LJEKOVITOST VOĆA I POVRĆA

Brusnica. Liječi bolest mjehura, visoki tlak i bubrege.

Grožđe, kao kruh i vino, danas je  glavna  hrana  mnogih ljudi na istoku. Pod vinom se razumijeva neuzavreli sok od grožđa (šira, mošt), koji je vrlo zdrav i ljekovit. Jedna čaša mošta natašte prije doručka čisti krv i naročito  je  zdravo piće. U ljekovite svrhe čine se kure od grožđa.  Kura traje 4—6 nedjelja, dnevno po nekoliko puta (svaki put treba po­ piti malo mošta) postepeno dok se količina ne popne do jed­ ne litre dnevno. Za vrijeme kure ne smije se jesti kruh pe­ čen s kvascem.

Bijelo  grožđe  najefikasnije  je  za  liječenje  bolesne  jetre i vodene bolesti. Crno grožđe vrlo dobro djeluje kod otro­ vanja kiselinama. Kod peludne groznice, temperature, astme i plućnih bolesti nije uputno jesti grožđe. Mošt od grožđa oživljuje živce, liječi crijevne bolesti, bubrežne kamence kao i kamence u mokraćnom mjehuru. Divlje izrasline se po­ vuku. Svjež mošt pomiješan s jednakim dijelom mlijeka, prijesnog ili svježeg, liječi plućne bolesti.

Jabuka. Njena je ljekovitost vrlo velika pošto sadrži oko 14% ugljičnih hidrata i voćnih kiselina.  Sadržaj fosfora čini je veoma vrijednom za umne radnike,  jer  hrani  slezenu  a kroz to i mozak. Dobra je za djecu i ljude koji su nervozni.

Sadrži željeza što je vrlo dobro za slabokrvne. Jabuka je upravo jedinstvena hrana za živce i stvaranje krvi. Rekon­ valescenti neka dnevno pojedu dva-tri tanjurića kuhanih ja­ buka zaslađenih medom i limunovim sokom: to će im umiriti živce. Ako se jedu pečene jabuke i kuhana pšenica, raž ili ječam, to preporađa i stvara krv, otklanja zatvor i tešku stolicu. Ako se prije spavanja pojede poveća jabuka dobro sažvakana, ugodno djeluje na san, otklanja žgaravicu, po­ spješuje probavu.  Vrlo je zdrav i čaj  od svježih jabuka.

Mošt (šira) ili vino od jabuka vrlo je zdravo piće naročito za one koji trpe od raznih lišajeva i osipa po tijelu, slaboj probavi, omaglici, lupanju srca, suvišnoj kiselini u želucu. Dnevno se pije 3—4 čaše.

Sirove i ribane jabuke liječe proljev, kod  zatvora  treba jesti  pečene  jabuke.

Kruške, breskve i kajsije pospješuju izlučivanje žuči, po- dražuju i osvježuju stjenke želuca, krijepe jetra i pluća.

Limun je svakom poznat, ali malo ljudi znade da je  lje­ kovit. Kada limun  potpuno sazori na suncu, pretvori se u organsku salicilsku kiselinu koja uništava šećer u krvi i os­ tale štetne kiseline. Ako je limun zelen, mora se ispeći na umjetnoj vatri sve dok mu koža ne nabubri tako da postane smeđa i  mekana.  Ne  smije pregorjeli  ni  popucati.

Salicilska kiselina poznato je sredstvo protiv prehlada i plućnih bolesti, ali ne umjetna kiselina koju nam naše trgo­ vine prodaju i koja je za zdravlje škodljiva, nego samo ona prava prirodna iz limunovog ploda. Sok od jednog do dva limuna dnevno, prije ili poslije jela, liječi bolest jetre, reu­ mu, otrovanje prekomjernim kiselinama. Sok jednog limuna sa soli, koliko stane između dva prsta, miješa se tako dugo dok ne postane mliječna masa. To je jako sredstvo za izluči­ vanje, a djeluje i protiv debljine i reume, osobito u proljeće.

Kod sluzavosti probavnih organa, prehlade, raznih  upala, sok od limuna s malo soli, djeluje izvanredno umirujuće. Limun je jedan od opće ljekovitih sredstava za čišćenje krvi od prezasićene mokraćne  kiseline.  Sa solju potiče  rad  srca i jetre. Limun čisti krv, sluznicu i žlijezde, rastapa kamence, reumatične taloge; zaustavlja krvarenje, suzbija malariju. Pomlađuje i razrijeđuje krv. Limunov sok treba uzimati pre­ ko cijele godine umjesto  octa. Inače  se limunov sok uzima kroz slamku. Nakon toga dobro se operu zubi.

Da limun bude sočan, treba ga izložiti suncu ili staviti uz toplu peć, sve dok koža ne postane tanka.

Limun sadrži šećer,  limunsku  kiselinu, galnu kiselinu, ja­ bučnu kiselinu, eterično ulje sa citralom. Sadrži visok po­ stotak  kaliuma,  vapna  i  fosforne  kiseline.  Fosfor  oživljava i pothranjuje živce, kalij oživljava srce, liječi bubrege, vapno neutralizira oksalnu i druge štetne kiseline u krvi. Limunska kiselina uništava štetne bakterije.

Limun ima vrlo  široku  primjenu.  Bogat  je  vitaminima pa se mnogo upotrebljava za pripremu  osvježavajućih  pića  — kao i  dodatak jelima.  U  našoj  ishrani  limun  je  svakodnevno na našem jelovniku i upotrebljava se u našoj kuhinji kod kiseljenja ribe, pečenja i mnogih drugih jela. Na  taj  način hrana postaje probavljivija. Dobar je i  dodatak  piću,  naro­ čito čajevima i drugim osvježavajućim napicima. Njime se premazuje bolesno grlo od angine i odrasli se liječe  od  skor­ buta s 2—3 žlice limunova soka u kavi. Nekoliko  limuna dnevno  izvrstan  je  lijek  protiv  reumatičnih  oboljenja.

Lješnjaci —  suhi —  liječe  proljev  i  kroničan  katar  crijeva.

Mandule  —  liječe  kronični  proljev.

Rajčice — liječe jetra, bubrege, slezenu i čiste krv.

Rotkva — crna — koristi za ublaživanje bolova i istjeri­ vanje žučnih kamenaca. Protiv kamenaca uzima se dva mje­ seca (svaki dan svježi sok ujutro natašte). Prvi dan uzme se čašica, drugi dan dvije čašice,  treći dan tri, četvrti  dan če­ tiri. Nakon toga se vraća — 3, 2 i konačno jedna  čašica. Osam dana se pauzira, zatim se nastavi prema potrebi još jedna  kura.

Kupina — liječi gušu, zapaljenje krajnika, rane u grlu i ždrijelu. Staviti žlicu kupinova lišća u 300 g ključale vode. Neka stoji 15—20 minuta. Tad ocijediti. Pije se protiv upale slijepog crijeva pet puta  dnevno po  šalicu.

Svakako  je  potrebno  posjetiti  liječnika.

Ogrozd — liječi uloge, reumu, malariju i skorbut.

Ribizle i maline — čiste krv i liječe kašalj.

Šljive — utječu na rad crijeva, odstranjuju crijevne na­ metnike kod zatvora stolice.

Špinat je povrće vanredne vrijednosti i jakog djelovanja. Špinat je izvanredno sredstvo za čišćenje krvi. Može se obil­ no i dugo uzimati, a da ništa ne škodi. Osobito je djelotvoran za umne radnike. Jede se s uljem i limunovim sokom. Nikad se ne smije za pripremu špinata upotrebljavati brašno, ili životinjske masti, jer je tako pripremljen opasan za zdravlje, neprobavljiv i otrovan tako da pod izvjesnim okolnostima može izazvati i smrtonosni proljev. Mladi  listovi  špinata jedu se u obliku salate — sirovi ili pirjan u vlastitom soku s malo ulja, u poklopljenom loncu. Mladi listovi špinata i li­ stovi radića dobro pristaju zajedno. Ako se uzme s maslač­ kom, regulira pravilan rad jetre. Stari špinat, očišćen i brzo opran, prelije se ključalom vodom te pirja kao gore s malo luka, limunova soka i ulja. Špinat je ugodan za jelo i s ri­ žom. Od velike je vrijednosti protiv raka i čireva. Protiv raka jede se ingwerom (đumbirom) ili rižom, dnevno više  sed­ mica (kao jedina hrana). Zabranjen je za bolesne na bubre­ zima i mjehuru.

Orah — jača živce. Svježi orasi podražuju crijeva i otva­ raju  stolicu.

ŠTO  MORAMO  ZNATI  O  SAMOJ  ISHRANI

Život i zdravlje svakog pojedinca, njegova  radna energija, sposobnost i produktivnost  ovisi  o  hrani.  Hrana  je  jedna od najvažnijih čimbenika u životu čovjeka. To  je  studij  za sebe. Kada budemo toga svijesni, onda će biti razumljivo da ishrani moramo obratiti najveću pažnju. Materije koje su neophodno potrebne za izgradnju i održavanje zdravog or­ ganizma dobivamo preko raznih namirnica. Čovjek često svjesno izbjegava baš one namirnice koje su najkorisnije i uzima one koje su organizmu manje ili nikako korisne ni potrebne, št o više, neke su čak i škodljive: kao meso, alko­ hol,  ocat,  duhan  itd.

Po praviIu morali bismo jesti više u prvoj polovici dana. Ujutro je najlakša probava, u podne je već slabija, dok je navečer potpuno slaba. Stoga se preporuča navečer što ma­ nje jesti. Stari ljudi, žele li imati dobar san, neka ne veče­ raju.

Jesti i piti treba od potrebe, a ne navike. Jesti treba pola­ gano i bez žurbe — hranu dobro prožvakati. Ako je čovjek

uzrujan radije neka ne jede, jer to jelo više škodi nego ko­ risti. Pri jelu treba biti raspoložen  i  pažnju  obratiti  jelu. Jela treba da su mješovita — različita. Želudac treba odmora (barem 4—6 sati) između jednog i drugog obroka. Iznimke čine djeca i starci, odnosno bolesnici, čiji su obroci određeni drugim vremenskim razmacima.

Dolazi li hrana na još neprobavljenu, poremetit će čitavu probavu. Za vrijeme jela neka se ne pije odviše hladno piće. Nije zdravo jesti suviše hladna ni suviše vruća jela, jer se može poremetiti normalno lučenje želučanog soka i lako raz­ boljeti.

Postoji arapska poslovica:  »Zajutrak  pojedi  sam,  objed pojedi  s  prijateljem,  večeru  pokloni  neprijatelju«.

Spavanje poslije ručka nije  zdravo  (osim  za  malu  djecu), jer se time spriječava probava. Probava treba da  je  završena prije  nego  li  se  zaspi.

Konačno u interesu zdravlja preporuča se da se  čovjek hrani najjednostavnije. Samo takav način  života  je  priro­ dan — svladava bolest, pa i skupoću u hrani.

Kiselo zelje ne bi se smjelo kuhati. Ako se već mora, onda tek da zavri, jer se kuhanjem uništavaju baš one bakterije koje uništavaju uzročnike gnjileži u crijevima. Sa špinatom je isti slučaj, on treba da se u malo pare prokuha, više u vlastitom soku. Zatim se doda ulja, malo soli, bibera i na taj način pripremljen  jede.

Samo se po sebi razumije da treba upotrijebiti svježe i zdravo povrće. Natrulo ili vrlo staro može razorno djelovati na organizam. Što  jednom  počinje  truliti,  ne  može  se  više ni najboljom pripremom popraviti. Obroci treba da su jed­ nostavni i nikad više od tri jela. Moramo nastojati da uvijek bude kod svakog  obroka i jedno  sirovo jelo: salata,  špinat (mlado lišće na ulju), celer ili voće. Za želudac je vrlo dobro da se zelen jede kao predjelo jer potiče želudac na rad (to sam vidio da rade i Englezi — turisti kad dolaze u  našu zemlju.

Plodovi, zeleni listovi, orasi, razne repe: mrkva, krumpir, rotkva, celer, mahune, kupus, kelj, cikla, krastavci, riža, cvjetača, koleraba, špinat i peršin po  mineralnom  sadržaju daju čovjeku najsavršeniju hranu ako dodamo  njima  fina ulja ili biljne  masti.

Iako je  navedeno  povrće  bogato  svim  vrstama  vitamina, s kuhanjem  se  izgubi veliki  dio.  Stoga je  sirovo povrće od

najveće vrijednosti. U protivno, ako ipak želimo  da  izgub­ ljene vitamine nadomjestimo, onda jedimo što više voća (ja­ buke, jagode, grožđe, šljive, trešnje, breskve,  naranče,  kaj- sije, limune, banane, orahe, lješnjake i ostalo voće).

Današnje stanje zdravlja kod ljudi pokazuje da se čovjek nepravilno hrani, da naša ishrana nije u skladu  s  čovjeko­ vom prirodom. Uzrok tome se nalazi u  činjenici  da  su  se ljudi mnogo udaljili od jednostavne ishrane koju nam je sa­ ma priroda pripremila. Time što se čovjek odalečio od priro­ de, griješi protiv njezinih zakona. Posljedice se osjećaju u mučnim  bolestima  i  raznim  tegobama.

Naša prava hrana mora biti ona koju nalazimo  u  krilu same prirode. Svaka biljna hrana naročito je probavljiva i hranjiva ako je jedemo sirovu (kakva je u prirodi). Biljne namirnice sadrže mineralne soli, razne vitamine neophodno potrebne organizmu. To je najkorisnija hrana — to je naj­ snažniji nosilac  sunčane  energije.

Svježe voće, mlado lišće (svih vrsta povrća) pa  i  kopriva (koju treba pariti) maslačak, špinat, peršin, mrkva, blitva, salata, zelje, cvjetača, dragušac itd. jedu se sirovi u obliku salate. Svježe špargle, koleraba, rotkvica, krastavci, neka se pripremaju na ulju  s malo limunova  soka i  što manje  soli.

Povrće koje namjeravamo kuhati, treba samo malo pro­ kuhati u malo vode, više u pari. Tako ćemo sačuvati sve vi­ tamine koji bi se inače izgubili dugim kuhanjem u mnogo vode.

Na gornji način možemo pripremiti  i razne  žitarice  kako bi ostale sve hranjive tvari u  njima.  Zrnje  (pšenica,  kuku­ ruz i ječam) treba kuhati u maloj količini vode dok ne po­ puca, (prethodno se zrnje kvasi 6—8 sati). Tako se kuha zob, leća, bob i suhi grašak. Ovako pripremljena hrana lakše je probavljiva i ne gubi svoju hranjivost ni tvari potrebne za pravilnu probavu.