PETROVAC,  turica, skorušica  (Agrimonia eupatoria L.) Ljekarničko ime:  Herba Agrimoniae

Raste na sunčanim mjestima uz putove, po međama. To je us­ pravna granata biljka visoka 70 cm. Cvate od srpnja do rujna malim žutim cvjetovima koji su raspoređeni u dugačkom grozdu oko same stabljike. Cijela je bilj­ ka dlakava s perastim listovima.

Upotrebljava se protiv bolesti jetre, katara na želucu, proljeva. Izvana protiv krvarenja rana, kr­ varenja bubrega, protiv bolesne slezene, kože i krvotoka. Prašak petrovca s vinom — izvrsno je sredstvo kod oboljenja grla, bo­ lesti  usta;  protiv  gihta  i  reume.

Ljudi koji po svojoj dužnosti mnogo govore, te se tuže na su­ hoću grla i zapaljenje grla, neka u litru vode stave  10 jeda­ ćih žlica sitno isjeckanog lista od petrovca i kuhaju to dok se jedna četvrtina ne ukuha. To neka zaslade pravim pčeli­ njim medom i piju po nekoliko puta dnevno po jednu čašicu. Kao  oblog  na  otvorene  rane  na nogama,  koje  su  nastale uslijed proširenih vena — uzeti  tri jedaće žlice čaja — pet­ rovca i preliti  ga  s  pola litre  ključalog bijelog vina;  zatim poklopiti i ostaviti 20—30 minuta. Prethodno ranu treba na­

mazati ribljim  uljem.  Svaka dva  sata oblozi  se mijenjaju.

U obliku čaja uzima se jedna žlica na litru vode, kuha 4—6 minuta i ostavi poklopljeno po strani još 10 minuta. Pije se triput dnevno po šalicu.

Petrovac ima u sebi nešto  eteričnog  ulja,  dosta  tanina, soli i jednu gorku tvar.

PASJI DREN (Rhamnus cathartica L.) Ljekarničko ime:  Fructus Rhamni catharticae

Sličan je krkovini s tom razlikom što pasji dren na vrhu grančica ima trnje. Kao lijek upotrebljava se zreo plod koji treba osušiti.

PASJA TRAVA, dvornik ptičji, oputina, troskot (Polygonum aviculare L.)

Ljekarničko ime:  Herba Polygoni

To je niska povaljena biljka, vrlo razgranjena  sa  stablji­ kom pokrivenom sitnim lancetastim listovima koji sjede bez drške. Cvate od srpnja do rujna sitnim bijelim ili svijetloru- žičastim cvjetićima. Raste uz putove, pruge, dvorišta seljaka i na napuštenim ruševinama.

Sabire  se  čitava  biljka  bez  korijena  (za  vrijeme  cvatnje) i suši u hladu. Biljka (u obliku čaja) liječi bolesti mokraćnih organa, kamence u bubrezima i mjehuru, šećernu bolest, pa- davicu, čireve u želucu, proljev i krvotok.

PERUNIKA  BOGIŠA  (Iris  germanica  L.) Ljekarničko ime: Rhisoma Iridis

Kod nas raste više vrsta, ali je perunika bogiša najras­ prostranjenija. Raste po suhim brežuljcima, po šumskim či­ stinama i livadama u divljem stanju, ali se i odgaja po na­ šim vrtovima. Naraste i do metar visoko sa sabljasto uskim i uspravnim listovima iznad kojih se razvije stabljika s veli­ kim  modrim  ili  ljubičastim  cvjetovima  na  vrhu.

Sabire se podanak bez  korijena, bez  prostranog  pupoljka i bez kore u rano proljeće ili u kasnu jesen. Sadrži eterično ulje, iridina, glikozida, šećera, sluzi, škroba i pepela. U lje­ kovite svrhe koristi se pomiješana s drugim travama u jed­ nakim količinama. U obliku čaja žlica na 300 g ključale vode i da poklopljeno stoji 10—15 minuta. Pije se tri puta dnevno po šalicu. Liječi plućne bolesti, kronični kašalj i astmu.

PIRIKA,  pasja  pšenica,  rubetka  (Agropyrum   repens   L.) Ljekarničko ime: Rhisoma Graminis

Možemo je naći svugdje po njivama, vinogradima i uz ži­ vice. Bijeli, puzeći korijen dug je i do 30 cm  sa stabljikom

—           dugom do 60 cm — čiji klas nalikuje pšenici ili raži.  Cvate od lipnja do srpnja. Korijen i podanak sabire se cijelo vrijeme dok traje vegetacija. Podanak se očisti od zemlje. Sitni se korjen- čići odstrane, ostalo se dobro opere i suši na suncu  ili  umjet­ noj toplini pri štednjaku. Nakon sušenja dobro se zatvori u li­ menke.

Ako se u litru vode stavi 3 je­ daće žlice sitno isjeckanog, i u avanu dobro stučenog korijena od pirike, poklopi i polako kuha dok se pola ne ukuha, i ako se taj čaj pije triput dnevno (po jednu šalicu) 6—8 nedjelja, onda ćemo krv osloboditi od svake nečistoće.

Ovaj lijek je vrlo dobar za čišćenje i jačanje krvi i živaca. Ujedno je lijek protiv raznih unutrašnjih upala: pluća, pore- brice, groznice, kašlja, poteškoća pri mokrenju. Na rad pod- stiče sluznicu želuca, crijeva, jetra, slezenu i gušteraču. Lije­ či bijeli cvijet, kod žena u porodu zaustavlja krvarenje. Pirika se može u obliku čaja upotrijebiti protiv bolesti organa za disanje (astma) i za umirenje živaca. Ne treba je predugo uzimati, jer je bubrezi ne podnose dugo.

PODBJEL, lepuh, konjsko kopito  (Tussilago  farfara L.) Ljekarničko ime: Folia, Flores Farfarae

Raste u velikom mnoštvu na ilovastom tlu uz potoke, ci­ glane, jarke ili na prokopanom tlu kanala. Cvate u ožujku i

travnju zlatožutim cvjetovima na bezlisnoj stabljici. Ima ugo­ dan aromatični miris slatkastog okusa. Za vrijeme cvata beru se glave bez peteljke, i to samo razvijeni cvjetići. Stariji, koji su promijenili boju, odnosno u sredini potamnjeli, ne vrijede. Cvjetovi se suše u hladu na toplom tavanu ili pri štednjaku na umjetnoj  toplini od 30° C.

Listovi se mnogo kasnije  razvijaju,  sabiru  se  od  svibnja do srpnja. Beru se bez peteljke i suše na suncu. Dobro osu­ šeni listovi moraju zadržati prirodnu zelenu boju.  Spremiti na suho mjesto u polivinilske vrećice.

Cvijet i list liječe plućne bolesti,  izazivaju  znojenje  i  čiste krv.  Liječe  astmu  i  kašalj.

Jedna žlica čaja prelije se sa 200 — 300 g ključale vode i ostavi poklopljeno da stoji 10—15 minuta. Nakon toga se oci­ jedi, medom zasladi, doda malo soka od limuna i pije tri pu­ ta dnevno po šalicu. Ovako pripremljen čaj čisti pluća, liječi gripu. Neki francuski liječnici smatraju ga specifičnim  lije­ kom protiv škrofuloze. Naročito je dobar ako mu  se  doda malo orahovog lišća. Ova mješavina može se i u bijelom vinu kuhati u spomenutoj dozi i piti više puta dnevno po čašicu. Kod otečene maternice čajem se natopi sterilizirana vata i položi na bolno  mjesto.

Podbjel sadrži: sluz, gorki glikozid, insulin, galne kiseline, tanina, holina,  jabučne  i vinske  kiseline  i  fitosterina.

*             POVRATIČ, vratič,  umanika  (Tanacetum  vulgare L.) Ljekarničko  ime:  Herba Tanaceti  vulgaris

Raste u velikom mnoštvu po rubovima šuma, uz živice, na oba­ lama potoka, poljskim međama, pored putova. Dostiže i  do  me­ tar visne. To je uspravna, jaka biljka, velikih perastih  listova, koji su višestruko izrezani. Ima gorko-oštri miris. Često se može naći i po seoskim grobljima. Cvjeta od srpnja do listopada u sitnim žućkastim cvjetićima na vrhu stabljike, gdje  obrazuje  ki­ tu u obliku otvorenog kišobrana.

Za vrijeme cvatnje sabire se či­ tava biljka i  suši u hladu.

Pored toga što pomaže istjerivanje glista, narod je upo­ trebljava za jačanje želuca, za  tjeranje  znoja.  Navodno  li­ ječi bubrežne bolesti i teško mokrenje.  Povratič  je  u  veli­ kim količinama otrovan, pa se za nutarnju upotrebu uzima samo pod kontrolom liječnika.

Uzima se 3—4 kapi soka na kocku šećera dva puta dnev­ no. U obliku čaja: jedna nepuna žlica cvijeta s nešto pelina na pola litre vode da se kvasi (ne kuha) nekoliko sati. Cvijet u obliku praška 2—3 g dnevno u pekmezu, mlijeku ili vinu.

Povratič sadrži borneola, eterično ulje s elementom tu- jona, tanina, smolu, glukozid tanacetin, vosak i druge tvari.

*             PRIMORSKI  LUK  (Urginea  scilla  L.   ili   U.   maritime

Bek. L.)

Ljekarničko ime: Scillae Bulbus

Nalazi se podosta po dalmatinskom kršu naših  primor­ skih kamenjara. Mnogo sam ga vidio na otoku Lošinju. Lu­ kovica morskog luka je povelika i djelomično se nalazi nad zemljom. Sličan je našem bijelom luku, a miriše na naš porji luk. Cvjetovi su u grozdastoj kiti na kraju stabljike. Listovi su dugački i lancetasti kao u bijelog luka. Svježi morski luk je štetan po ljudsko zdravlje. Upotrebljava se suha biljka u obliku praška dva puta dnevno na vrhu noža (zaliti  s  vo­ dom). Djeci  se ne  smije davati.

Primorski luk  (u obliku praška)  djeluje na nepravilni  kr­ votok, jača i liječi srce (kao digitalis). Liječi kroničnu upalu bubrega (ne smije  se uzimati u početnom  akutnom stanju). Liječi jetru  kao i  smežuranje  (cirozu)  jetre,  otok u  trbuhu, jača srčane mišiće. Povećava mokrenje. Naročito koristi kod izbacivanja  ureje  iz  krvi.  U  većoj  dozi  može  izazvati  jako trovanje, stoga se liječenje tom biljkom preporuča samo uz nadzor liječnika.

PRESLICA POLJSKA, konjski rep, rastavič, kositrenka, štu- kavac (Equisetum arvense L.)

Ljekarničko  ime:  Herba  Equiseti  minoris

Nalazimo je po poljima, prugama, međama, jarcima, pored rijeka i potoka. Stabljika je uspravna s tankim i brojnim listovima u pršljenu, stoga je zovu i konjski rep.  Čitava biljka sakuplja se u svibnju do srpnja i suši u hladu, kad se dobro  razvije.

Preslica je vrlo dobra za pojačano  izlučivanje  mokraće, vrlo je  korisna i protiv plućnih bolesti i  krvarenja.  Čaj  od

preslice u 8—10 litara vode i tim odvarom parimo bolesnika, onda je to vanredno djelotvorno sredstvo protiv teških ne­ snosnih bolova i grčeva koji nastaju odvajanjem kamenca iz bubrega, žuči i mokraćnog mjehura. Ako se pak kuha jedna jedaća žlica preslice s jednom jedaćom žlicom pretucanih smrekovih bobica u 3 decilitra vode — pola  sata — i pije svakog sata po gutljaj, to jača i čisti želudac, jetra, bubrege i mokraćni mjehur od kamenca i pijeska. Preslica koristi i kod teškoće pri mokrenju, te protiv svih otrovnih sokova i pli­ nova u tijelu.  Ovaj  se čaj  uzima natašte  (jednu malu žlicu) a preko dana češće po jedan gutljaj. Pije se bez šećera, ne­ koliko  nedjelja.  Kod  upale  mokraćne bešike  preslicu  treba u jednakim dijelovima uzeti  sa nanom  i  listom bršljana.

Preslica sadrži veliki postotak kremične kiseline (i do 80%), odatle je membrana preslice jako inkrustirana kremič- nom kiselinom i zbog toga vrlo krhka i lomljiva. Osim toga sadrži saponin ekvizetin, akonitin, jabučne i oksalne kiseline, smolu i gorčin. Čaj izaziva krvarenje ako se pije u jačim do­ zama i većim količinama. Djeci koja su preboljela šarlah s vodenim otokom (u slaboj dozi) mnogo koristi.  Dobar je i kao oblog za kraste na glavi.

PLUĆNJAK, džigeričnjak, medunica, kudravac, zdravilna plučnica  (Pulmonaria  officinalis  L.)

Ljekarničko ime: Folia Pulmonariae

Plućnjak raste svagdje po šumama, po živicama, među grmljem na vlažnim mjestima. Listovi su na donjem dijelu stabljike veliki i širokojajoliki, zašiljeni su dugom peteljkom. Na gornjem dijelu sve su manji i sjedeći bez peteljke. Biljka naraste visoko do 30 cm i sva je dlakava. Listovi su manje više svijetlozeleno pjegavi. Cvate od ožujka do lipnja razno­ bojnim cvjetovima u kitama na gornjem dijelu stabljike. Cvjetovi su ljevkastog oblika.

Za vrijeme cvatenja sabire se cijela biljka bez korijena za­ jedno s mladim lišćem. Suši se u hladu u tankom sloju. Tre­ ba paziti da ne promijeni boju, jer u tom slučaju ne vrijedi. Upotrebljava se u obliku čaja protiv plućnih bolesti, kaš­ lja, protiv bolesti organa za disanje, čišćenje krvi i služi za

obnovu tjelesne snage.

Jedna puna žlica čaja na 300—400 g ključale vode ostaviti da stoji 10—15 minuta.  Zatim procijediti i  preko dana piti nekoliko puta po malu šalicu od crne kave. Još je efikasnije ako je pripremljeno u jednakim dijelovima s bijelim sljezom, ženskom bokvicom, a zaslađeno pravim pčelinjim  medom. Ako se pretvori u prašak, dobar je za posipanje starih rana.

Plućnjak sadrži vapna, preko  9%  sluzi,  soli,  tanina.

PAPRAT  SLATKA,  oslad,  slatka  bujad  (Polypodium  vul- gare L.)

Ljekarničko ime: Rhisoma Polypodii

Raste u sjenovitim šumama, na mahovinom obraslim bre­ govitim mjestima, na trulim panjevima. Zna narasti i preko metar visoko  s  nasađenim listovima na  dugim golim  drška­ ma.  Listovi  su kožnato perasti s  duboko urezanim režnjevi- ma  koji  su  prema  vrhu  sve  kraći.  Na  perastim  dijelovima listova, i to s  donje  strane, razvijaju se u dva reda okrugle smeđe  tvorevine u kojima  se  stvaraju  spore. Korijen je  de­ beo, mesnat i slatkastog okusa, stoga ga mnogi jedu i sirova. Sabire se podanak i to u ranu jesen ili proljeće. Suši se na umjerenoj toplini.

Upotrebljava se protiv prehlade i kašlja. Naročito luči žuč kod žutice, povećava količinu izlučene žuči i mokraće. Liječi otečenu slezenu, kroničnu začepljenost, bolest jetre, želuca i bubrega.

Jednu punu žlicu usitnjenog korijena staviti u  pola  litre vode da stoji 6—9 sati i piti bez kuhanja. Na ostatak korijena može se naliti 200 g vode i pustiti samo da provri. Odmah skinuti, a ako se pomiješa s hladnom  iscrpinom,  još je efi­ kasniji.

*             PUSTIKARA  CRVENA  (Digitalis purpurea  L.) Ljekarničko ime:  Folia Digitalis purpureae

Raste po suhim  obroncima  planina  i  po  šumama.  Kod  nas se mnogo i uzgaja  u  ljekovite  svrhe.  To  je  dvogodišnja  bilj­ ka, naraste do metar  visoko.  Ima  vrlo  lijepe  cvjetove  pjega­ ve,  crvenkaste  ili  grimizne  boje.

Sabire se lišće dvogodišnje biljke (čim počne  cvasti).  Li­ stovi  se  moraju  sušiti  naglo  na  umjetnoj   toplini,  jer  se  la-

ganim sušenjem gubi ljekovitost. Pri tom se mora paziti da temperatura ne bude veća od 30—38° C. Lišće se uglavnom upotrebljava u obliku praška ili pilula protiv srčanih bolesti; kod upale mozgovne opne; djeluje i na živce krvnog sustava. Pored  sporednih  tvari  pustikara  sadrži  još  i  tri  glikozida

—           koji su opasni otrov za srce. Treba je uzimati pod liječ­ ničkim  nadzorom.

POTOČNJAK, vrbica (Lythrum salicaria L.) Ljekarničko ime:  Herba Salicariae

Potočnjak raste na vlažnim  livadama,  u  grabama,  obala­ ma rijeka i  močvarnim mjestima. To  je uspravna biljka sa slabo razgranatom golom stabljikom do metar visine. Na vršku svake grane razvijen je divan jarkocrven klas sitnih cvjetića u obliku zašiljenog stoga. List  je  dugoljasto  šiljast bez peteljke i obuhvaća samu stabljiku. Cvate od lipnja do rujna.

Sabire se vrh stabljike sa cvjetnim klasom i suši u hladu na zračnom mjestu.

Pije se u obliku čaja — koji se prethodno 10—12 sati kvasi u vodi i u istoj kuha — koji služi i za ispiranje protiv krva­ renja maternice. Protiv raznih upala i svraba, krvave stolice. Na pola litre vode 2 jedaće žlice čaja kuha se 3—4 min, pije se triput dnevno po šalicu. Ili se uzima u obliku praška ili tinkture protiv crvenila kože i ekcema, kako za vanjsku tako i  unutarnju  upotrebu.

RABARBARA (Rheum officinale Baill.) Ljekarničko ime:  Rhizoma  et  Radix Rhei

To je višegodišnja zeljasta biljka. Iz mesnatog podzemnog dijela izbijaju  veliki listovi koji se koriste za varivo,  poput špinata. Ima mnogo C vitamina te može zamijeniti limun. U stvari ona je više osvježavajuće nego hranjivo povrće. Kao varivo korisno služi kod probavnih smetnji. Bubrežnim bo­ lesnicima nije  preporučljiva  jer  nadražuje  bubrege.

Za liječenje se sabiru podzemni dijelovi od starijih biljaka.

RAZLIČAK, plavulja, plavica (Centaurea cyanus L.) Ljekarničko ime:  Radix,  Fructus,  Flores  Cyani  coerulei

To je vrlo rasprostranjena biljka koju najviše možemo naći u  našim  žitaricama,  naročito  u  pšenici.  Uspravna  i  vrlo

razgranjena biljka do 60 cm visoka. Donji su listovi perasti, a gornji lancetasti. Cvjetovi su plavomodre glavice koje se razvijaju pojedinačno na kraju stabljike. Cvate u lipnju i srpnju.

Cvjetovi se sabiru i suše na hladu na zračnom tavanu. Do­ bro osušeni spremaju se u hermetički zatvorene limenke, jer inače rado popljesnive. Cvjetovi ne smiju promijeniti svoju prirodnu  boju.

U obliku čaja upotrebljava se protiv upale jajnika, izlu­ čivanja mokraće, protiv žutice i zastoja u mokrenju. Za ispi­ ranje upaljenih očnih kapaka. Spolja se stavljaju  oblozi  na rane.

Različak  sadrži:  tanina,  malo  sluzi,  voska,  obojene  tvari.

RANILIST, ranjenik (Stachys officinalis  (L)  Trev.) Ljekarničko ime:  Herba  Betonicae

Raste po šumama, šikarama i rubovima šuma. Naraste do  60 cm visoko. Listovi su nasuprotni. Jako nazubljeni donji listovi ima­ ju dugu dršku, gornji  su privije­ ni uz samo stablo, tupi, jajoliko dugoljasti. Cvijeće je razvijeno u klas na vrhu stabljike. Vrijeme cvatnje je srpanj i kolovoz. Za vrijeme cvatnje sabire se list i gornji  dio  biljke.

Ranilista 10 jedaćih žlica pre­ lije se litrom ključalog bijelog vi­ na i ostavi stajati 2—3 sata. Stav­ lja se u obliku obloga na gnojne rane koje dugo ne zacjeljuju, kao

i na otvorene rane proširenih vena na nogama. Prethodno se rana  namaže  ribljim  uljem.

Ako se uzme u obliku čaja onda: žlica lišća i  cvijeća  na 400 g ključale vode, da stoji poklopljeno 10 minuta,  zasla­ đeno s medom. Pije se svaki sat-dva po jedna žlica. Ako se kuha s vinom, onda se uzme 3 puta dnevno po malu žlicu.

RIBIZLA CRNA, grozdić (Ribes nigrum L.) Ljekarničko ime:  Fructus et Folia Ribes nigri

Ponajviše se odgaja po vrtovi­ ma, ali znade pobjeći i u divljinu, gdje raste po vlažnim šikarama i šumama. Plod mu je crna boba, inače se ne razlikuje od crvene ribizle.

Lišće ove biljke kao i plod upo­ trebljavaju se protiv katara mje­ hura, teškoća pri mokrenju, a sni­ žava i krvni pritisak i sklerozu krvnih sudova. Liječi malariju, skorbut i reumu. Sok od plodova dobar je protiv upale dišnih orga­ na. Ako se kora od grana kuha u vinu, liječi bolesne bubrege. Čaj

od lišća miješan s brezovim lišćem pol i pol efikasniji je kod tjeranja mokraće. Plod (bobice) liječi kašalj. Sok od ploda kuhan sa šećerom liječi hripavac i bronhitis. Plod stavljen u rakiju (naročito komovicu) jača cijeli organizam.

ROTKVA CRNA, arapka  (Raphanus  sativus  L.)

Kad se dulje vremena jedu crne rotkve  »arapke«, liječi se bolest bubrega. Rotkvu jesti dva puta dnevno s malo soli. Treba je nekoliko sati ranije izrezati u tanke kriške da od­ stoji malo u soli.

ROTKVICA  (Raphanus  sativus var.  radicula L.) Ljekarničko ime: Radix Raphani

Liječi zatvor, pokvareni želudac, bolesti crijeva; pomanj­ kanje apetita, razne pjege po koži, bolesti bubrega, dužnika, slezene, kamena i pijeska u mokraćnoj bešiki, kao i teškog mokrenja i raznih čirića na koži i crvića u crijevima. Sok od rotkvice pije se po dvije jedaće žlice ujutro natašte i navečer prije spavanje. Rotkva se na trenici što sitnije nariba i isci­ jedi (pritiskivanjem) preko gustog cjedila.

RUSOMACA, pastirska torbica, hoću-neću, goromuk, moš- njak, parčuška (Capsella bursa-pastoris (L.) Med.)

Ljekarničko ime:  Herba Bursae pastoris

Raste kao dosadan korov svagdje na obrađenom tlu, uz puteve i na tratinama. Na dnu stabljike ima perasto izrezane duge listove. Stabljika mu je uspravna i razgranata  od  sa­ mog dna. Na kraju pojedinih grančica razvijaju se neugledni sitni cvjetići iz kojih nastaju trouglaste komušice. Cvate ci­ jelo ljeto. — Sabire se cijela biljka bez korijena. Reže se no­ žem iznad zemlje. Suši se u hladu na  zračnom  tavanu.  Ne smije promijeniti svoju prirodnu boju, jer u tom slučaju ne vrijedi.

Upotrebljava  se  za  lijek  protiv  bolesti  mokraćnih  organa i organa za probavu. Vrlo je dobar lijek kod prejake men- struacije, krvarenja maternice, želuca, crijeva i nosa. Njezina je  odlika  da  steže:  obustavlja  krvarenja,  ma  gdje  ona  bila u organizmu, a  ne škodi. Dr Gostuški  preporuča da se po receptu dra Leklerka pripremi od gornje biljke tečna masa koja se uzima 10 dana dnevno po dvije kavene žlice.

Rusomača povišuje niski krvni tlak. Rusomaču napada neka gljivica koja biljku deformira: svine je i sva  postane bijela kao krečom okrečena. Tvrdi se da baš time postaje ljekovitija. Mladi listovi mogu se u proljeće koristiti u doma­ ćinstvu kao veoma zdrava salata.

Ako se 8—10 žlica usitnjene rusomače  prelije  s  ključa- lom litrom zdravog prirodnog vina i poklopljeno kuha 10—15 minuta, nakon toga pusti da stoji poklopljeno još jedan sat, dobije se odličan lijek protiv svih  krvarenja.

Sa preslicom pola i pola djeluje  efikasnije.  Tako  pri­ premljen čaj  (žlica  na  300—400 g  kuhati  2—3  minute)  pije se  triput  dnevno  po  šalicu.

Rusomača sadrži glikozid, tragove alkaloida, ulja od  sla- čice, saponina, soli, tanina i drugih tvari.

RUŽMARIN, zimorad (Rosmarinus officinalis L.) Ljekarničko  ime:  Flores,  Folia  Rosmarini

Uzgaja se po vrtovima, ali ga nalazimo mnogo i u divljini naših primorskih krajeva. Kao grm naraste i preko metar vi­ sine. Pošto je biljka opće poznata, poseban opis nije potre­ ban.

Sabiru se listovi, cvjetovi i vrške od  proljeća  do  jeseni. Suši se u hladu na tavanu. Zbog jakog aromatičnog mirisa, treba ga suhog držati u limenkama ili dobro zatvorenim po- livinilskim vrećicama.

U obliku čaja liječi katar probavnih organa, tjera znoj, mokraću i vjetrove. Jača želudac, liječi bolesti bubrega, jetra, srce, reumu, kao i uzetost. Tko osjeća slabost u nogama, ili ima otečene noge, neka dnevno masira noge 2—3 puta alko­ holom (špirit) u kojem se kvasilo lišće ružmarina. Slabi na očima neka njime masiraju sljepoočice. Narod list ružmarina troši kao začin u raznim jelima: stavljaju ga u ulje u kojem peku ribu.

U slučajevima slabosti od prenapornog fizičkog ili umnog rada, priprema se čaj: u lončiću vode zakuhaju se 2—3 listića ružmarina i 2 listića pelina, što je ujedno odličan lijek za one koji boluju od crijevnog katara. Uzima  se  jedna  šalica  toga čaja ujutro prije jela  i  šalica prije  spavanja.  Čaj  pripremljen od 30 g ružmarina u litri vode, gdje se kvasio 2—3 sata pa i dulje, nakon toga se procijedi i pije dvaput dnevno prije jela; taj  čaj  podstiče  stvaranje  želučanih  sokova.

Kupelji od ružmarina (4 pregršti na 5 litara vode kuha se 3—5 minuta), liječe čireve na tijelu i kožne osipe. Caj od jed­ ne žlice na 300 g ključale vode otvara stolicu i liječi srce.

U ružmarinu se može naći: gorčine, arbutina, kvercitrona, glikozid, limunske kiseline, erikolin, pektrina, eteričnog ulja, smole i drugih tvari.

Tinktura ružmarina: 2 žlice usitnjenog lišća  i  cvijeta na litru alkohola 60% jakosti pustiti da stoji 10 dana. Nakon toga ocijediti. Od tog lijeka uzeti 6—10 kapi na kocku šećera ujutro natašte. Može se uzeti i s medom. To je vanredan li­ jek protiv gihta, reume i upaljenja zglobova  (artritisa).

U listu ružmarina ima glikozida, erikolina, arbutina, kver­ citrona, limunske kiseline, gorčine, masti, pektina i eteričnog ulja.

RUŽA (Rosa gallica L.) Ljekarničko ime: Flores Rosae

Za lijek se upotrebljavaju samo latice tog  lijepog cvijeta, koji se razvija na trnovitom grmu. Ekstrakt ružinih latica u dozama 2—10 g dnevno uzima se za čišćenje kroničnih pro­ ljeva kod djece. Naljev od 15 g ružinih latica u litri vode vrlo je dobar za ispiranje usta i kao sredstvo protiv zapaljenja u ustima i grlu. Oblog protiv podočnjaka: 30 g ruzmarinova cvi­ jeta drži 8 dana u litri destilirane vode. Nakon toga se pro­ cijedi i tome doda 30 g ružine vodice i 30 g komove ili šljivo- ve rakije. Dobro namočen oblog u toj tekućini stavlja se na podočnjake ujutro i navečer i drži 10 minuta. Ponavlja se ne­ koliko dana.

*             RUTA, rutvica,  sedef, sedefčić  (Ruta graveollens  L.) Ljekarničko  ime:  Folium  Rutae,  Rutae  Herbae

To je grmolika biljka koja znade narasti i do metar viso­ ko. Raste na mršavom tlu, po kamenjarima u toplim kraje­ vima. Ima jajolike duge listove, trostruko perasto sastavljene. Cvate velikim žuto-zelenim cvjetovima, koji se razviju u pašti- tecima na gornjem dijelu stabljike. Rubovi latica resasto su iskidani. Cvate od lipnja do rujna. Cijela biljka ima  oštar miris. Za vrijeme branja preporuča se na ruke navući ruka­ vice kako bi se spriječila upala i osip kože.

Za vrijeme cvatnje sabire se cijela biljka  i  suši  na  zrač­ nom  mjestu.  Sprema  se  u  polivinilske  vrećice.

Ovu biljku mnogo preporuča Kneipp. Koristi se u obliku čaja: četvrtinu male kavene žlice na litru ključale vode. Čaj je protiv naglog kucanja srca, grčeva u želucu. Grije i umi­ ruje. Protiv navale krvi u glavu, poteškoća pri disanju. Iza­ ziva priliv krvi u maternicu. Protiv nesanice, reumatičnih bolova i kožnih bolesti.

Smije se uzimati samo u navedenoj količini, jer je u ve­ ćim dozama otrovan. Trudne žene mogu pobaciti. Treba ga uzimati samo pod kontrolom liječnika.

Ruta sadrži rutin, eterično ulje, kumarin, jabučne kiseline i gorčinu.

SLJEZ CRNI, guščje cvijeće  (Malva  silvestris L.) Ljekarničko ime: Folia Malvae, Flores Malvae

Nalazimo ga svagdje u blizini naselja, po napuštenom zem­ ljištu, jarcima i između ruševina. Listovi su bubrežasti s nekoliko krpa, na rubu nazubljeni ili narovašeni. Dva  do četiri crvenoljubičasta vrlo lijepa cvijeta, isprugana tamnim plavičastim prugama, rastu iz pazušca listova. Sabire se cvi­ jet i list kad je biljka u punom razvoju. Suši se u hladu. Osu­ šenu biljku treba čuvati u zatvorenim limenkama na suhom mjestu, jer navlači vlagu. Korijen se sabire u proljeće i je­ sen. Dobro očišćen i opran prereže se i suši na umjetnoj toplini.

Cvijet i list liječi (kao čaj) bolesne probavne organe i kašalj, pospješuje izbacivanje ispljuvka; sredstvo su protiv hemoroida, čireva, katara pluća; za ispiranje grla, oči i uha. U istu svrhu služi i korijen (uz mješavinu).

Crni sljez ima mnogo sluzi i nešto tanina, dok cvijeće sa­ drži jedan klorid koji se pretvara u malvidin i glukozu.

SLJEZ  BIJELI, ajbiš, veliki sljez  (Althaea officinalis L.) Ljekarničko ime:  Radix, Folia, Flores Althaeae

Raste u jarcima uz ceste, uz  obale  rijeka,  na  vlažnim mjestima. Naraste do jedan metar visoko. Listovi su  jajoliko široki i meko baršunasto dlakavi. Rubovi lista su narovašeni. Imade vrlo lijepe svijetloružičaste ili bijele cvjetove, koji čine nakupine u pazušcima listova. Čitava je biljka meko dlakava. Lišće i cvijet sabire se za vrijeme cvatnje i suši u  hladu  na tavanu.

Korijen se vadi u proljeće i jesen: dobro se očisti, po sre­ dini proreže i naglo suši pri umjetnoj toplini do 40° C. Prije upotrebe korijen se oguli i isječe u sitne kockice. Mora imati lijepu  izrazito  bijelu  boju.

Svi spomenuti dijelovi se  upotrebljavaju  i  kod  plućnih bolesti. (Korijen je najljekovitiji.) Osim  toga  sljez  liječi  ka­ šalj i upalu grla — ispiranjem — dobar je lijek protiv pre­ komjerne kiseline u želucu, liječi bolest mjehura i  čira  u želucu  (kad  se  smiješa  sa  drugim  biljkama).

U obliku čaja 1—2 žlice na 400—500  g  staviti  u  mlačnu vodu i ostaviti 2 sata da se kvasi. Čaj je  dobar kod crijevnih, plućnih, bubrežnih bolesti i bolesti krajnika. Ako se priprema čaj od lišća, onda jedna žlica čaja prelije se s 200—300 g ključale  vode  i  pije  gutljajima.

Bijeli sljez sadrži: asparagin, dosta masnog ulja,  šećer, sluzi, škroba do 30%.