SAPUNIKA, vučji lisac, slinarica, belonoga (Saponaria offi­ cinalis L.)

Ljekarničko ime:  Herba i Radix Saponariae

Raste kraj rijeka, potoka i puteva na pjeskovitom tlu (u velikim količinama naročito u Banatu). Naraste u visinu do 75 cm. Ima ovalne listove, dugoljaste ili lancetaste s dva do pet rebara. Ima i velike lijepe cvjetove bijele ili svijetloruži- časte boje, u kiti na kraju cvjetne stabljike s malim koplja- stim zaštitnim listićima.

Sabire se lišće od biljke druge godine (u srpnju ili počet­ kom kolovoza) kad je u punom razvitku (kad biljka hoće da procvjeta). Suši se u hladu gdje ima dovoljno propuha. Kori­ jen i podanak sabiru se u jesen prve godine ili u proljeće dru­ ge godine, suše i vežu  u male svežnjeve koji se objese na zračnom  mjestu.

Lišće, podanak i korijen upotrebljavaju se za liječenje za­ starjelih kožnih bolesti (kad se koža ljušti) i  reumatizma. Lijek promiče promjenu tvari u organizmu. Inače je sredstvo koje tjera na znojenje.  Naročito  je  dobar  za  čišćenje  krvi. Ne smije se pretjerivati u dozama, jer mogu nastati neu­ godne posljedice. Doza: jedna žlica čaja prelije se s pola litre ključale vode.

TREŠNJA  (Prunus  avium  L.) Ljekarničko ime:  Stipites Cerasorum

U 200 g vode ili mlijeka stavi se mala žlica peteljki od trešanja i kuha 1—2 minute. Liječi  zapaljenje  bubrega,  do­ bro je protiv bubrežnih kamenaca i za  obilnije  mokrenje. Vrlo je dobar kod zatvora mokraćnih  kanala.

STOLISNIK,  hajdučka  trava,  sporiš,  kunica,  kostrijet (Achillea  millefolium  L.)

Ljekarničko ime: Flores, Folium, Herba Millefolii

Raste svagdje po livadama, međama, pašnjacima i uz pu­ tove. To je uspravna biljka visoka do 80 cm. Ima mnogo perastih listova. Cijela biljka je vrlo ugodnog mirisa. Mnogo­ brojni sitni cvjetovi ili su bijeli ili  purpurno  crveni.  Ima 5—6 okupljenih u gustoj nakupini na vrhu stabljike u zra- kastoj  kiti.

Sabire se gornja polovica ili trećina biljke u vrijeme  kad su cvijet i biljka potpuno razvijeni. Cvate od proljeća do je­ seni. Suši se u hladu.

Stolisnik u obliku čaja upotrebljava se protiv krvarenja, želučanog i crijevnog katara, za čišćenje krvi. Liječi šuljeve (hemoroide), jača organe za probavu. Liječi jetra, bubrege, reumu.  Narod  ga  meće  s  nekim  drugim  travama  u  rakiju.

Ako u litru vina stavimo 18—30 g stolisnika i pustimo da stoji desetak dana, tvrdi Kneipp, te ako od tog vina dnevno popijemo 2—3 čašice, ono liječi unutarnje rane ma gdje one bile kao  i sve  ozljede. Dobar  je i  protiv usirene i  ustajale krvi u organizmu.

Stolisnik sadrži eterično ulje, ahonitinsku kiselinu, ahi- bein, cimola, smole, soli, tanina i drugih tvari.

TUŠT  (Portulaca  oleracea  L.)

Potječe iz  Azije  gdje  se  odavna  upotrebljava  kao  hrana. U južnoj Evropi pa i po  cijelom  svijetu  proširila  se  kao korov  ili  kao  uzgajana  biljka.

To je jednogodišnja puzava biljka, čija stabljika  u  visinu naraste 10—20 cm. Nalazi se po oranicama, putovima i zido­ vima. Listovi su okruglasti ili dugoljasti, debeli, mali i me­ kani. Cvjetići mali i žuti.

U Dalmaciji se priprema za jelo i to juhe, salate ili varivo.

STEŽA, srebrenka, trava od grčeva, gusja trava (Potentitla anserina  L.)

Ljekarničko ime:  Herba, Radix et Folia Anserinae

Podanak istjera više pernatih  po  ivici  nazubljenih  listo­ va, koji su na naličju bijelim pustom pokriveni. Istjera dugač­ ku golu stapku na čijem se kraju razvije po jedan žuti cvijet. Cvate od svibnja do rujna. Raste po grabama, uz zidove, na livadama i putovima.

Za vrijeme ljeta sakuplja se lišće  i  suši  u  hladu.  Čaj  od lišća upotrebljava se protiv  grčeva  u  prsima,  želucu,  crijevi­ ma,  naročito  protiv  grčeva  srca.  Najbolje  je  pripremiti  ga: 1 žlica lišća steže, pola žlice matičnjaka, kuha se u šalici mli­ jeka 5 minuta.  Kad je  procijeđeno  doda  se  30  kapi  tinkture od valerijane. Koristi  i kod  rastrojenih  živaca.  —  U  istu  svr­ hu  služi  i  petoprsta  (Potentilla  erecta).

Pored zasićenog etera tormentola sadrži i  taninske  kise­ line kao i drugih tvari.

SRČENJAK, srčenica,  trava od srca (Polygonum bistrota L.) Ljekarničko  ime:  Radix Bistortae

Sadrži preko 16% tanina koji jako steže, dosta škroba i kreča.

To je trajna biljka i po  količini  tanina  kao  i  trava  od srca 18% (stežom), jedna od najaktivnijih biljaka zbog pri­ sutnosti tanina. Korijen joj je vijugast, jak i sliči broju 5. Izvana je smeđ, a iznutra sliči mesu. Množi se tako da iz čvo­ rova na korijenu izbijaju izbojci,  koji  se razviju u nove  ko-

rijene od kojih svaki samostalno žive za sebe. Srčenjak se i sa sjemenom može množiti i to odmah u  jesen  čim  sjeme sazri, treba ga posijati na uzorano tlo. Korijenje se vadi u studenom-prosincu, opere i brzo suši. Stari  korijen gubi  od svoje ljekovitosti. Naraste i preko metar visine, a listovi su dugački, kopljasti, pri dnu imaju još dužu dršku, gornji su listovi kao i u potočnjaka: obuhvaćaju biljku  i  uži  su.  Li­ stovi su s gornje strane tamno zeleni, a odozdo sivo zeleni. Srčenjak cvate ružičasto-bijelim cvjetićima kao klas na vrhu stabljike s vrlo prijatnim mirisom. Raste po planinskim liva­ dama i pašnjacima.

Upotrebljava se u obliku čaja, 2 žlice usitnjenog korijena (50 g) za litru mlake vode, ostaviti da stoji 2—3 sata pa i dulje. Nije ga dobro kuhati zbog prisutnosti škroba.

Liječi krvarenje, proljev (ispire se zadnje crijevo kod di- zenterije i proljeva). Cijeli crijevni trakt podstiče  na  rad, liječi krvarenje, bolesti sluzokože. Pije se 2—3 šalice dnevno u obliku čaja. Kao prašak uzima se na vršku noža i popije s vodom ili mlijekom i to prije jela 2 puta dnevno. Može da posluži kao preventiva  od  pobačaja.  Protiv  dizenterije  8 g na litru vode. Liječi trule rane u ustima i ranice. Uzima se čaja tri puta dnevno po tri žlice. Dobar je i protiv slabo- krvnosti.

TRAVA OD SRCA, trava od srdobolje (Potentilla tormen- tilla L.)

Ljekarničko  ime:  Rhizoma  Tormentillae

Raste na  livadama, pašnjacima, po brdima, uz  jarke, ru­ bove šuma i putova. Cvate od svibnja do kolovoza zlatožutim pojedinačnim cvjetićima na vrhu stabljike  s  4  latice.  Donji su listovi s kratkim drškama, gornji su prirasli uz samu stabljiku; duboko su urezani i 4—5 puta rasporeni.

Sabire se mlado lišće u proljeće i jesen. Podanak je debeo i drvenast. Na prelomu je ružičast i tamnosmeđ. Prije suše­ nja korjenčići se odstrane, podanak opere i suši na suncu ili umjetnoj  toplini.

Podanak se upotrebljava u obliku čaja: na litru  vode sta­ vi se 3 jedaće žlice čaja i kuha 4—5 minuta. Pije se triput dnevno prije jela.

Vrlo je dobro sredstvo protiv  proljeva,  grčeva  u  crijevi­ ma, krvarenja, izvana za zaustavljanje krvi, za čišćenje pluća od sluzi; ispiranje rana, osipa na licu. Podstiče na rad pro- bavne organe. Dobar je protiv vodene bolesti i žutice.

Kada se ovaj čaj kuha sa pola vina i pola vode, odvaja iz tijela sve otrovne plinove i sokove. Cisti jetra i pluća, liječi povratnu groznicu i žuticu. Čajem od 10 g korijena na pola litre vode ispiru se podbule i upaljene oči, rane, čirevi i ote­ čene žlijezde. Protiv kostobolje dobar je vruć oblog od 30 g korijena i četvrt litre vinskog ili običnog octa kuhan 3 —5 minuta. Čireve, lišaj i rane dobro je oblagati čistom svinj­ skom masti pomiješanom, sa u prah, istučenim i prosijanim korijenom  steže.

Mladi  suhi  listovi  mogu  poslužiti  umjesto  ruskog  čaja. U pola litre alkohola 60% jakosti stavi se puna žlica usit­

njenog korijena trave od srca i ostavi na toplom mjestu  da

stoji 10 dana. Uzima se više puta dnevno 20—25 kapi na koc­

ku šećera ili u malo vode.  S  ovim  lijekom može  se liječiti

stoka ako ima proljev — naravno daje se jača doza. Kod kr­

varenja  Kneipp  preporuča na  10 g usitnjenog  korijena  litru

vode. U početku treba uzeti svakih 20 minuta po žlicu, ka­

snije svaki sat po žlicu.

SURUČICA (Filipendula ulmaria (L.) Maxim. — Spiraea ulmaria L.)

Ljekarničko ime: Flores Spiraeae

Diuretik,  tonik,  adstrigens, diaforetik.

Ostala narodna imena: Blaga jabuka, buditeljica, oslad, osinka, sračica.

Višegodišnja zeljasta biljka sa uspravnom stabljikom  vi­ sine 2 m. Listovi su perasto podijeljeni, a na rubu nazublje- ni. Bijeli ili žućkasto-bjeličasti cvjetovi su sitni i mirisni skupljeni  sastavljeni  cvat.  Cvate  tokom  ljeta.

Naročito cvjetovi se koriste protiv bolesti mokraćnih or­ gana. Čaj za čišćenje  krvi.  Podzemni  dijelovi  sadrže  treslo-

vine, te se koristi kao lijek protiv proljeva i krvarenja. Kori­ sti se kao lijek za dišne organe, skrofulozu, reumu, gripu i sl. Esencija korijena služi u homeopatiji za bolesti srca, bubrega i mjehura.  Cijela  biljka  sadrži  glikozid  gauterin,  a u korijenu i cvjetovima je postotak eteričnog ulja (2%). Sa­ drži i male količine salicila. Koristi se i protiv akutnog i hro- ničnog  reumatizma,  protiv uloga  (gihta)  i  gojaznosti.

ŠTAVELJ  (Rumex  obtusifolius  L.) Ljekarničko  ime:  Radix  Lapathi

Raste posvuda na vlažnim livadama u velikim količinama, naraste  i  do  metar  visine.  Ima  duge  ovalne  listove  poput

hrena. Na stabljici, naročito na kraju, razvije se klas sitnih ze- lenkasto-crvenkastosmeđih cvjeti­ ća. Kad sazore, postanu posve smeđi.

List se sabire u  proljeće,  a plod prije nego li sazori. Suši se u  hladu.

Plod se upotrebljava u obliku čaja protiv proljeva  — jedaća žlica kuha se 2 minute u 2 deci­ litra vode. Lišće se uzima protiv slabokrvnosti, zbog A i C vitami­ na, kombinacije fosfora i željeza. Narod koristi čaj od lišća i pro­ tiv hemoroida,  za bolju  probavu i  apetit.

Osobe  koje  naginju  na  stvaranje  kamenca  u  bubrezima neka ga ne uzimaju.

TRNINA,  trlinka, crni  trn  (Prunus  spinosa  L.) Ljekarničko  ime:  Flores  et  Fructus  Pruni  spinosae

Trnina je gust grm, raste po živicama pašnjaka, krčevi­ nama i rubovima šuma.  Na trnovitim gustim ograncima ra­ stu  naopako  mali  jajoliki  listovi,  koji  su  na  rubovima  na-

zubljeni. Cvjetići su sitni, bijeli u velikom broju. Plod je tam- noplava koštunica veoma trpka i kisela okusa.

Cvijet se sabire od ožujka do konca travnja,  a  plod  u jesen  kad  sazori.

Cvjetovi u obliku čaja dobri su protiv kašlja,  za  čišćenje krvi, sredstvo su za laki otvor, protiv bolesti organa za di­ sanje, bolesti pluća. Zreli plodovi lijek su za želudac, protiv proljeva, bolesti bubrega i mjehura.

U obliku čaja uzima se nepuna žlica na 300 g ključale vode. Pije se jedna šalica  dnevno  ili  preko  dana  gutljajima.  Uzi­ ma se u jednakim dijelovima s kaduljom, preslicom, ružma­ rinom i pelinom (pelina se uzme pola doze).

Trnina sadrži: tanin, gorku tvar,  cianovodične  kiseline, soli, benzoldehida i drugih tvari.

ŠIPAK,  pasja  ruža,  divlja  ruža  (Rosa  canina  L.) Ljekarničko ime:  Fructus Cynosbati

Raste po krševima, šikarama, živicama pašnjaka i  šuma­ ma. Vrlo razgranati grm naraste i do 2 metra visine. Listovi su jajoliki i oštro nazubljeni. Cva­

te u kasno proljeće s lijepim ru­ žičastim  ili  bijelim  ružicama. Plod je duguljast, vrlo lijepe cr­ vene boje, pun je dlakavih koš­ tica (plodova). Sazrijeva od rujna do sredine studenoga.

U proljeće sabiru se latice pri­ je nego se potpuno razviju. Od njih se (sa ostalim ružinim lati­ cama) priprema slatko  (džem) koji danas znade pripremiti  sva­ ka domaćica. Od tog džema bo­ lesni na plućima uzimaju tri pu­ ta dnevno po malu žličicu u ko­ ju se stavi prstovet praška od preslice. Ovaj lijek liječi sve plućne  i  unutarnje  bolesti.

Iz zrelih plodova povade se sjemenke (plod)  i od mesna­ tih dijelova skuha ukusan pekmez koji sadrži veliki postotak C vitamina. Sjemenke se operu od dlačica i dobro osuše. Od

njih se priprema zdrav čaj kao lijek protiv groznice, kamenca u bubrezima, crijevnog katara, bolesti mokraćnih organa (na­ ročito mjehura) hripavca i vodene bolesti.

Ako dijete plače i neće da spava,  stavi  se  ispod  jastuka (pod glavu) dvije-tri šišarke divlje ruže i dijete će dobro spavati.

ŠIMŠIR,  puškan  (Buxus  sempervirens  L.) Ljekarničko ime: Folia Buxi

Šimšir  se  uzgaja  po  vrtovima  i  grobljima,  ali  odatle  zna

pobjeći  u  prirodu  gdje  podiv­ lja.

Sabire se lišće jer ono liječi bolesti žučne kesice, boginje; upotrebljava se kao  sredstvo za otvor, a naročito je dobar protiv povratne groznice. Lije­ či jetru, slezenu, kamence iz­ bacuje iz žučnih kanala, poja­ čava stolicu, pomaže lučenje žuči u crijevu. Liječi malariju: dobro je sredstvo za izbaciva­ nje znoja (u obliku čaja 2 je­ daće žlice na pola litre vode dobro zaslađeno). Kod žučne bolesti najbolje je uzimati u obliku alkoholature 1 : 10, dva puta dnevno prije objeda i ve­ čere po 25—30 kapi, dobro raz­

rijeđeno u malo vode. Treba oprezno uzimati, jer izaziva po­ bačaj, proljev i grčeve u želucu.

VERBENA,  sporiš,  željezarka  (Verbena officinalis L.) Ljekarničko ime:  Herba Verbenae

Nalazi se svagdje po livadama, uz putove, na pašnjacima, strništima i rubovima šuma. Naraste visoko do 70 cm. Ima uspravnu četverouglastu stabljiku. Ona je  gola  s  razgrana- tim  dugim  granama,  s  dugoljastim  jako  nazubljenim  nasu-

protnim listovima. Cvjetovi su maleni svijetloljubičaste boje, složeni na gornjem dijelu u klasove.

Za vrijeme cvata sabiru se listovi i vršike zajedno sa cvje­ tovima.  Cvate  čitavo  ljeto.

U obliku  čaja liječi bolesti  jetre,  nervozu, reumu,  slabost probavnih organa, neuralgiju, bolove u krstima i glavi. Ko­ risti protiv teškog disanja, kamenca u bubrezima i groznica.

Biljka se mora oprezno upotrebljavati: u svježem stanju može izazvati pobačaj. Sušenjem biljka gubi na jačini svog djelovanja.

Dvije jedaće žlice čaja kuha se 2—3 minute u pola litre vode. Kod jakih neuralgičnih bolova (migrene i bolova u glavi) preporuča se čaj kuhati u mlijeku s lanenim brašnom i obloge stavljati na bolna mjesta.

U litru bijelog vina stavi se 5 žlica usitnjene  biljke  i ostavi da stoji 30 dana. Nakon toga se ocijedi i pije više puta dnevno po čašicu. Tjera kamence i mokraću, liječi žuticu, trulež u ustima. Kao prašak dva puta dnevno na vršku noža služi za gornje bolesti.

*             TATULA,  datura,  kužnjak  (Datura  stramonium  L.) Ljekarničko  ime:  Folia,  Semen  Stramonii

Raste na napuštenim zemljištima i razvalinama u  veli­ kom mnoštvu. Ima golu, vrlo razgranatu stabljiku koja nara­ ste i do visine metra. Listo­

vi su veliki jajasti, a rubovi razdaleko  jako  nazubljeni.

Cvjetovi  su  bijeli  i  veliki

—           uspravno obrnuto zvona-

sti   s   pet   nabora;   unutar

tuljkastog   cvijeta   nalazi   se

pet  prašnika  i  jedan  tučak

kojem  je  plodnica  narasla.

Plod je  velik  bodljikavi  to-

bolac  s  mnogo  sjemenaka.

Cvate kasno u ljeto. Listovi

se  beru  kad  je  biljka  u  pu­

nom  cvatu.  Ne  beru  se  li­

stovi  s  one  stabljike  čiji  su

cvjetovi uvenuli. Plod se be­

re  ujesen kad je zreo.  Bilj­

ka  je  otrovna  kao  velebilje,

te se listovi i sjemenke upotrebljavaju ne samo za liječenje astme, nego i za liječenje živaca. Na doziranje treba strogo paziti; uzimati najviše jednu desetinu  grama, i to pod kon­ trolom  liječnika.

U sebi sadrži otrovne biljne baze, slično otrovima  vele- bilja. U daturinu lišću nalazi se od 0,3—0,50 hiosciamina, atropina  i  skopolamina.

VRISAK PRIMORSKI, bresina, ožepek (Satureia montana).

Ljekarničko ime:  Herba, Folia Satureiae

Raste na vapnenastom suhom tlu, naročito uz obalu Ja­ drana. Naraste visoko do 35 cm. To je uspravna razgranata biljka s uskim gotovo zašiljenim listovima, po dva naspram- no. Čitava je biljka maljava s kratkim dlačicama  i  žlijez­ dama eteričnog ulja, aromatičnog i jakog mirisa. Cvate od srpnja do konca listopada u sitnim bijelim ili ružičastim cvjetićima sakupljenim u pazuhu listova. Za vrijeme cvata sabire se čitava biljka bez određenih  dijelova.  Suši  se  u hladu i sprema u polivinilske vrećice ili limenke da  ne ishlapi.  Navodno  sami  listovi  imaju  veću  vrijednost.

U obliku čaja tjera gliste, izlučuje znoj.  Umiruje  živce, liječi bolesti bubrega, potiče spolni nagon. Mnogo se upo­ trebljava  kao  začin  raznim  jelima.

VIDAC, vidova trava, smetlika (Euphrasia officinalis  L.) Ljekarničko  ime:  Herba  Euphrasiae

Raste u svijetlim šumama, na šumskim livadama,  po  su­ him obroncima, sunčanim livadama, vrištinama i po brežulj­ cima uz prugu. Visok je 12—25 cm; razgranjen sa prilično nazubljenim jajolikim listovima koji sjede na stabljici. Cvje­ tovi su na bazi latica bijeli s ljubičastom ili žutom pjegom pri dnu. Rijetki su i smješteni na gornjim granama stabljike.

Za vrijeme cvata sabire se čitava biljka — od  početka lipnja do rujna — i suši u hladu na zračnom mjestu.

Upotrebljava se u obliku čaja kao lijek protiv nahlade u vratu, za ispiranje  očiju  kod  slabog vida,  protiv  bolesti or-

gana za probavu. Protiv promuklosti i kašlja. Protiv glavo­ bolje u obliku alkoholature 1 :10, do 30 kapi razrijeđeno u malo vode 2 puta dnevno.

VODOPIJA, cikorija, ženetrga, žutinica, potrošnik (Cicho- rium  intybus  L.)

Ljekarničko ime:  Radix, Herba Cichorii

To je korov kojeg možemo naći svuda po našoj domovini, i to kraj putova, uz živice, po neobrađenom zemljištu, po livadama. Uzgaja se mnogo i kao

pitoma biljka za tvornice koje korijen prže kao dodatak kavi (cikorija). Vodopija ima dugu uspravnu stabljiku, visoku i do metar, koja je samo na gornjem dijelu razgranata. List  je  dugo­ ljast  bez  peteljke,  cvjetovi  veliki i lijepi jasnoplavi. Korijen je vretenast, valjkastog oblika, sliči vrtnom    peršinu.

Sabire se list, cvijet i korijen. Korijen u proljeće i jesen, a či­ tava biljka cijelo ljeto za vrijeme cvatnje. Suši se na toplom ta­ vanu.

Svi  su  dijelovi  vodopije   ljeko­ viti,  naročito  protiv  bolesti  jetre,

slabe probave, žutice, bolova u želucu, protiv povratne groz­ nice, bolesti mjehura i šećerne bolesti. Mladi list vodopije dobra je hrana u našem domaćinstvu. (Prilog 29)

*             VELEBILJE, luda trava, vučja trešnja, norica (Atropa belladonna L.)

Ljekarničko ime: Folia, Radix Belladonnae

Velebilje je jedna od  najotrovnijih  naših  biljaka.  Raste po krčevinama i šumama našeg planinskog područja. Zna na­ rasti i preko metar visoko. Vrlo je granato s uspravnom i malo pahuljastom  stabljikom. Lišće je jajasto i veliko, naši- ljenog oblika — bez  zubaca  (s  kratkom  drškom).  Cvjetovi su veliki,  cvjetasti,  smeđeljubičaste boje  na  kratkim  drška-

ma.  Svi  su  dijelovi biljke veoma otrovni.  Treba je uzimati samo pod nadzorom liječnika.

Za liječenje se najviše sabiru listovi i to od srpnja do kolo­ voza tj . kada plod velebilja počinje dozrijevati. Listovi se moraju sušiti u hladu u tankom sloju kako bi zadržali zelenu boju. Korijen se vadi u proljeće, čisti od zemlje i suši razrezan na manje dijelove.

Liječi astmu, hripavac, neuralgiju, želučane bolesti, crijeva i mokraćnu cijev.

Obzirom na veliku otrovnost ove biljke, neophodno je poslije svakog sabiranja dobro oprati ruke.

ZEČJA STOPA, blaženak pravi, carevo oko, žuti  karan- filić,  (Geum  urbanum  L.)

Ljekarničko ime:  Rhizoma, Radix Caryophyllatae

Raste po grmovima oko sela, u svijetlim šumama,  sjeno- vitim mjestima. Ima  uspravnu  stabljiku  visoku  do  60  cm. Ja sam je mnogo našao u hrastovoj šumi  u  blizini  Bjelo­ vara. Listovi su  nasađeni na  dugačke drške i  žute su boje. Tučkovi rastu i dalje, nakon što je cvijet ocvao, i pretvaraju se u plodiće koji su snabdjeveni crvenkastosmeđim kuki­ cama.

U proljeće i jesen sabire se korijen sa podankom, a cvje­ tovi i čitava biljka čim procvate. Suši se  na  umjetnoj  to­ plini.

U obliku čaja: 2 jedaće žlice kuha se 3—5 minuta u 3 deci­ litra vode. Dobar je lijek protiv želučanih  nerava,  slabog rada crijeva, kod bronhija, dizenterije i bolesti jetre. Liječi reumu  i  glavobolju.

Zečja stopa djeluje na  stolicu,  rastvara  sluz,  tjera  znoj. 10 g korijena kvasi se nekoliko sati u 200—300 g vode, zatim se stavi na štednjak i čim proključa, odmah se skine i pusti poklopljeno stajati 10 minuta. Pije se dnevno po šalicu.

Tinktura: u pola litre dobre jake komovice stavi se 50 g korijena da stoji 10 dana. Od te alkoholature uzima se tri­ put dnevno po 6—8 kapi s malo vode. Čaj i kapljice koriste kod želučanih teškoća, škrofuloznih ekcema,  lišajeva,  rana. Čaj se može koristiti i kod truleži u ustima.

ZEČJI TRN, čkalj, gladiš (Ononis spinosa L.) Ljekarničko ime: Radix Ononidis

Raste podjednako kako u nižim tako i u brdskim područ­ jima na pjeskovitom tlu, naročito na mršavim pašnjacima, livadama i rubovima šuma. To je trajno zeljasta biljka, a naraste visok do 50 cm. Grane imaju oštre bodljikave iz­ danke. Na granama ima malo lišća. Dok su mlade, grane su pokrivene svilastim dlačicama.  Stabljika  je  žućkastobijela. Iz pazušca listova tjeraju brojni ogranci — na kraju su snabdjeveni bodljikom — koji također imaju  listove.  Cvje­ tovi se nalaze na kraju trnovitih izdanaka i grimizno su cr­ vene ili ružičastoljubičaste boje. Cvate čitavo ljeto sve do jeseni.

Sabire se korijen višegodišnje stare biljke, podanak i cvi­ jet. Korijen sa podankom se opere, raskoli i dobro osuši na suncu. Suši se u tankim naslagama.

Čaj od korijena i cvijeća tjera mokraću, čisti krv,  liječi katar mjehura, reumatizam i giht. Vrlo je dobar protiv bo­ lesti srca, podstiče bubrežna tkiva na rad, uvećava krvni pri­ tisak. Liječi oboljele bubrege,  kao i natečene noge i trbuh. Cvijet se bere nešto prije  nego  se  razvije.  Stari  cvjetovi mogu da izazovu bol u želucu.

Cvijet se priprema u obliku čaja: 3 jedaće žlice na litru ključale vode. Pije se triput dnevno po šalicu.

*             ZEČJI TRN ŽUTI, (Sarothamnus vulgaris, Wimmer) Ljekarničko ime: Herba, Flores Genistae

Naraste visoko i do dva metra. Stablo mu je  uspravno, oštrih rubova s golim granama. Sitni trolisni listići obrnuto su jajasti s peteljkom, poredani su u vidu spirale, meko su dlakavi. Cvijeće je zlatno žuto u dugačkim grozdovima i pri­ jatnog mirisa. Cvjeta svibanj-srpanj. Plod mu je crna  plo­ snata mahuna po rubu dlakava i puna sjemenki. Sadrži ete­ rično ulje, alkaloid spartein, boju, gorčinu i tanina.

Cvjetne grančice upotrebljavaju se za jače mokrenje, či­ šćenje krvi i kod bolesnih bubrega. Uzima se nepuna žlica na 200—300 g ključale vode da stoji poklopljeno 10—15 mi­ nuta. Nakon toga se ocijedi i pije 3—4 šalice dnevno, Cijela biljka u obliku čaja smanjuje krvni pritisak, proširuje krvne sudove.

Radi otrovnosti biljku treba upotrebljavati oprezno i uzi­ mati samo pod kontrolom liječnika.

ZIMZELEN,  mala pavenka  (Vinca  minor  L.,  V.  major L.) Ljekarničko  ime:  Folium Vincae

Raste po parkovima, grobljima, vrtovima i ukrasnim ži­ vicama kao niski grm. Ima vječno zeleno lišće koje se sabire

u proljeće  i  suši  na umjet­ noj  toplini.

Uzima se jedaća žlica na 2—3 decilitra vode i kuha dvije minute. Liječi plućne bolesti, naročito krvarenje, šuljeve, katar želuca, pro­ širenje želuca. Popravlja sluzokožu. Može  se  uzeti  i u obliku praška — po pola kavene žlice, dva puta dnev­ no. Vrlo je sličan  šimširu, pa treba paziti da se s njim ne zamijeni, iako i šimšir služi kao lijek. Zimzelen re­ gulira   menstruaciju.

ŽUTIKA, šimširka, žuti šipak, trpka žutika (Berberis vul­ garis L.)

Ljekarničko ime: Radix, Fructus Berberidis, Cortex Ber- beridis radicis

Žutika raste na sunčanim mjestima po kamenitim bre­ žuljcima, među šikarama, uz puteve i rubove šuma u svim našim krajevima. Naraste od 1—3 metra  visoko,  s  povije- nim vitkim granama, sivom korom i žutim drvetom iznutra. Zelenosivo lišće je sitno nazubljeno čvrsto, obrnuto jajastog oblika i leži na kratkim peteljkama u čupercima iz kojih iz­ rastu po jedan ili dva trna. Cvate od travnja do srpnja u ma­ lenim žutim cvjetićima koji su  složeni  u  viseće  grozdove. Plod je duguljasta oblika i crvene boje. Ljeti se sabire lišće, kora s grana i korijena, a zrele bobe u jesen. Suši se na sun­ cu  ili na  umjetnoj  toplini.

Cijela biljka upotrebljava se kao lijek protiv slabe  pro­ bave, žutice, bolesti jetara i bolesti bubrega. Iz zrelih plodova priprema se  sok za limunadu, jer sadrži limunske  kiseline.