KUPINA DIVLJA (Rubus fruticosus L.) Ljekarničko ime: Folia et Fructus Rubi fruticosi

Raste svuda po šikarama, na rubovima šuma,  pa  i  u  sa­ mim šumama. Ima duge trnovite grane kao loza s perasto sastavljenim listovima. Cvjetovi su  bijeli  ili  svjetloružičasti, plod je jagodasto crn. Ta je biljka svima poznata, pa posebni opis  i  nije  potreban.

U  proljeće  sabire  se  korijen  i  mladi  listovi  sa  vršikama, a  plod  koncem  ljeta  kad  sazri.

Ako  se  mlado  lišće  žvaće,  jača  zubno  meso.  Korijen,  list i  plod  služe  protiv  zapaljenja  krajnika  i  guše.

Zdravi, lijepi zeleni listovi suše se u hladu. Dobro osušeni drže  se u polivinilskim vrećicama.

Čaj  od  lišća  upotrebljava  se  kod  poteškoća  u  mokrenju i probavi. Čisti krv i liječi kožne bolesti.

Jedna jedaća žlica isjeckanog lišća sa vršikama kuha se 3 minute u 2—3 decilitra vode i ostavi poklopljeno 10—15 mi­ nuta da stoji. Tada se ocijedi, pravim medom zasladi i toplo pije više puta  dnevno.  Za grgljanje  nije  potrebno  zasladiti.

Treba jesti svježe kupine s malo vina, šećera i cimeta. To jača želudac. Protiv trakavice treba tri dana jesti vrlo malo šunke, ribe i juhe, ali što više zrelih kupina.

Kupina  sadrži  tanina,  soli,  željeza,  raznih  kiselina,  šećera i još nekih vrijednih tvari.

KONOPLJA (Cannabis sativa L.) Ljekarničko ime:  Fructus  Cannabis

U plodu (sjeme) konoplje ima dosta masnog ulja, bjelan­ čevine,  glikozid  kanabin,  malo  smole  koja upija.

Upotrebljava se list  i sjeme. Uzme se 1—2 pune  žlice i pola litre mlijeka; ako se pije više puta dnevno po malu ša­ licu od toga sigurno liječi žuticu. Koristi vrlo dobro kod te­ škog zatvora, liječi bolesnu jetru. U obliku čaja 1—2 pune žlice lišća s pola litre vode kuhati 4—6 minuta. Piti hladno po 2 šalice dnevno protiv kronične reume. Kuhano sjeme je odlično  sredstvo  protiv  reumatičnih  bolova.

KRASTAVAC  (Cucumis  sativus  L.) Ljekarničko  ime:  Semen  Cucumeris

Krastavac nije potrebno  opisivati, jer  ga  i djeca poznaju. Sadrži bjelančevine, šećera, mineralnih soli — od svega naj­ više vode.

Sok krastavca žene upotrebljavaju  za  poljepšavanje  lica, jer on daje svježinu koži lica. Sjemenke iz zrelih krastavaca se povade, operu i dobro osuše. U obliku čaja mala žlica na

200 g vode kuha se 6—8 minuta. Time se liječe mokraćni organi, oživljava rad bubrega i bolje je izlučivanje mokraće. U istu svrhu može poslužiti i plod dinja i lubenica.

LAN  (Linum  usitatissimum  L.)  Laneno  sjeme Ljekarničko ime:  Semen Lini

U medicini se danas  mnogo  upotrebljava  laneno  sjeme kao zaštitno sredstvo protiv upale želučane sluznice, upale dišnih organa, zatim i kao blago sredstvo za otvaranje. La­ neno se sjeme stavi u vrećicu i dobro ugrije te služi za lije­ čenje čireva furunkula  (potkožnjaka).

LAZARKINJA, mirisni broć, dišeća perla (Asperuta Odora- ta L.)

Ljekarničko  ime:  Herba Asperulae

Raste u bukovim šumama. Stabljika joj je uspravna i vi­ soka do 50 cm: U pršljenima ima duge jajaste listove dok su na  vrhu  stabljike  sitni  bijeli  cvjetići,  koji  su  izrasli  u  cva-

tovima; prijatnog je i jakog mirisa. Cvate od svibnja do srpnja. Sabire se cijela biljka čim počne da cvate. Suši se u hladu  na  zračnom  tavanu.

Upotrebljava se za razne bolesti: liječenje živaca, lupanje srca, migrene, pijeska u mjehuru i drugih tegoba. Cvijet mi­ ješan sa  kamilicom i  lipom zamjenjuje ruski i kineski čaj. Može mu se dodati i list od šumskih jagoda. Zbog aromatič­ nog mirisa neki  ga miješaju s duhanom.

U suhom stanju jako miriši na kumarin koji  uspavljuje. Osim kumarina sadrži eterično ulje, tanin i gorčine.

Jedna žlica usitnjenog  čaja  sa  200—300  g  ključale  vode da stoji poklopljeno 6—8 minuta, zasladi se medom i doda limunova soka; time se liječi nesanica kod djece  i  starih ljudi. Lazarkinja ima antiseptičko svojstvo zbog prisutnosti kumarina. Kod žutice, bolesne jetre, ili slezene svojom organ­ skom   kiselinom   povećava   mokraću  i  rastvara   kamence.

LADOLEŽ, divlji ladolež, slak (Convolvulus scammonia L.) Ljekarničko ime: Radix Scammoniae

Ladolež je puzava biljka koja se penje po grmlju i  ogra­ dama. Njegova loza znade doseći duljinu do 5 metara. Listovi

su trouglasti, srcastoklinasti sa širokim i uglastim, koso savije­ nim ušima pri dnu. Cvjeta od srpnja do konca rujna u velikim, okrenuto zvonastim, bijelim ili crvenkastim cvjetovima u grupi od 7—9 cvjetova na dugoj dršci koja tjera iz pazuha lišća. Ima ih više vrsta pa treba obratiti  paž­ nju  na  sliku.

Za vrijeme cvatnje sabire se čitava biljka  s  korijenom  i  suši u  hladu.

Ladolež se uzima kao čaj u do­ zi jedaće žlice na 3 decilitra klju­ čale  vode,  ili  alkoholature  koja

se uzima sa malo čaja bijelog sljeza — mala kavena žlica tri­ put  dnevno.  Pojavi  li  se  češće  stolica,  onda  taj  dan  treba

prestati sa uzimanjem. Naročito liječi bolesti žuči i žučnu ke- sicu, bolesti jetre, mokraćni mjehur, reumatizam, zubobolju, arteriosklerozu, vodenu bolest i bolesti želuca.

LAVANDA, despik (Lavandula officinalis  Chaix,  L.  latifo- lia Moedik.)

Ljekarničko ime:  Oleum, Flores Lavandulae

Lavanda je samonikla biljka koja raste u Dalmaciji na suhim i toplim obroncima. Gaji se i u vrtovima. To je po- lugrm koji naraste visoko do 60 cm. Pri dnu je granat. Grane su četverouglaste i polegle. Listovi su slični ružmarinu, sivo- zelene boje sa žlijezdama na naličju, nešto unazad svinuti. Cvate u ljetu. Cvjetovi tvore modre pršljenaste klasove. Pri­ jatnog je jakog aromatičnog mirisa, ukusa gorkog  i  ljutog. Od srpnja do rujna sabiru se vršci  stabljike  sa  cvijećem. Suši se u hladu na zračnom mjestu i sprema u polivinilske vrećice.

U obliku čaja jedaća žlica prelije se s dva decilitra  klju­ čale vode. Može se upotrijebiti kao sredstvo za inhalaciju (udisanje pare). Naš narod čaj koristi protiv bolova srca, vrtoglavice, glavobolje, živčane rastrojenosti, navale krvi u glavu, protiv grčeva. Jača tek, dobar je protiv upale bronhija i napada astme. Snižava temperaturu, umiruje i regulira rad srca.

Lavanda je efikasnija ako se miješa s kamilicom u jed­ nakim dijelovima. Dvije pune žlice čaja  prelije  se  s  pola litre ključale vode i ostavi da stoji poklopljeno 10 minuta. Piju se 3  šalice dnevno, gutljajima.

Lavanda sadrži mnoge tvari koje su korisne za ljudsko zdravlje: linalola, barneola, eteričnog ulja, geraniola, gorčinu itd.

LIPA (Tilia officinarum Crantz, T. grandifolia Ehrh.) Ljekarničko ime:  Flores Tiliae

Raste u šumama, uzgaja se u parkovima i drvoredima uz ceste. Naraste i do 30 metara visoko. Postoji više vrsti lipa; sve su manje-više  ljekovite. Kako većina ljudi lipu poznaje, poseban  opis  nije  potreban.

Lipa cvate od lipnja do konca srpnja. Sabire se cvijet sa pricvjetnim listovima ako je lijepe zelene boje, bez rđe. Inače

se bere samo cvijeće i to čim su se  cvjetovi  otvorili,  prije nego li ostare i promijene boju, jer u tom slučaju droga ne vrijedi. Sabrani cvjetovi sušenjem moraju zadržati svoju pri­ rodnu boju i ugodan miris. Suše se u hladu, najbolje na pro­ zračnom tavanu.

Lipov  cvijet  liječi  prehladu  i  organe   za   disanje.   Tjera znoj i mokraću,  pospješuje  stolicu.  Liječi  trajan  kronični kašalj, bolove kod mokrenja, čisti krv. Liječi živce  od  uzbu­ đenja  i  umora.

Lipa sadrži eterično ulje, glikozid, šećer,  tanin,  hespere- din, gume, sluzi, smote i drugih tvari.

Tko pije redovito čaj od cvijeta lipe (usitnjen 2 žlice na 300—400 g ključale vode) pomiješan sa žlicom meda,  ne mora se bojati upale pluća ili dušnika. Ako se bolesnik od­ luči da pije dnevno litru lipovog čaja — čisti mjehur, umi­ ruje živce, lijek je protiv bubrežnih kamenaca i protiv zno- jenja. Svejedno je da li čaj pijemo ili ga upotrijebimo za kupelj. U tom slučaju čiste se pore kože, čaj probija kroz kožu i liječi.

LOVOR (Laurus nobilis L.)

Ljekarničko ime: Folia, Fructus, Oleum Lauri

Raširen na Sredozemlju kao drvce. Zimzelen čije lišće ima i do 10 cm dužine. Protrljano lišće ima ugodan miris. Suhi listovi služe začinu i djeluju nadražujuće te ga se moraju odreći koji boluju na želucu ili crijevima. Bobice isto služe začinu i tu kao i kod listova treba biti na oprezu.

LINCURA, sirištarka žuta, vladislavka, encian, gorčica (Gentiana   lutea   subs,   symphandra   Murb.)

Ljekarničko ime:  Radix Gentianae

Raste na planinskom  i predplaninskom području,  na gor­ skim travnjacima, naročito u Sloveniji, na Velebitu i Bosni. Stabljika joj je uspravna, okrugla i glatka; iznutra šuplja. Naraste visoko i preko metar, listovi su nasuprotni, ovalno široki. Cvjetovi su zlatožute boje i nalaze se u pazušcima i gustim skupinama. Cvjeta od srpnja do rujna. Podzemni dio biljke veoma je razvijen: ima debeo kolutičan podanak i korijenov sustav (glavno i razgranato korijenje doživi i 60 godina).

U jesen sa sabire podanak s korijenom,  ali  tako  da  se mali dio korijena ostavi u zemlji kako bi se biljka mogla da­ lje množiti. Nakon toga što se podanak i korijen dobro oči­ ste, deblji komadi prorežu — suše se na toplom tavanu — u hladu. Suhi se korijen sprema u limenku,  dobro  zatvori  i čuva na suhom mjestu. Lincure ima više vrsti, ali je najlje- kovitija  žuta.

Čaj od lincure upotrebljava se protiv kruljenja u želucu, protiv bolesti probavnih organa, slabokrvnosti, slabih ko­ stiju, škrofuloze i glista; slabog apetita; lijek povećava broj crvenih  i  bijelih  krvnih  tjelešca  —  zrnaca.  Navodno  liječi i svaku groznicu.

Korijen lincure ne smije se kuhati. Uzima se u obliku praška dva puta dnevno po pola kavene žlice. Djeca uzimaju polovicu gornje doze. — Priprema čaja: mala kavena žlica lincure stavi se u pola litre vode i ostavi 4 sata kvasiti. Uzi­ ma se dva puta dnevno po malu šalicu. Lincura se može kva­ siti i u dobroj prirodnoj rakiji ili vinu 1:10. Pije se u podne i navečer po pola čašice i izvrstan je lijek za umirenje želu­ čanih bolova. Da se dobije bolji okus, može se dodati rakiji ili vinu uz lincuru — malo ploda od anisa.

Lincura sadrži glikozide gencianu i genciopikrin, zatim šećer, gume, pektina i drugih tvari.

MAĆUHICA DIVLJA, dan i noć (Viola tricolor L.) Ljekarničko ime:  Herba et Flores Violae tricoloris

Nalazimo je po njivama, po šikarama, strništima i obrađe­ nom zemljištu. To je nizak razgranjen grm do 25 cm visine. Stablo je trouglasto šuplje. Listovi su srcoliki i jajasti. Cvje­ tovi se nalaze u pazušcima listova nasađeni na dugim stap- kama, šareni u više boja: plava, žuta, bijela ili ljubičasta. Svježa biljka sadrži  razne  organske  kiseline,  eteričnog  ulja sa salicilom, sluzi, tanina, šećera, treslovine i saponinskih tvari.

Upotrebljava se čitava nadzemna biljka za vrijeme cvatnje i  suši  na  zračnom  mjestu  u  hladu.

U obliku čaja liječi kožne bolesti, skrofulozne osipe,  po­ kreće razmjenu tvari, olakšava stolicu, tjera znoj, mokraću i liječi reumatizam. Može se miješati s kamilicom, rutvicom i drugim biljkama. Dobra je i kod kožne bolesti ljuskavca (psoriasis). Doza 15—20 g na pola litre ključale vode.

Sabiru se latice kad su potpuno razvijene i suše  se  u hladu  na  zračnom  mjestu.

Upotrebljava se za ispiranje krajnika, protiv boli u pr­ sima, kroničnog bronhitisa i grčeva u želucu, organa za di­ sanje i protiv kašlja.

Kod doziranja treba biti na oprezu, jer kod uzimanja ve­ ćih količina može doći do trovanja. Zato je najbolje uzimati pod nadzorom liječnika.

MAK TURČINAK, divlji mak, poljski mak, puperlica (Pa- paver rhoeas L.)

Ljekarničko ime: Flores Rhoeados

Svojim velikim žarkocrvenim cvjetovima vidljiv je na da­ leko po našim žitnim poljima, uz puteve, po željezničkim nasipima, na neobrađenom napuštenom zemljištu. Sličan je pitomom maku samo je slabijeg uzrasta.  Ta biljka toliko je poznata, da poseban opis nije potreban.

MASLAČAK, radić, mlječnjak, popino gumno, žuti dimac, žučanik  (Taraxacum  officinale Web.)

Ljekarničko ime: Radix Taraxaci cum herba

Maslačak je svakome poznata biljka s  naših  travnjaka. Naš narod ga mnogo troši u proljeće u obliku salate. U lje­

kovite svrhe skuplja  se  cijela biljka u proljeće: korijen, mlado lišće s cvjetnom krunom. — Odr­ venjeli i truli korijen ne valja za lijek.

Mladi listovi s korijenom i ro­ zetom beru se u proljeće  i  suše na suncu ili umjetnoj toplini. Na­ brani korijen opere se, proreže i suši na suncu ili umjetnoj to­ plini.

Za liječenje se uglavnom upo­ trebljava čitava biljka s korije­ nom.

Maslačak u obliku čaja steže, tjera mokraću, koristi protiv tvr­ de  stolice;  jača želudac,  poprav-

lja probavu, liječi šuljeve, nesanicu, zaustavlja krv, liječi bolesnu jetru, slezenu. Pospješuje  menstruaciju.  Liječi žuč­ nu kesicu, tjera kamence, čisti krv i liječi nutarnje organe, nateklu jetru i kožne bolesti.

Ne valja ga dulje  vremena  uzimati,  pošto  štetno  djeluje na probavu.

Maslačak sadrži insulin, bjelančevinu, gorčinu, vosak i druge korisne tvari.

LJOSKAVAC, pogančeva trava, pljuskavac (Physalis alke- kengi  L.)

Ljekarničko ime: Fructus, Baccae Alkekengi

Ljoskavac raste svagdje po šikarama, vinogradima i svi­ jetlim šumama. Naraste do 50 cm visoko. Listovi su jajasto trouglasti.

Cvjetovi su zvonasti, zelenkasto-bijele boje. Plod je crvena sjajna boba  veličine  divlje  trešnje,  zatvorena  pojedinačno u jako nabreklu poput opne napuhnutu više  uglatu  čašku. Plod sazrijeva u ranu jesen, kiselkast je i može se jesti. Tre­ ba pripaziti da plod ne dođe u dodir sa čaškom koja je vrlo gorka. Sabire se zreo plod i suši na umjetnoj toplini na pe­ ći ili u pećnici. Kad je suh mora pod prstima šuštati. Svoju crvenu boju mora zadržati i nakon sušenja.

Suh plod upotrebljava se protiv teškoća u mokrenju, kro­ ničnog katara mokraćne bešike, pijeska i kamenca u bubrež­ noj i mokraćnoj bešici.

Kao čaj 20 g na pola litre vina ili vode kuhati 1—2 minute. Preko dana piti gutljajima. Ne smije se mnogo, često i dulje vremena  uzimati  jer  truje  želudac.

MATIČNJAK, pčelinja ljubica, miloduh  (Melissa  officina­ lis L.)

Ljekarničko ime: Folia Melissae

Raste u  vrtovima, ali se poludivljeg može naći u blizini naselja uz ograde, živice, a gdje-gdje i u šumi. Ja sam ga do­ sta nabrao u selima na podnožju Kalnika. Naraste do 60 cm visine, sa široko-jajolikim listovima koji su po rubovima grubo nazubljeni. Listovi  leže na  dosta  dugim  peteljkama i sliče malo koprivi. Cijela biljka intenzivno miriši na limun. Cvjeta od srpnja do rujna u bijelim ili  ljubičastim  cvjeto­ vima, koji su prije nego li se razviju žućkaste boje i rastu u cvatovima u  pazušcima  gornjih  listova.

Lišće se sabire kratko vrijeme pred cvatnju, a cijela biljka sa vršikama i lišćem za vrijeme cvatnje. Suši se brzo i opre­ zno na tavanu, i to tako da se naslaže u tankim slojevima kako ne bi promijenila boju. Čuva se na suhom mjestu u polivinilskim vrećicama.

Čaj od listova: jedaća žlica prelije se s dva decilitra klju­ čale vode. Čaj je dobar protiv glavobolje, slabosti živaca, nervoze, proljeva. Ublažuje grčeve, bolesti srca, želuca i zu- bobolje. Pomaže kod besanice, plućnih bolesti i slabokrvno- sti. Čisti krv, pomlađuje srce, krijepi dušu i rastjerava turob­ ne misli. Liječi zujanje u ušima. Stvara ugodno raspoloženje. Podstiče organizam na rad i otpor. Osobito se preporuča trudnim ženama i maloj djeci po malu šalicu kad ih zaboli trbuščić. Budu li spomenuti čaj pile trudne žene, mnogo će im koristiti. I, posve sigurno, neće roditi nakaze, kao kod upotrebe  kemijskih  preparata.

Matičnjak u sebi sadrži eterično ulje s elementima citrola gerainola, lanilola, klorofila, tanina, smole i gume.

MAJČINA DUŠICA, tamjanika, timijan, bakina dušica, po­ povac  (Thymus  serpyllum  L.)

Ljekarničko  ime:  Herba  Serpylli

Raste u velikim količinama na suncu izloženim brežulj­ cima, suhim travnjacima, jarcima uz cestu i na međama. Do­ nji dio joj je drvenast i polegnut.  Iz  njega  izbijaju  vriježe koje uspravno rastu visoko do 30 cm. Listovi su sitno jajasti, grimizni cvjetovi čine okruglasto zbijene cvatove na vrhu sta- biljke. Cvate čitavo ljeto  i ima jak i ugodan miris.

Sabire se čitava biljka bez odrvenjelih dijelova. Ne smije se čupati, nego nožem rezati. Suši se na zračnom tavanu u hladu.

Lijek je protiv želučanih poremećaja, bolesti pluća, dišnih organa, tvrdokornog kašlja, slabokrvnosti, povećanog lučenja žuči, bolesti mjehura, angine, bubrega, ženskih bolesti. Po­ maže kod slabijih živaca i neurastenije. Povećava  fizičku snagu bolesnika. Liječi vrtoglavicu, bolove u zglobovima, škrofulozu. Dobro je djecu kupati u odvaru  majčine dušice radi jačanja živaca.

Priprema: jedna žlica čaja na 3—4 decilitra ključale vode, ostaviti poklopljeno  10—15 minuta. Zatim ocijediti, po želji

zasladiti (bolje medom), dodati malo soka od limuna i piti gutljajima preko dana. Koristi kod kašlja, bronhitisa,  nesa­ nice, plućnih katara, migrene, astme, proljeva,  nadimanja, čira  u  želucu  i  skrofula.

Majčine dušice imade više vrsta. Neke se vrste mijenjaju prema staništu kao i dlakavosti stabla i listova. Jedna pod­ vrsta ima sasvim uske listiće: miris joj je smolast i ukus aro­ matičan. Sadrži eterično ulje s elementima timolakarvakrola, tanina i gorčine.

MRAVINAC, vranilova trava, divlji  mažuran, dobra  misel (Origanum  vulgare  L.)

Ljekarničko  ime:  Herba  Origani

Mravinac nalazimo najčešće na  kamenitom  neobrađenom tlu, na suhim sunčanim livadama, svijetlim šumama, šika­ rama i živicama. Ima jajolike kopljaste listove, naraste  vi­ soko do 40 cm. Cvijeće mu je crveno, rijetko bijelo, razvija se na vrhu stabljike, prijatnog je mirisa. Za vrijeme cvata sabire se biljka od gornje polovice ili vršike i njeno lišće te se suši u hladu na zračnom mjestu.

Liječi prehladu plućnog katara, bolesti želuca, maternice, slabe probave, žutice i slabog izlučivanja želučanih sokova. Povoljno  djeluje na čitav nervni  sistem.

Sadrži eterično ulje s elementima cineola, kamfora, tanina,

boneola, soli i drugih tvari.

MILODUH, blagovanj, sipan, izop, sapunirka, (Hyssopus offinalis  L.)

Ljekarničko ime:  Herba Folia et Flores Hyssopi

Miloduh se razvije u grm visok do jednog metra sa stab­ lom koje je pri dnu drveno, obraslo uspravnim i jako lisna­ tim granama; ima zeleno-crne lancetaste listove skoro bez držaka. Gaji se u vrtovima, ali se može naći i na suhim ka­ menitim mjestima. Naročito se može naći po kamenjarima južne Srbije, u Kranjskoj i Tirolu. Cvjeta od srpnja do li­ stopada. Cijela biljka ugodno miriši. Za lijek se upotrebljava cijela biljka osušena na zračnom mjestu u hladu. Ova biljka vrlo dobro djeluje kod oboljenja organa za disanje. Upotreb­ ljava se kao naljev (prelije ključalom vodom). Liječi kašalj, plućne bolesti;  koristi kod  izbacivanja ispljuvka,  izvana po-

sve  može  zamijeniti  bijeli  sljez.  Jedna  žlica  lišća  ili  cvijeta prelije se sa 300 g  ključale  vode.

Cvijet je ljubičast, ružičast, rjeđe bijel, nalazi  se na vrho­ vima  stabljike  gusto  poredan u  pazuhu  lista.

Vrlo je dobar lijek protiv bolesti crijeva, astme, krajnika, reume, kašlja i slabe menstruacije.

Sadrži eterično ulje, alkaloid, hesperedin, smolu, tanin, jabučnu kiselinu i druge tvari.

MASLINA (Olea europaea L.)

Ljekarničko ime: Oleum Olivarum, Folia Olivae

Porijeklom je po svoj  prilici  iz  Palestine  ili  Male  Azije. Ne podnosi veliku udaljenost od mora. Maslina je vrlo zna­ čajna za životni standard dalmatinskih poljoprivrednika. Ne samo što je maslinovo ulje jedno od najkvalitetnijih, nego je i svestrano i ljekovito: liječi tvrdu stolicu, istjeruje kamence iz žuči, osim toga služi kao podloga za razne masti koje liječe kožne bolesti. Sprečava djelovanje raznih bakterija. Protiv katara uzima se 10—15 kapi na kocku šećera triput dnevno prije jela. Da grije želudac i jača probavne organe — uzimati natašte po žlicu. Protiv zaraznih  bolesti  dvije  kavene  žlice dva puta dnevno. Snizuje temperaturu. Stišava grčeve u cri­ jevima i otvara prolaze iz žučne kesice i jetre, uzima se 100—200 g svakih 3 sata  i protiv žučnog napada. 4 puta dnevno protiv povećanog krvnog pritiska i malarije. Poslije ulja popiti malo crne kave da se ukloni loš zadah iz ustiju.

MEDVJEĐE GROŽĐE, medvetka, planika, gornik (Arcto- staphylos  uva  ursi  L.)

Ljekarničko  ime:  Folia Uvae-ursi

To je vječno zeleni grm koji naraste i metar visoko. Može ga se naći po svijetlim borovim šumama, na pjeskovitom i kamenom tlu. Voli otvorena sunčana mjesta planinskih pre­ djela: Like, Bosne, Sandžaka i Alpa. Odvenjeli ogranci u po­ četku leže na tlu, ali im se zeljasti završeci isprave. Brojni listovi trajno su zeleni i glatki. Cvjeta od travnja do lipnja u bijelim i ružičastim cvjetićima, obješenim  u  grozdovima. Plod je grimiznocrvena brašnjava  boba.

List se sabire od svibnja do srpnja, suši se na  umjetnoj toplini i sprema na suho mjesto.

Čaj od listova naročito liječi povećanu prostatu, mokraćne organe, proljev, šećernu bolest. Plod je zdrava boba iz koje se može pripremiti ukusan zdrav pekmez.

List se upotrebljava  u  obliku  čaja:  jedaća  žlica  lista  kuha se  u  4  decilitra  vode  3  minute.  Efikasnije  je  lišće  uzimati u obliku praška dva puta dnevno: ujutro i navečer po  pola kavene žlice, zalivene  s  malo  vode  kao  aspirin.

Lišće služi kao dezinfekciono sredstvo mokraćnih kanala, specifično kod kroničnog zapaljenja bešike, i drugih bolesti.

Medvjeđe grožđe sadrži tanina, klorofila, glikozid kao ar- butin, gorku tvar, kiseline i drugih tvari.

MEDVJEĐI DLAN,  mečja  šapa  (Heracleum  sphondy- lium  L.)

Ljekarničko  ime:  Radix Heraclei

Raste uz živice livada, na šumskim putovima, uz potoke i rubove šuma. Ima izbrazdanu uspravnu stabljiku koja izraste preko   metar   visoko.   Čitava   je

biljka manje-više  kratko  dlaka­ va. Donji listovi su krpasti do 60 cm veliki. Prema gore sve su ma­ nji i sitniji. Cvijet je velika kišo- branasta kita s oko 20 drški. Sli­ čan je cvijet  angelike.  Stabljika je šuplja. Prerezana jako  miriše na vrtnu mrkvu. Takav ima  i okus.

U obliku čaja popravlja proba­ vu. U obliku alkoholature (30 kapljica razrijeđeno s malo vo­ de) dva puta dnevno navodno koristi protiv impotencije. Ili kao prašak 1—2 grama dnevno (na vršku noža).

Postoji mnogo podvrsta, ali za lijek služi gore opisan s na­ ročito oštrim, ljutim i gorkim korijenom. Koristi kod pada- vice i loše probave. Uzima se jedna mala žlica korijena usit­ njeno na 400—500 g vode da stoji 8 sati. Pije se gutljajima preko dana.

Medvjeđi  dlan  sadrži  arginin,  glutamin,  galaktan,  araban

—           dok u plodovima može se naći dosta eteričnog  ulja.

MILOGLED (Sanicula europaea L.)

Ljekarničko ime: Radix et Herba Saniculae s. Diapesiae

Pripadnik porodice štitarka (Umbelliferae). U srednjem vijeku vrlo cijenjena biljka, s kojom su se liječile bolesti di­ šnih organa, želuca, crijeva, razna krvarenja itd.

Milogled raste u sjenovitim i vlažnim šumama Evrope, Azije i Afrike. Uglavnom  nalazimo  ga  u  bukovim  šumama. To je  trajna biljka s razdijeljenim,  odnosno rascijepanim li­ stovima i sa sitnim glavičastim štitcima, u kojima su smje­ šteni malobrojni  bijeli ili ružičasti  cvjetovi.

Za lijek su uzimali korijen ili čitavu biljku. Vjerojatno sadrži saponim, te tvari koje stežu. Još i sada u narodnoj medicini koristi se za ispiranje ždrijela, zubnog mesa, rana. Općenito je  sredstvo  protiv  krvarenja.

*             MRAZOVAC, leskovik, jesenji kaćun (Colchicum autum- nale L.)

Ljekarničko ime: Semen Colchici, Bulbus Colchici

Možemo ga naći (uvijek u velikom  broju)  u  jesen  po  vlaž­ nim livadama. U rujnu izbijaju iz zemlje svijetloljubičasti ili ružičasti poveliki cvjetovi. Naraste do 20 cm visine (bez li­ stova). U proljeće istjera 2—3  lista (ne viših  od  25  cm). Slični su listu mladog kukuruza. U sredini između listova istjera tobolac koji sadrži  mnogo  sjemenaka,  koje  su  kad sazore tamnosmeđe. Tobolci se sabiru u svibnju i lipnju (prije košnje sijena). Osuše se na suncu. Sjemenke  iz  tobolca  po­ vade se, još dosuše i spreme u limenke koje se hermetički zatvore  (ili  u  polivinilske  vrećice).

Sjemenke se upotrebljavaju u obliku alkoholature 15—35 kapi — dvaput dnevno razrijeđeno u malo vode. — Liječi astmu, lučenje mokraćne  kiseline, kroničnu reumu. Snižava visok krvni pritisak.

U pola litre alkohola (96% jakog) stavi se (50 g) sjemenki mrazovca i pusti da stoji 10 dana. Svaki dan treba bocu je­ danput protresti. Nakon toga se ocijedi i upotrebljava za spomenute bolesti. Vrlo je dobro masirati se gornjim alko­ holom kod bolova u križima. Ako se želi uzimati za unutar­ nje liječenje — tražiti  nadzor liječnika.

NEVEN,  prstenčac,  vrtni ognjač  (Calendula officinalis  L.) Ljekarničko ime: Flores Calendulae

Raste odgajan po vrtovima i grobljima. Stabljika je tek u gornjem dijelu jače razgranjena. Sva je obrasla kratkim me­ kim dlačicama. Svaki pojedini ogranak završava velikom glavicom cvijeta narancastožute boje, čija je koturica prema unutar uvinuta. Čitava biljka uljasto je ljepljiva i ugodno miriše. Naročito cvjetovi  imaju jaki  miris.  Cvjeta od  lipnja do listopada.

Za vrijeme cvata sabiru se cvjetne latice i cijela biljka. Cvjetne latice imaju najveću vrijednost. Suše se u hladu na toplom  tavanu.

Čaj od cvjetnih latica lijek je protiv žutice, bolesti bu­ brega, škrofuloze, slabokrvnosti i opće slabosti, kod teškoća pri mokrenju, bolesti maternice, za izazivanje menstruacije. Liječi groznicu. Za vanjsku upotrebu: liječi  čireve,  naze- bine i ranjavu kožu — u obliku obloga. Sitno isjeckana cijela biljka, pomiješana s jestivim  lojem  ili  svinjskom  mašću (koja nije soljena), liječi čireve, lišajeve (ekceme) i škro- fulozu.

Kneipp preporuča čaj od nevena (10 g na 200 g vode samo da zavri) kod zapaljenja želučanih čireva, dnevno 6—8 puta po jednu žlicu. Isto tako kod otoka jetre, slezene  i  žutice. Ako se uzme malo cvijeća s lišćem, to kuha u mlijeku i uzi­ ma triput dnevno po šalicu liječi škrofulozne čireve i stvrd­ nute  žlijezde.

Neven sadrži  kalendulin, eterično ulje, jedan saponin, sa- licilne kiseline i gorčinu.

OČAJNICA, jetrenjača, smrduša, gorčika, marulja (Marru- bium vulgare  L.)

Ljekarničko  ime:  Herba  Marrubii  albi

Raste na suhim kamenitim krečnjacima, pašnjacima i po­ red putova. Stabljika joj je uspravna i dlakava, visine do 50 cm. List bijelo-srebrn, pokriven gustim bijelim maljama. Cvijet je bijel i zbijen u male gomilice bez peteljaka, s iz­ gledom neprekidnog klasa. Time se razlikuje od crne ko­ prive. Cijela biljka ima jak i neugodan miris. Ukusa je gor­ kog i ljutog.  Cvjeta od srpnja do rujna.

Sabire se nadzemni dio biljke i suši u hladu. Prema tvr­ đenju dr Gostuškog najlakše se uzima u obliku alkoholature:

6  jedaćih  žlica  suhe  biljke  stavi  u  litru bijelog  vina  i  ostavi

8  dana  kvasiti.  Od  tog  vina   bolesnik   uzima  1—2   decilitra

dnevno. Navodno je ta biljka jedna od prvorazrednih za lije­

čenje plućnih bolesti, stanja poslije gripe, zatim u početnoj

tuberkulozi  —  s  ranama  u  plućima  —  i  grozničavim   sta­

njima.  Protiv  malarije,  tifusa i  trbušnih  groznica.  Popravlja

apetit  i  vrlo je  dobra  za  izbacivanje  ispljuvaka.

Očajnica čisti krv, rastezuje, oživljava žlijezde.  U  obliku čaja jedna žlica na 300—400 g ključale vode, ostaviti poklop­ ljeno 10—15 minuta po strani. Pije se dvaput dnevno po ša­ licu. Liječi bolesti živaca, katar dišnih organa, kašalj, katar želuca, otečenu jetru, žuticu i druge bolesti. Pomiješan s ko­ rijenom maslačka još  je  efikasniji.

Očajnica sadrži eterično ulje, marubin,  tanin  i smole.

OMAN, obratiš, veliko zelje, veliki korijen (Inula hele- nium  L.)

Ljekarničko ime: Radix Inulae helenii

Može ga se naći u grmlju uz živice i putove, u blizini obra­ đenih površina i rubovima šuma. S razgranjenom  stablji­ kom oman  naraste i preko dva metra u visinu. Listovi  su veliki, jajastoovalni (poput hrena), rubovi su nazubljeni i bez peteljke. Cijela je biljka manje-više dlakava. Ima pojedi­ načne velike žute cvjetove i cvate cijelo ljeto.

Za ljekovite svrhe upotrebljava se korijen  s  podankom koji jako miriše na kamfor.  Ima mrku boju, debeo je i gra­ nat. Prije sušenja treba ga dobro oprati, uzduž  prorezati  i sušiti na toplom zračnom mjestu ili umjetnoj toplini. Zatim se sprema u limenke da ne ishlapi.

Osim astme oman u obliku čaja liječi  kataralni bronhitis, plućne bolesti, ženske bolesti i išijas.

Prašak od omana dva-tri puta dnevno pola čajne žličice pomiješamo s dosta meda ili kandis šećera koristi kod svih oboljenja dišnih organa i spriječava da žena prijevremeno rodi.

Oman sadrži i do 40% inulina, kamfora, eteričnog ulja s heleninom, smole, kiseline i drugih tvari.

NANA PITOMA, metvica, nana ljuta, paprena metvica (Mentha  piperita  L.)

Ljekarničko ime:  Folia Menthae piperitae

Ovu ćemo biljku rijetko naći u divljini, pa se ona mora uzgajati. Uspijeva u lakšem ilovastom tlu s mnogo vlage i topline. Naraste do 70 cm visine. Cvate od srpnja do kolo­ voza. Za vrijeme cvatnje sabire se  čitava  stabljika.  Preko ljeta sabiru se listovi. Listovi su jajasto zašiljeni. Na rubo­ vima vrlo malo nazubljeni.  Cvjetovi  su u cvatu  crvenkasto-

-bijele  boje,  a  izbijaju  u  koljenima.  Cijela  biljka  intenzivno miriše na mentol kao i nana kudrava.

Čaj od nane upotrebljava se (uzima se) za dobru probavu, bolest žuči i glavobolju. Odstranjuje suvišnu kiselinu iz že­ luca, liječi krvne bolesti, dobra je protiv  grčeva,  premore- nosti živaca, trovanja i povraćanja.

ODOLJEN, macina trava, valerijana, kozlić (Valeriana of­ ficinalis  L.)

Ljekarničko ime:  Rhisoma, Radix Valerianae

Raste svagdje po vlažnim mjestima: uz živice po livadama, u šikarama uz potoke, na kamenitim stijenama. Naraste i preko metar visoko. Postoji više samostalnih vrsta (odlika). Stabljika mu je gola ili blizu zemlje pahuljasto dlakava.  Li­ stovi su lepezasto perasti i razdaleko nazubljeni.  Cvijet  je sitan (bijel i ružičast), prijatnog je mirisa, a sakupljen je na vršku  stabljike  u  metlastim  pašticima.

Sabire se podanak s korijenom (biljka mora imati najma­ nje dvije godine). Podanak je debeo s brojnim nitastim ko- rijenčićima. Na površini je žućkastosmeđ, iznutra je bjel­ kaste boje. Deblji se podanci očiste od zemlje i  uzduž  ra­ skole. Suši se na suncu ili na umjetnoj toplini i drže herme- tički  zatvoren u  limenkama  na  suhom  mjestu.

Odoljen liječi poremećeni krvni tok, krvni pritisak i jača probavne organe. Liječi nervozu srca, bolesti živaca. U obli­ ku tinkture naročito je sigurno sredstvo protiv živčanog uz­ buđenja i histerije.

Jedaća žlica korijena, na dva  decilitra hladne vode, ostavi se 10 sati kvasiti. Od tog hladnog čaja uzima se 6  puta dnevno po jedaću žlicu. Ne smije se kuhati ni prati, jer time iz biljke nestaju ljekovite tvari.

ORAH PITOMI  (Juglans regia L.)

Ljekarničko ime: Folia Juglandis, Cortex Juglandis fructus

Orahovo stablo i njegov plod  toliko  su  poznati,  da  opis nije potreban. Upotrebljava se lišće i plod. Čaj od mladog orahovog lišća, koji se još nije potpuno razvio, liječi plućne bolesti, čisti krv, škrofule, katar crijeva. Dobar je lijek pro­ tiv trakavice, upale  sluzokože. Jača probavne organe. Liječi upalu očiju, istjeruje crijevne nametnike.

Orahovo lišće suši se u tankim slojevima na  tavanu  u hladu.

Orahovo ulje na salati od krumpira — 6 jedaćih žlica — tjera trakavicu (pantljičarku). Orahovo lišće služi i za ispi­ ranje kod bijelog pranja: 4—5 jedaćih žlica lista kuha se 5 minuta u pola litre vode i stavlja se u obliku obloga na pri- števe i čireve. Mladi plodovi, dok još nisu sazreli, služe za pravljenje  ekstrakta i  za ukuhavanje.

U orahovom listu ima mnogo treslovine i može se ubrajati među sredstva koja stežu. Orahov plod sadrži veliki postotak masnoće čak i preko 56%, bjelančevine 15%, 12—13% ugljič­ nih hidrata, 2%  hranjivih  soli.  Orahovo  ulje  po  vrijednosti je ravno  maslinovom ulju.

List oraha treba naglo sušiti na suncu da  ne  promijeni svoju prirodnu boju. Sadrži junglandin, glikozid, razne or­ ganske kiseline s kalcijumom, tragove eteričkog ulja, bjelan­ čevine, tanina i drugih tvari. Čaj se priprema ovako: žlica li­ sta za litru vode kuhati 8—10 minuta. Pije se triput dnevno po šalicu protiv škrofula. Zelene ljuske  oraha  6—8 g  ku­ hati 5 minuta u pola litre vode, koristit će kod crijevnog želučanog katara i za jačanje mišićnog sistema.

PELIN,  osenač,  pelinček,  vakčenac  (Artemisia absinthium

L.)

Ljekarničko ime:  Herba Absinthii, Folia Absinthii

Pelin se može naći na neobrađenim površinama, na suhim kamenitim mjestima. U okolici Kalnika  i Rijeke vidio sam mnogo pelina kako raste u divljini. Ima ga diljem naše do­ movine. Pelin raste na razgranatoj stabljici kao polugrm. Ima dvostruko peraste listove, gusto pokrivene srebrnasto svile­ nim  maljama.

Ima okruglaste i vrlo brojne cvjetove žute boje. Cvjeta od srpnja  do  rujna.  Pelin  je  vrlo  gorka  biljka.  Sabiru  se  listovi i  cvjetne  vršike,  (gornji  dio  grane  s  cvijetom  i  listovima),  u

vrijeme  dok  se  cvjetovi  još  nisu  potpuno  razvili,  odnosno otvorili. Suši se u hladu.

Već i mala  količina  te  biljke  jača  želudac,  povećava  volju za jelom. U malim  količinama  djeluje  umirujuće,  pa  se  uzi­ ma kao sredstvo za uspavljivanje. Čisti krv. Koriste ga i  za ženske  bolesti,  groznicu,  bolesti  jetra  i  bubrega.

Pelin ne treba uzimati vrlo često  i  dugo  vremena,  jer  u tom slučaju izaziva glavobolju i vrtoglavicu.  Čaj  od  pelina zbog gorčine ne kuha se nego se  pelin  prelije  ključalom  vo­ dom  (jedna  kavena  žlica  na  200 g  ključale  vode).

Pelin u obliku praška dva puta dnevno na vršku džepnog noža u juhi ili inače pomiješano s jelom, vrlo dobro liječi bolesnu jetru i žuticu.

Pelin sadrži veliki postotak gorčine, zatim eteričnog ulja, jabučne kiseline i drugih tvari. Može ga se upotrijebiti pre­ livenog ključalom vodom i  u  obliku praška. Ulazi  u sastav mnogih trava: protiv šećerne bolesti, gihta, reume, gojazno- sti. Naročito dobro djeluje na bolesnu jetru, izravno djeluje na jačanje krvi i bolju razmjenu tvari. Ne pretjerivati kod uzimanja, jer u njegovom eteričkom ulju  ima tujana koji  je inače jak otrov. Jednu žlicu usitnjenog pelina stavi se u litru bijelog prirodnog vina i ostavi da stoji 5—8 dana. Od  tog lijeka uzima se triput dnevno po jednu čašicu. Liječi nadi­ manje, tjera žuč i jača sokove želuca.