko covjck ne upita ono sto moze izgledati nemogucim, on upada u zamku, ogranicenje onoga sto se pomislja moguCim. Vrlo je lako upasti u tu zamku. Covjek od uma i srca mora zahti­ jcvati ono krajnje, inace ce ostati unutar bezbriznog i udobnog moguceg.

Jcsmo li jos uvijck zajcdno? Verbalno, vjcrojatno jesmo; no rijec nije stvar; ono sto smo cinili bilo je opisivanje, a opis nije ono sto se opisuje.  Ako  putujete  s  govornikom, tada putujete zbiljski, ne teoretski, ne idejno, vee zbiljski promatrajuCi - nc stjccuCi iskustvo; postoji razlika izmcdu promatranja   i  iskustva.

Postoji ogromna razlika izmcdu promatranja i iskustva. U promatranju uopce ncma "promatraca", postoji samo promatranjc; nc postoji onaj koji promatra i koji je odijeljcn od onoga sto sc promatra. Promatranjc jc posvc drugacijc od istrazivanja koje ukljucuje analizu: U analizi uvijck postoji  "analiticar" i stvar koju  treba  analizirati.  U  istra­

zivanju uvijek postoji entitct koji istrazuje. u promatranju

se odvija neprekidno ucenje; ne neprekidno nagomilavanje.

Nadam se da uvidate razliku. Takvo ucenjc se razlikuje od ucenja radi nagomilavanja kako biste iz te nagomilanosti mislili i djelovali. Istrazivanje maze biti logicno, razumno i racionalno, no promatrati bez "promatraca" nesto je sasvim drugo.

Tu  je  zatim  i  pitanje  iskustva.  Zasto  zelimo  iskustvo?

iskustvo   kojeg   smo  ili   svjcsni   ili  nesvjesni.   I   mi   zelimo dublja,   raznolikija    iskustva   -   misticna,                                                         b ka, transcen­ dentalna    bozanska,  duhovna  -  zasto?  Ntje  h  to  zbog  toga sto  je   n s  zivot   tako  jadan,   tako  bi ed .n,,.ta o   sicusan   i trivijalan? Vi zelite zaboraViti svc to l.P:.IjeCI u JCdnu r::>sve drugu  dimenziju.  Kako  moze jedan  tnvtjal m  urn,   a  mu.t, uplasen, zaokupljen  rjesavanjem  n prekt no  pn:ttzuC!h problema, iskusiti bilo StO drugo OS!ffi SVOJ?..vla.stJte pro­ jekcije  i  djelatnosti?  Taj zahtjev  za o uh:atm]Iffi 1skustv je  bijeg  od  onoga  sto zbiljski  jest;  a .Jedt o pute:n  t:.zbllj· nosti   moze  se  dospjeti  do  najmistenozmJe   stvan  u   z1votu. Iskustvo  ukljucuje  proces  prepoznava  ja ..Kada  nest  prepo­ znate   to  znaci  da  ste to vee poznavah.  CJelokupno  tskustvo potjete iz proslosti,  u  njemu  nema  niceg  nov.og.  Stoga po­ stoji razlika  izmedu  promatran a  i zudnje za.Iskusvtvom.            .

Ako je sve avo, sto je tako IZUZetno sur::lno, sto za tJ­

jeva veliku unutarnju paznju, ja?no,..tada stJ.zemo d.o .nase prvobitnog  pitanja: sto je  m dJta.CIJa?  Tohko tog JC  v receno 0 meditaciji; napisano JC tohko tom va; po:tojc .vehki (nc znam jesu li veliki) jogiji koji dolaze 1 P?du .a.vaJU v s

kako mcditirati. Cijela Azija  govori o medttaciJ:;  ona JC jedna od navika tamosnjih ljqdi, kao to je vjer vanje u Boga ili nesto  drugo takoder  navika.  Om desct  n:m ta  dnevno sjede  u  tihoj  sobi  i  "meditiraju",   onccntnra u  se,   sre­ dotocuju svoj urn na neku predodzbu, pr d.odzbu kOJUV su sami stvorili, iii koju je stvorio netko drugt                tu predo?zbu im ponudio uz pomoc r:opa ande. Tije o:n tlh des t mm.uta oni nastoje kontroliratt sVOJ  urn; urn zeh v luda.ti a omv se bore  protiv  toga  - tu  igru  igraju vjecno;  1  to Je ono sto

nazivaju meditacijom.                                              .        ..

Ako ne znate nista  o meditaciji, tada morate samt otkntJ

sto jc ona, zbiljski - ne prema bilo k?me - i to vas ne 1ora nicemu odvesti iii vas maze dovestt svemu .. M rate tstra- zivati, postaviti  to pitanje, bez ikakv ? oce tvanJ. ·      ...

Da bi promatrao svoj urn- urn koJI brblja, kOJI prOJICira.

1

 

Jcste li ikada o tome razmisljali?  Mi cijelo vrijeme stjecemo

%

idcje,  koji  zivi  u  protuslovlju,  u  neprestanom  sukobu

97

 

 

usporedivanju occvidnp je da moram biti vrlo mirap. Ukoliko zelim slusati ono o cemu govorite, moram tome posvetiti paznju, ne smijem brbljati, ne smijem misliti na nesto drugo, ne smijem usporedivati ono sto kazete s onim sto vee znam, moram vas slusati svim svojim bicem; moj urn mora biti pazljiv, mora biti tih, miran.

Nuzno je jasno sagledati cjelokupnu strukturu nasilja; gledajuci nasilje, urn postaje potpuno tih - nije potrebno "njegovati" smiren urn. Njegovanje smirena uma podrazu­ mijeva onaga koji njeguje, unutar polja vremena, ono sto se nada postici. Uocite teskocu. Oni koji pokusavaju podu­ cavati meditaciju kazu: "Kontroliraj svoj urn, ucini svoj urn apsolutno mirnim." Vi ga pokusavate kontrolirati ivodite vjecnu bitku protiv njega; provedete cetrdcset godina kon­ trolirajuci ga. Urn koji promatra nc kontrolira niti vodi tu vjecnu bitku.

Sam cin vidcnja iii slusanja jest paznja; to uopce nc morate

vjezbati; vjCZ.bate li, odmah postajete nepazljivi. Pazljivi ste ivas urn odluta; neka odluta, ali znajte da je nepazljiv; svijest o toj nepaznji jest paznja; Ne barite se protiv nepaznje; ne trudite se, govoreCi: "moram biti pazljiv" to je djetinjasto. Spoznajte da ste nepazljivi; budite svjesni, bezizborno, da stc ncpazljivi- pa sto?- i u tom trenutku, u toj nepaznji, kada djelujete, budite svjcsni tog djelovanja. Razumijete li avo? To je taka jednostavno. Ako to ucinitc, to postaje taka jasno, bistro poput vade.

Tisina uma Ijepota je po sebi. S!usati pticu, glas nekog ljud­ skog bica, politicara, svecenika, svu buku propagande, slus:Jti u potpunoj tisini, znaCi cuti puno vise, vidjcti puna vise. Takva tis ina nije moguca ako vase tijelo takoder nije pot puna smi­ reno. Organizam, sa svim svojim nervoznim reakcijama - vrpoljenjem, neprestanim poigravanjem prstim:J, ocima- sa svim svojim opcim nemirom, mora biti potpuno smiren. Jestc li ikada pokusali sjediti potpuno smireno hcz ijcdnogjcdinog pokrcta tijcla, ukljucujuci oci? Ucinitc to na dvijc minute. U te dvije minute sve vam se otkriva - ako znatc kako gledati.

Kada je tijelo smireno, veca kolicina krvi dotjece u lavu. No aka sjedite zgrbljeno i mlitavo, tada krv teze dop1re glave -·morate znati sve to. No, s druge strane, maze: rad1t1 bilo  sto  i  meditirati;  kada  putujete  autobusom,  1h  kada vozite automobil - najcudesnije je to da je moguce meditirati pri voznji - budite oprezni, doista to mislim. Tijelo posjeduj svoju ·Vlastitti'inteligenciju} 9j je. misao unistila. Misao traz1 uzitak, pa tako misao vodi u prepustanje, prejedanje, od.a­ vanje seksu; ona tijelo prisiljava na odredene djelatnost1 - ako jc ono lijeno, ona ga sili da ne bude lijeno, iii ga potice da uzme pilulu kako bi ostalo budno. Na taj nacin urodena inteligencija  organizma  biva  unistena  a on  postaje  neo­ sjetljiv. Covjek potrebuje veliku osjetljivost, stoga on mora paziti na to sto jede - ako sc prejede, zna sto mu se dogada. Kada postoji vclika osjetljivost, postoji inteligencija i otuda ljubav; Ijubav je tada radost i bez remena je.

Vetina  nas fizicki pati,  na ovaj iii onaj nacin. Taj bol

obicno uznemirujc um koji provodi dane, pa cak i godine, razmisljajuCi o njemu - "Zelia bih  da ga nema"; "Hocu  li ga se ikada osloboditi?" Kada  tijelo  pati,  motrite  ga,  proma- trajte,  nemojte  dopustiti  uplitanje  misli.        .  .

Urn, ukljucujuCi mozak i srce, mora b1t1 u potpunom

skladu. No, koji je smisao svega toga, takvog nacina zi:ota, takvog sklada, kakvo to dohro predstavlja  u. ovom. VIJCt , u  kojem  postoji  toliko mnogo patnje? Ako JCdno th dvoJe

!judi zivi tim ckstaticnim zivotom, koji je  sn is o  toga? Ima li smisla postaviti to pitanje? - nema bas  mkakvog. Ako se ta izuzetna stvar odvija u vasem zivotu, tada je ona sve; vi tada postajete ucitelj, ucenik, vas bliznji, ljepota oblaka -vi ste sve to, a to je ljubav.

Tu je zatim jos jedan cimhenik u meditaciji. Budni urn,

um koji funkcionira tijckom dana unutar nauc nog o.bra­ sca, svjesni urn sa svim svojim dnevnim aktivnostlma, nastavlja s tim aktivnostima tijckom spavanja. u snov ma. J snovima sc uvijck ndto dogada, ncsto sc zb1va, pa JC asc spavanje nastavak budnog stanja. A tu je i podosta miste-

 

rioznog  spletkarenja  sa  snovima  -  da  ih  treba  tumaciti otuda svi ti strucnjaci sto tumacc snove - koic  i vi  sami·· mozete promatrati vrlo jednostavno,  ako motr.ite svoj vla­ stiti zivot  tijekom  dana.  No  zasto  bismo  uopce  sanjali? (Iako psiholozi  kazu  da  moratc  sanjati,  inacc cete  polu­ djcti.)  No  ako  stc  vrlo  prisno  promotrili   svojc  budno stanjc, svc svojc cgoccntricnc  djclatnosti, str:. h. tjcskobu, krivicu, ako to pazljvo pratite cijeli dan, tada cetc vidjeti da dok spavate, ne sanjate. Urn je pazio na svaki pokret misli, pazljivo motreci na svaku svoju rijec; uCinite li to, vidjet eetc ljepotu toga     ne ucmalu dosadu motrenja, vee ljepotu motrcnja;  tada cete vidjeti  da dok spavate postoji paznja. A meditacija, ono o cemu smo govorili tijekom ovog sata, postaje izuzetno vazna i vrijedna, puna dostojanstva, dra­ zi i ljcpote. Kada razumijetc sto jc paznja, ne samo dok stc budni,  vee  i  dok  spavate,  tada jc  um  u  cjelini  potpuno budan. Nakon toga, nijedan opis nije ono sto se opisuje; o tome  ne  govorite.  Sve  sto  tada  mozete  uciniti  jest  da ukazetc na vrata. A ako stc sprcmni poCi, zaputiti se ka tim vratima, tada na vama ostaje da prckoracitc prag; nitko nc moze  opisati  ono  sto  nije  moguce  imcnovati.  je  li  to bczimcno nista ili svc - nebitno je. Tko god to opisujc, nc zna. A onaj tko kaze da zna, nc zna.

Sugovomik: Sto je smircnost, §to je  ti.•Iina? Je li una prestanak buke?

KRISHNAMURTI: Zvuk je cudna stvar. Ne znam jestc li ikada slusali zvuk - ne zvukove kojc volite ili ne voiite - vee naprosto slusali neki zvuk. Zvuk u prostoru ima izuzetan ucinak. J estc li ikada slusali mlazni  avion koji va  nadlijcce

- njegov  duboki zvuk, bcz ikakvog otpora? Jestc li ikada

slusali  i  kretali  sc s tim  zvukom?  On  posjedujc;  odredcnu rczonanciju.

·No, sto jc  tisina?  - je  li ona  "prostor'· koji  proizvodite,

koji nazivatc tisinom, kontrolirajuci,  prigusujuci b-uku?  Um

je cijelo vrijeme djelatan, dok o ovara na p icaj svojom vlastitom bukom. Dakle, sto je usma? Razumtjete h sada to pitanje? Je li tisina prestanak te bu e k ju sami st a at ?­ je li ona prestanak brbljanja, ver ah aCIJe sv ke mtsh? Cvak i kada verbalizacije vise nema 1 mtsao na1zgled skonca, mozak je i dalje aktivan. Nije li tisina, stoga, ne samo k aj buke, vee j potpuni prestanak svakog krctanja? . omatrajlC

to, zadubite se u to, uocite kako vas mozak, kOJI Je. rezu:ta: milijuna godina uvjetovanja, odgovar na s:akt p t:caJ trenutacno; UOCite da li mozdane stamce, koje SU VJeCnO aktivne, koje brbljaju, odgovaraju, mogu utihn ti:            .

Moze li urn,  mozak, cijeli organizam,  taJ  CJelokupnt

psihosomatski  sklop, biti potpuno  smiren? - ne  prisiljen, prinuden,  ne natjeran, ne da iz pohlepe kazete: "moram b.1t1 smiren kako bih imao najvelicanstvenije  iskustvo"?  Udubtte se u  to, otkrijte i vidite je  li vasa  tisina  puki  proizv.od,  ili mozda  postoji  zbog  toga  sto ste polozili           j n  temelJ.  Ak niste polozili taj temelj, koji je ljubav, koJl JC krepost, koJI je  dobrota,  koji  je  ljepota,  koji  je  istins o suo. je.c?nje _u dubini  vaseg  cjelokupnog  bica,  ako  to  mste  ucm!lt,  vasa

tisina je samo prestanak buke.                               ...

Tu je zatim i cijeli taj problem droga. U Ind!Jl, u dre .no

doba, postojala je tvar zvana "soma". ila je :o. rsta glJIVC Ciji sok sc pio, sto je dovodilo ili do smtre osh raznoraz­ nih halucinatornih iskustava; iskustava koja su b1la rezultat uvjetovanosti. (Sva iskustva su rezultat uvjetovanosti; ako

vjerujete u Boga, jasno je da cete imati iskust Boga; no t?

vjerovanje se temelji na strahu i svoj toj agomJ su ob ;- vas

bog je  rezultat vaseg vlastitog  straha. Tako 1  naJv.ehcan­ stvenije iskustvo Boga nije nista d ugo do vasa vlast1ta  ro­ jekcija.) No tajna te gljive, te tva:i zvane  oma,       oraVlJen je.  Od tada u Indiji, kao i ovdJe, postoJ.C  razhctte. dro e: hasis  LSD  marihuana, ta poznata vam JC sva ta stla nJth, duha , pic , heroin. A tu je i post. Ako   ostite, zbivaju se odredenc  kemijske   promjene  koje  pr01zvode   odredenu

bistrinu  i  radost.

 

100

101

 

 

Ako je moguce zivjeti lijcpim zivotom bcz uzimanja droga, zasto ih uzimati? No oni koji su ih uzimali, izvjc­ stavaju nas 0 odredenim promjenama koje pri tome nastaju; javlja se svojevrsna zivotnost, energija, a prostor izmcdu promatraca i promatranog iscezava; stvari sc sagledavaju mnogo jasnije. Jedan od njih kaze da ih uzima kada po­ sjecuje muzej, jer tada boje vidi jasnije nego ikad. Note boje mozete vidjeti jednako tako blistavo i bez drogc kada im posvetite potpunu paznju, kada promatrate bez prostora izmedu vas kao promatraca i onoga sto promatrate. Kada uzimate droge, o njima ovisite, i prijc ili kasnijc osjctite njihove najrazlicitije razorne ucinke.

Dakle postoji post, droge, za koje sc nadatc da ce za­

dovoljiti  vasu  zelju  za  ohuhvatnijim  iskustvom,  kojc  cc

proizvcsti sve sto zelite. A to sto zelite taka jc izvjcstaceno, neko malo niStavno iskustvo, napuhano u nesto izuzetno. Stoga razborit co'-:jck, covjck koji jc promotrio svc to, odha­ cuje svc stimulanse; on promatra samoga scbe i spoznajc sebc. Samospoznaja je pocetak mudrosti i dokoncanjc patnje.

Sugovomik: Da li u istinskom odnosu doisla pomazemo

drugima? Je li dovoUno voljeli ih?

KRISHNAMURTI: Sto je odnos? Sto mislimo pod od­ nosom? Odnosimo li sc prema ikome? - izuzmcmo li krvno srodstvo. Sto mislimo pod rijecju "odnos"? Da li se mi ikada prema ikome odnosimo dok svatko od nas zivi zivotom osarnljivanja - osamljivanja u srnislu egocentricne djelat­ nosti, svatko sa svojim vlastitim problemima, svojim vlastitim strahovima, svojim vlastitim ocajem, svojom zeljom za ispunjenjem - sto su sve ogradujuce osobine. Ako sc on, toboze, odnosi prema svojoj zeni, on je nadodao pre­ dodzbe. Odnose sc te prcdodzbe, a taj odnos sc naziva ljubavlju! Odnos postoji samo onda kada sc predodzba, proccs osa-mljivanja, dokinc,  kada vi ncmate  nikakvih

ambicija spram nje a ona nema nikakvih  ambicija spram vas, kada ona ne posjeduje vas ili vi nju, iii vi ne ovisite o njoj iii ona o varna.

Kada postoji ljubav, necete pitati pomaze li ona ili ne.

Neki cvijet kraj puta, sa svojom ljepotom, sa svojim mirisom, ne trazi od vas koji pored njega prolazite da mu pridete i pomirisite ga, da ga gledate, uzivate u njemu, primijetite njegovu ljepotu, njegovu krhkost, njegovu prolaznost                                           on je tu a vi ga mozete primijetiti ili ne. No ako kazete: "zelim pomoCi drugome", to je pocetak straha, pocetak razdora.

San Diego  State  College,  9. travnja  1970.

103