DIMNJAČA, runjavac, rozopas, rosnica (Fumaria officina­ lis L.)

Ljekarničko  ime:  Herba  Fumariae

Dimnjača se može naći na obrađenom tlu, među žitari­ cama,  na  napuštenom  zemljištu  i  drugdje.  To  je  vrlo  raz-

granjena biljka sivozelene boje visoka do 60 cm. Cva­ te u grozdastim bijelim i ružičastim cvjetovima od lipnja do srpnja. Listovi su dvostruko perasti, razdije­ ljeni  u  mnogo  režnjeva.

Za vrijeme cvatnje sabire se cijela biljka. Suši u hla­ du na zračnom  mjestu.

Odlika mu je da čisti or­ ganizam i krv. Ako se uzi­ ma samo 8 dana, stvara crvena krvna tjelešca. Uzi­ ma li se i dalje (dulje vre­ mena) djeluje suprotno — smanjuje. Navodno liječi šećernu  bolest,  proljev,  ar-

teriosklerozu,  kožne  bolesti  i  šuljeve,  katar  želuca  i  crijeva kao  i  bolesti  dišnih  organa  i  jetre.

GOSPINA TRAVA, kantarion, ivanje zelje, krv sv. Ivana, gorač, zvončić,   strašno  zelje   (Hypericum  perforatum  L.)

Ljekarničko ime:  Herba Hyperici

Raste po pašnjacima, uz ceste, na napuštenom  zemljištu. Ima uspravnu stabljiku s vrlo granatim gornjim dijelom. Naraste i do 70 cm visine. Listovi su mali, nasuprotni, jajasti

—           bez  peteljke.  Na  vrhu  stabljike  nalaze  se  bogato  razvijeni zlatožuti,   lijepi  cvjetovi  koji  čine   cvatove.

Sabire se gornji  dio  biljke  za  vrijeme  cvatnje  od  srpnja do rujna. Treba je  odrezati  ispod  polovice  njezine  visine  ka­ ko bi  se dobila  što bolja droga. Suši  se u hladu, na tavanu i sprema  u  polivinilske  vrećice.

Upotrebljava se u obliku čaja protiv bolesti jetre, bubre­ ga, vodene  bolesti,  kamena  u bubregu,  proljeva,  pomanjka-

nja teka, za jačanje živaca, moždine i pomaže kod izbaciva nja  ispljuvka.

Za čaj se obično uzima jedaća žlica na 3 decilitra vode. Voda treba samo da proključa i odmah se skine sa štednja­ ka. Uzima se 2—3 puta dnevno po jednu šalicu prije jela. Osobito se preporuča da se uzme kad se mokraća ne može zadržati.

Kad se 2 jedaće žlice čaja ostave u 3 decilitra vode 12—16 sati i kroz dulje vrijeme uzima po malu šalicu s malo meda, lijek je protiv svih unutarnjih bolesti: oteklina, išćašenja, reumatičnih bolova u zglobovima ili bolova u križima. Krasti- ce i osipe i odrasli i djeca mažu i masiraju uljem koje je pripremljeno s gospinom travom. Ulje se dobije ovako: u jednu litrenu bocu stavi se 4 jedaće žlice nerazvijenih pupova gospine trave i ostavi da malo povenu. Nakon toga u bocu se nalije pola litre finog maslinovog ulja, boca se dobro začepi i ostavi na toplom mjestu 6—8 nedjelja.

DRAGOLJUB divlji, kapucinka  (Tropaeolum  maius L). Ljekarničko ime: Herba Nasturtii indici

Raste   u   svijetlim,   suncem   obasjanim   bukovim   šumama i gajevima. Ima široke jajolike — poput muške bokvice — uvinute   listove   s   mnogo   ravnih   žila.

Listovi su nasađeni na podanak s vrlo kratkom peteljkom. U proljeće iz po- danka istjera stabljika visoka do 15 cm, na čijem se vrhu nalazi klas vrlo lijepih bijelih cvjetića.  Cvjeta u lipnju i  srpnju.

Za vrijeme cvatnje sabire se lišće i cvijet i suši u hladu, a plod u ranu je­ sen kad sazri.

Dragoljub sadrži sumporasto ulje koje je vrlo korisno kod proširenih pluća i zagnojenih plućnih žlijezda i iz­ bacivanja ispljuvka (šlajma).  Uzima se u obliku alkoholature triput dnevno po malu žlicu — razrijeđeno s malo vode. Dragoljub luči mokraću, podstiče ži­ votnu snagu. Sa te strane može  ga se

preporučiti. Vrlo je dobar za vanjsku upotrebu — protiv kožne bolesti. Naročito je dobar kod ispadanja kose u ovoj mješavini: lišće i plod dragoljuba, lišće žare koprive i list šimšira — po 5 jedaćih žlica — sve usitnjeno. Stavi se u pola litre 96 posto jakog alkohola i ostavi 3 nedjelje stajati. Dnev­ no jedanput treba bocu protresti. Zatim ocijediti s pritiski- vanjem. Taj se lijek utrlja u kožu  tjemena  na  mjestu  gdje kosa opada. Nakon jednog sata glava se opere mlakom vo­ dom. To se ponavlja svaki drugi dan — tri nedjelje.

GAVEZ,  crni  korijen  (Symphytum  officinale  L.) Ljekarničko ime: Radix Consolidae ili Radix Symphyti.

Gaveza ima svagdje uz potoke na  vlažnom  tlu,  na  vlaž­ nim livadama nizinskog šumskog područja. Ima razgranjen debeo  crni  korijen,  iznutra je bijel  i  sluzav.  Ima uspravnu

stabljiku koja naraste do 80 cm visine. Veoma je razgranat, sa ši­ rokim kopljastim listovima, gru­ bim maljama i oštrim vrhovima. Cvate u kiticama crvenoružiča- stim i ljubičastim cvjetovima. Cvate čitavo ljeto. Korijen se be­ re u proljeće ili u ranu jesen. Korijen se očisti od zemlje, ras­ koli i suši na suncu ili na umjet­ noj toplini. List  i  cvijet  se bere za vrijeme cvatnje.

Gavez je lijek protiv bolesti pluća, prekomjernog lučenja že­ lučane kiseline, kašlja, grčeva. Djeluje na koščani  sustav  tako da  prelomljena  kost  brže  zara-

ste. Narod ga upotrebljava za liječenje rana na tijelu. Inače cijela biljka služi za stezanje  sluzokože.

Jedaća žlica cvijeta i lišća gaveza stavljena u pola litre ključale vode  izaziva znojenje i jača mokrenje. Gavez liječi bronhije — astmu.

Isjeckaj nasitno: korijen, lišće i cvijet, i skuhaj  u  mli­ jeku. Time obloži ranu svaki dan  pa će i najveća rana  za kratko vrijeme zarasti.

čaj  se ne smije pripremiti u željeznom loncu.

Ako se šaka gaveza kuha u litri vode i u toj vodi triput dnevno umiva, odstranjuje bubuljice sa lica.

Prašak korijena sipa se na gnojne i svježe rane, a jedan­ put dnevno jedna čajna žlica popije se s mlijekom kao aspirin.

Gavez sadrži: hormon auksin koji s lakoćom stvara  novo tkivo — stoga rana brzo zaraste. Kod krvavih ispljuvaka  ko­ rijen se ostavi  u  vodi  (ne  smije  se  kuhati)  više  dana  i  pije ta  voda  gutljajima po šalicu  dnevno.

*             GOROCVIJET  (Adonis  vernalis  L.) Ljekarničko ime:  Herba Adonidis vernalis

Raste na suhom vapnenastom tlu u Srbiji, na nekim mje­ stima u Srijemu i okolici Zagreba. Ima snažan i vlaknast podanak. Naraste visoko do 30 cm.  Listovi  su  višestruko fino izrezani. Na vrhu  svake  pojedine  stabljike  nalazi  se po jedan lijepi veliki  žuti  cvijet  koji  se  razvija  od  travnja do  lipnja.

Za vrijeme cvatnje sabire se cijela  biljka i suši  na  zrač­ nom mjestu u hladu. To je vrlo dobra droga za liječenje srca, angine pektoris, trovanje s duhanom. Podstiče mokrenje, po­ boljšava  krvotok,  obnavlja  snagu  srca.  Liječi  bubrege.

U obliku čaja kavenu žlicu kuhati 2 minute u 300 g vode. Tu količinu podijeliti na 3 obroka: ujutro, u podne i navečer poslije jela. Gornja se biljka uzima pod kontrolom liječnika.

GORUŠICA, slačica bijela (Brassica alba L.) Ljekarničko ime:  Semen Sinapis albae

Raste po našim vrtovima, žitaricama i napuštenim mje­ stima, ima uspravnu razgranjenu stabljiku visoku do 60 cm. Ima perasto ili lirasto zarezane listove. Svi su joj dijelovi dlakavi. Cvate lijepim žutim cvjetovima od svibnja do kraja srpnja.

U jesen sabire se sjeme iz njezinih mahuna,  dobro osuši i zatvori u limenke. Naš narod je upotrebljava kao  lijek protiv šećerne bolesti i zatvora; protiv navale krvi u glavu, bolesne jetre, nesanice, bolesti dušnika, reume i zapaljenja plućne maramice.

HMELJ, (Humulus lupulus L.) Ljekarničko ime:  Glandulae Lupuli

Hmelj se kod nas mnogo uzgaja  u  Vojvodini  i  Slove­ niji, ima ga u Slavoniji i drugdje. To je povijuša čija se stab­ ljika (loza) digne na kolcima, za to postavljenim, i do šest metara visine. Listovi su trokrpasti i peterokrpasti i hrapavi. Okićen je laganim suhim šišaricama koje su se razvile iz muških resica na ženskim biljkama.

Šišarke se sabiru prije sazrijevanja i suše na  toplom  ta­ vanu. U obliku čaja: jedaća žlica na pola  litre  vode.  Pije  se triput na dan prije jela po šalicu. Liječi zapaljenje bubrega, bolesnu jetru, djeluje kao blag otrov, tjera mokraću  i  znoj. Liječi bolesnu slezenu, loš apetit, umiruje,  stišava  i  uspav­ ljuje nerve. Liječi oboljelu žučnu kesicu, groznicu i osjećanje straha. U proljeće mogu se mladi izdanci jesti kao  šparoga. Jastuk napunjem hmeljom uspavljuje i djeluje povoljno na cirkulaciju  krvi  —  tvrdi  dr  Gostuški.

Hmelj sadrži:  eterično ulje, tanina, smole, holina, gorčine i narkotični alkaloid hopein. Prašak šišarki, koji se dobiva lupanjem po njima, uzima se na vršku noža jedanput dnevno. Liječi uzetost, grčeve u donjem trbuhu, nesanicu i slične bolesti.

Sadrži eterično ulje u svim svojim dijelovima. Cijela bilj­ ka je ljekovita zbog svojstva izazivanja jačeg mokrenja i uklanja nadimanje. Vrlo je dobar za starce koji slabo mokre. Sjeme je jače od korijena i lišća.

HRAST (Quercus petraea Liebl) Ljekarničko ime:  Cortex Quercus

Svatko od nas poznaje stablo hrasta. Stoga ga na ovom mjestu neću opisivati. U proljeće (dok se nije potpuno raz­ vio) sabire se mlado lišće i kora mladog hrasta, ali bez pluta. (Samo srednja kora).  Babuške u jesen kad sazriju.

Tri jedaće  žlice  sitno  isjeckane  kore  stavi se u  litru mli­ jeka i  prokuha. U slučaju trovanja gljivama ili bilo  kojom drugom hranom, neka se pije  spomenuto  mlijeko,  sve  dok se ne počne povraćati. Ako se upotrijebi na vrijeme tj. prije nego li je otrov krvlju raznesen po tijelu, siguran je protu­ otrov. Inače čaj od kore jača srce i stišava krvarenje crijeva,

želuca, krvavi kašalj i izbacivanje krvi. Spolja služi kao oblog protiv kožnih bolesti. Vrlo je dobar protiv krvave grize, pre­ hlade mjehura i povratne groznice. Kod ispiranja  je  sred­ stvo protiv bijelog pranja kod žena. Slično djeluje i hrastovo lišće kod krvarenja iz maternice. Može se u jednakim dijelo­ vima miješati s orahovim  lišćem.  Kod  ispiranja  uzima  se 10 jedaćih žlica kore na litru vode. Od iste smjese može se kuhati i čaj — jedaću žlicu na 2 decilitra vode kuhati 2—4 minute.

Kora mladog hrasta dobro se osuši, grubo  stuče  i  3—4 žlice stave se u jaku komovu ili šljivovu rakiju da stoji 10—14 dana. Od tog lijeka uzima se 15—20 kapi u malo vode prije jela. Liječi groznicu, bolesnu jetru, proljev, kamence u jetri i bubrezima, te kolike.

IĐIROT, mirišljava trska (Acorus calamus L.) Ljekarničko ime:  Rhisoma Calami

Može se naći svagdje uz potoke, jarke, močvare i stajaće vode. Naraste do metar visine. Cvate od lipnja do kolovoza. Cvjetni grozd sjedi na dnu stabljike sa strane, vrlo je dugo­ ljast, valjkast s vrlo gustim cvjetićima žućkastozelene boje. Podanak je vrlo razgranjen a leži na dugom horizontalnom korijenu iz kojeg izrastu dugi kopljasti  listovi.  Iđirot  vrlo sliči barskoj perunici.

Podanak se sabire — u proljeće ili u kasnu jesen.  Dobro opran i prorezan suši se na umjetnoj toplini — sprema na suhom  mjestu.

Iđirot liječi jetra, organe za probavu, bolesti crijeva i pospješuje izbacivanje bubrežnih kamenčića. Rakija u kojoj je kvašen iđirot služi za ispiranje usta i učvršćivanje zubnog mesa; dodaje se i jakim rakijama za pravljenje likera. U sva­ kom slučaju zdravo je popiti malu čašicu rakije u kojoj je kvašen iđirot.

Iđirot umiruje lupanje srca, tjera mokraću, jača tek. Kao čaj za dezinfekciju pluća, protiv  nadimanja.  Jednu  žlicu čaja (usitnjenog korijena) preliti sa 300 g ključale vode i ostaviti poklopljeno 10—15 minuta da stoji. Nakon toga se ocijedi i pije triput dnevno prije jela po šalicu. Ako se radi o bolesti želuca, onda iđirotov korijen treba miješati sa isto toliko preslice.

Iđirot sadrži: glikozid, eterično ulje, akorin, alkaloide, smolu, škrob i neke tragove holina.

Iđirot u  domaćinstvu  može  da  zamijeni  cimet.

IVANJSKO  CVIJEĆE, bročika  (Galium verum  L.) Ljekarničko ime:  Herba Galii veri

Stabljika je drvenasta, često  puza- va, cijela je biljka puna mirišljivih, zlatožutih cvjetića. Pri dnu je gra­ nata i slabo maljava. Lišće je sitno, dugačko s oštrim vrhovima i s jed­ nom žilom na sredini. Listovi su po­ put vijenca (6—8) složeni pri  sva­ kom koljenu. Cvate od  srpnja  do rujna.

Za vrijeme cvatnje  sabire  se  cije­ la biljka i suši u hladu. Za vrijeme sušenja   biljka   pocrni.

Upotrebljava se u obliku čaja kod

epilepsije i napadaja histerije; izlu­ čuje mokraću. Liječi upalu jetre, bubrege i organe za disanje.

ISLANDSKA MAHOVINA, islandski lišaj, gorski mah (Ce- traria islandica (L) Achi.)

Ljekarničko ime:  Lichen islandicus

Raste u šumama viših planinskih područja: Bosne, Crne Gore, Slovenije i drugdje. Ima uspravnu stelju sličnu grmu, koja je u svježem stanju žilava i ponešto sliči koži. To je vrlo niska biljka. Njena strana okrenuta svjetlu maslinasto je ze­ lene boje, a suprotna strana sva je zelenosiva s bijelim pje­ gama. Steljka je obično crvenkaste boje. Suha mijenja boju. Nema ni lista ni korijenja, ni mirisa; ukusa je gorkog. List je poput neke opne. Raste sastavljeno i to na korijenu dru­ gog  bilja.

Sabire se od svibnja do rujna. Suši u hladu i sprema na suho  mjesto.

Upotrebljava se protiv plućnih bolesti za poboljšanje ape­ tita. Islandsku mahovinu prethodno treba kvasiti u  vodi 6—8 sati i kuhati u istoj vodi dok ne postane sluzava. Tad se ocijedi i doda jedaća žlica samljevenog aniša i 2 žlice pravog pčelinjeg meda. Od toga se čaja pije nekoliko puta dnevno po malu šalicu.

Ovako pripremljen čaj vrlo je dobar protiv svih upala, nahlada, promuklosti, grčevitog kašlja, plućnog katara. Čisti i jača sluznicu probavnih organa: želudac, crijeva, jetra, sle­ zenu, gušteraču i mokraćni mjehur. Lijek je protiv slabe pro­ bave, neuredne stolice, čireva u crijevima i želucu, kao i pro­ tiv šećerne bolesti. Naročito je dobar za trudne i slabunjave žene poslije poroda. Koristan je za rekonvalescente i djecu. Pije se po dvije male šalice  dnevno, gutljajima.

Islandska mahovina  oživljava  i  pokreće  crijeva.  Ako  se jedna  žlica  čaja  stavi  u  2—3  decilitra  vode,  kuha  5  minuta i pije triput dnevno, hladno, pola sata prije jela, povećava se broj crvenih i bijelih krvnih zrnaca. Liječi kašalj, bolove u crijevima. Kao sirup: 20 g na 300—400 g vode da  stoji nekoli­ ko sati, tada se  ocijedi  u  drugu  šalicu  a  na  ostatak  nalije još 300 g vode i taj ostavi nekoliko sati. Tada se spoje obje tečnosti  u jednu posudu  i  kuha  s  medom  do gustoće  sirupa.

Islandska mahovina sadrži škroba i do 70%, gorčine 2%, glikozida, šećera, cetrariju, sluzi i drugih tvari u stanovitim količinama.

IMELA   (Viscum  album  L.)

Ljekarničko ime:  Stipites, Folia Visci albi

Tog grmovitog parazita može se vidjeti po stablima  vo­ ćaka, naročito jabuka, hrasta i drugih stabala. Ja sam je na­ šao i na stablu gloga. Ima zelenožućkasto, vječno zeleno, zeljasto lišće sa žutim cvjetićima i plodovima koji su bijele boje i puni  ljepiva  soka.

Sabiru se mlade grančice (do tri koljena) i  lišće koje  se suši pri umjetnoj  toplini i sprema na suhom mjestu.

Imelom se liječi padavica, grčevi, arterioskleroza,  povi­ šeni krvni tlak. Uzima se u obliku praška: dva puta dnevno na vrhu noža ili pola čajne žlice. Prašak se popije s vodom, vinom ili u jelu. Liječi smetnje u radu srca  i  klimakterij. Inače  se  upotrebljava  i  u  obliku  hladnog  ekstrakta;  kvaše-

njem, tri sata, u toploj vodi. Uzima se pola malene žličice na tri decilitra hladne ili mlake vode. Ta  se  količina  popije; pola ujutro, a pola navečer, prije spavanja. Ili u  prahu  — jedna petina male žlice na dan.

Imelu se može upotrijebiti na razne načine: u obliku pra­ ška (2 žlice u kg meda dobro izmiješati). Uzima se 2 kave- ne žlice dnevno. Može se staviti u mlijeko, vino, u hranu. U 200 g vode stavi se kavena žlica praška i pusti da stoji 8 sati. Pije se gutljajima preko dana. Osim gore navedenih bolesti imela uređuje stolicu, liječi nezdravu krv (naročito kod raka) zaustavlja krvarenje, umiruje živce. Liječi  nesanicu,  šumlje- nje u ušima. Kao čaj uzima se dvije kavene žličice na 300—

—400 g ključale vode i ostavi poklopljeno nekoliko minuta stajati. Pije se ujutro natašte i jedan  sat  poslije  večere  — po šalicu.

Imela sadrži: zelenu smolu, masno ulje, eterično ulje, viscin, sluz, stežuću tvar, gumu, kiselinu i druge tvari.

JAGLAC, jagorčika, žmigavec, visoki jeglič (Primula offici­ nalis  Jacq.)

Ljekarničko ime: Radix, Flores, Herba Primulae

Jaglac  sa  žutim  cvjetovima  cvate  među  prvim  cvijećem u proljeće. Jaglaca nalazimo više odlika. Raste u svijetlim šumama, među živicama, grmlju. Odgaja se u vrtovima kao ukrasna biljka. Cijela biljka  je  dlakava.  Cvjetovi  se  nalaze na kraćoj ili duljoj stapci — na vršku — koja izraste od sa­ mog podanka složena u štitastom cvatu. Listovi su neravni, namreškani sa perastim žilicama.

Za vrijeme cvatnje sabire se korijen, list  i  cvijet.  Treba brati one biljke čiji su cvjetovi  izrasli  na  dugoj  dršci  i  nag­ nuti  su  na  jednu  stranu,  jer  su  ljekovitiji.

Jaglac je naročito dobar kao sredstvo protiv plućnih bo­ lesti, nesvjestice, lupanja srca. Čaj  od  cvjetova  povećava broj crvenih krvnih tjelešaca. Liječi začepljenost, histeriju. Uzima se korijen: tričetvrtine žlice na  tri decilitra  ključale vode — triput dnevno po šalicu. Lišće je veoma bogato C vi­ taminom. Pomaže cirkulaciju krvi, bolje  izbacivanje  ispljuv­ ka; protiv nesanice, migrene, neuredne menstruacije. Izvana služi kao oblog na uboje (8 jedaćih žlica biljke stavi se u li­ tru vode i kuha dok se ne ukuha na jednu trećinu).

U            ljekarstvu se upotrebljava pridanak ili cvijet. Pridanak ili korijen bere se u proljeće ili jesen. Osušeni pridanak ima- de ugodan miris veoma sličan anisu.

V             cvijet i podanak upotrebljavaju se kao naljev: u  litru vode stavi se 2—3 žlice cvijeta i pusti nekoliko sati kvasiti. Tako pripremljen naljev vrlo uspješno djeluje kao umiruju- će sredstvo: kao sredstvo za stišavanje glavobolje (migrene), nervoze, nesanice, vrtoglavice i nesvjestice.

Napitak pripremljen od žlice korijena na 300 g  ključale vode vrlo dobro djeluje protiv bronhitisa. Uzima se triput dnevno po šalicu.

Jaglac liječi uzetost, bubrege, nesvjesticu, migrenu i re­ umu, čaj od suhog lišća jača živce, liječi neuralgiju, kronično začepljenje. Pije se toplo po 2 šalice dnevno.

JAGODA  ŠUMSKA  (Fragaria  vesca  L.)

Ljekarničko ime:  Folia, Herba et Rhisoma Fragariae

Jagodu nije potrebno posebno opisivati, jer je danas već svako  dijete poznaje.

Sabire se cvijet i list za vrijeme cvata i suši u hladu.

List jagode šumske vrlo dobro zamjenjuje ruski čaj. Inače čaj pomaže pri izlučivanju mokraće, umiruje živce. Vrlo dobro čisti krv. Liječi proljev.

Jagode  plod  liječi  žuticu,  srčane  bolesti,  tjera  bubrežne i žučne kamence. Utjecajem encima (gljivica i vodenika) pre­ tvara se šećer u invertni šećer, sadrži više vrsta kiselina: salicilnu, limunsku, vinsku, tanin i dušične tvari.

Po Kneipp-u treba jesti mnogo jagoda, jer  one  jačaju  i čiste krv, koriste kod rastvaranja mokraćne kiseline u krvi, protiv kamenca u žučnoj kesici, bubrezima i mjehuru.

JEČAM (Hordeum vulgare L.)

Sadrži sluz, škroba preko 60%,  stoga  se  i  upotrebljava kao lijek, naročito ako se pusti da proklije — dobro osuši, stuče i pretvori u slad. Taj slad u sebi sadrži jedan ferment koji pretvara škrob u šećer. To je vrlo dobar lijek za stare bolesne ljude na plućima, protiv raznih upala, šuljeva i pro- muklosti.

U dvije litre vode stavi  se  pola  litre  ječma  i  ostavi  12 sati kvasiti. Ujutro dodamo nekoliko sitno isjeckanih smoka­ va i stavimo sve kuhati na tihoj vatri 45 minuta do jedan sat. Pijemo umjesto vode protiv žeđi — ujedno rastvara sluz.

JASENAK,  rusten  (Dictamnus  albus  L.) Ljekarničko ime: Radix Dictamni albi

Jasenak naraste i preko metar visine. Raste na suhim sun­ čanim  mjestima  kao  i  po  kamenjarima  gdje  ima  krečnog

tla. Njegovi su listovi ili čitavi ili ne­ parno perasti. Obično ih ima po pet na jednoj drški: kožnati su i vrlo slabo nazubljeni. Iz razvijenog podanka tje­ raju uspravne stabljike koje se razvi­ jaju u okruglu glatku krošnju. Cvjeto­ vi su lijepe bijele ih ružičaste  boje a rastu u grozdovima na gornjem dijelu stabljike. Čitava biljka miriše na li­ mun.

U proljeće ili u jesen sabire se kora i korijen; list u proljeće, a plod u je­ sen kad sazrije. Korijen liječi bolesti krvi. Tri jedaće žlice suhog korijena prelije se s pola litre ključale vode i ostavi sat stajati. Pije se više puta dnevno po šalicu.  Suho lišće u obliku

čaja  služi  protiv  bolesti  probavnih  organa,  tjera  nametnike iz crijeva,  čaj  od plodova  liječi bolesti bubrega.

KAMILICA, bela rada, titrica, milica, žabnjak (Matricaria chamomilla  L.)

Ljekarničko ime:  Flores Chamomillae vulgaris

Kamilica se kod nas mnogo uzgaja, mnogo je i izvozimo. U slobodi raste ponajviše u blizini naselja, nalazimo je na na­ puštenom zemljištu, u žitaricama, uz puteve. Razvije se u razgranani, do pola metra visoku stabljiku sa usko perastim listovima. Cvjetovne glavice rastu pojedinačno. Kad se glavica prereze, šuplja je i ugodnog mirisa. Cvate kroz čitavo ljeto.

Sabiru se samo cvjetne glavice bez peteljke. Osušena mo­ ra zadržati svoju prirodnu boju. Suši se u hladu na toplom tavanu na plahti. — Kamilica je jedna od najstarijih lijekova u kućanstvu. Ublažuje bolove i grčeve, regulira probavu, liječi želudac. Dobro je sredstvo za ispiranje grla i usta. — Blagi čaj daje se novorođenčadi umjesto majčinog mlijeka. Koristi kod glavobolje i bolova u krilima. Još uspješnije mo­ že se uzimati u obliku praška: pola kavene žlice sa šećerom ispije se s vodom kao aspirin. Za odrasle se priprema jaki čaj od kamilice. Dvije jedaće žlice cvijeta prelije se sa 200—

—300 g ključale vode. Zatim ostavi jedan sat stajati (poklop­ ljeno). Nakon toga se pritiskivanjem procijedi, po volji  za­ sladi i toplo pije. Tako pripremljen čaj umiruje bolove ma gdje se oni pojavili u našem tijelu, čaj od kamilice ne smije se kuhati, jer sadrži hlapljivo ulje koje se kuhanjem ispari, pa čaj u tom slučaju ne vrijedi.

KADULJA,  žalfija  (Salvia  officnalis  L.) Ljekarničko ime: Folia Salviae

Kadulja raste na kamenitom tlu Dalmacije i Hercegovine. Ona je zbijeni grmić, do 60 cm visine, bogat ograncima ko­ ji su obrasli ovalnim s obje strane gusto maljavim listovima sa slabo nazubljenim rubovima. U pršljenastim nakupinama razvijeni su cvjetovi ljubičastoplavičaste boje. U prirodi se nadaleko osjeća njezin jaki ugodan miris.

Sabire se lišće i mlade grane — prije cvatnje ili dok nije biljka još  potpuno  rascvjetala.  Cvate  od  svibnja  do  srpnja, a suši se u hladu.

U obliku čaja žalfija se upotrebljava protiv bolesti dišnih organa i plućnih bolesti; kao sredstvo za jačanje apetita pro­ tiv kašlja, gripe, krvavog proljeva, znojenja, reume i za opo­ ravak poslije teških bolesti. Jača želudac i podstiče na rad. Čaj je dobar i za ispiranje usta kod upale. Dobar je protiv smetnji kod menstruacije i hemoroida; protiv svih unutarnjih bolesti: jetre,  bubrega i živčanih bolesti. Svježim listovima trljaju se zubi i zubno meso. Kao čaj: jedaća žlica na dva decilitra ključale vode. Pije se triput dnevno po jedna šalica. Može se pripremiti i s vinom: u litru bijelog vina stavi se 8 jedaćih žlica sitno isjeckanog čaja. To se 10 dana kvasi. Od tog vina pije se mala čašica poslije ručka i večere. Uzima se dvadeset  dana  u  mjesecu.  Ne  valja  pretjerivati  u  upotrebi.

U ljekarstvu upotrebljava se samo kaduljino cvijeće  i  li­ šće. Kadulju se koristi protiv znojenja, za jačanje, za bolju probavu, za okrepu srca, za ispiranje i grgljanje.

Naljev: 2—3 žlice kadulje prelije se s pola litre  ključale vode. Pije se triput dnevno po šalicu; djeluje kao sirup za opće jačanje živaca, poboljšava  probavu;  aktivira  cirku­ laciju krvi, regulira menstruaciju kod žena; smiruje san i uklanja noćna znojenja. Upotrebljava se kod ispiranja desni, krajnika i čirića u ustima.

Liječi rane koje teško zarašćuju, proširenje i  sužavanje vena i služi protiv svraba.

Kadulja sadrži eterično ulje s elementima tujona, cineola, salvona, borneola, gumastih tvari,  tanina,  škroba,  smole  i još  nekih  tvari.

KAĆUN OBIČNI, salep, vranjak, gorov cvijet, dremovac, kukavica, pasja jaja, mošnica,  (Orchis  moris  L.)

Ljekarničko ime: Tubera Salep

Kaćun u svibnju svake godine kiti livade i pašnjake (na­ ročito u Hercegovini) svojim čudesno lijepim cvjetovima. Imade ih više vrsta po krševima Hercegovine i oko Pirota i drugdje. Kaćun  spada u  familiju orhideja.  Podzemni su go- molji različiti i pod svakom biljkom imade dva:  jedan svjež i krijepak, drugi smežuran i istrošen.

Sočni se gomolji sabiru za vrijeme cvatnje (u svibnju), nižu na vrpce i suše na suncu. Posve suhi drobe se u prašinu koja predstavlja — lijek. — To je salep.

Salep se u medicini koristi za hranu kao Tubera  salep. Salep u obliku čaja ublažuje izbacivanje katara, liječi kašalj, proljev, promuklost, katar crijeva, grizu, dišne organe, sluzo- kožu, pomanjkanje apetita i druge bolesti. Vrlo je laka i pro­ bavljiva hrana. Naročito kao lijek mnogo vrijedi za djecu i starce. Brašno salepa propusti se kroz sito i navlaži s malo hladne vode tek toliko da postane gusto poput maslaca. Na tu masu nalije se vrele vode 20 puta  toliko  koliko  iznosi kaša. To je odlična i lako probavljiva hrana.

Salep se uzima pomiješan sa šećerom tri  puta  prije jela po šalicu dnevno.  — Djeca bi umjesto kave  ujutro trebala dobiti  šalicu  salepa.

Isplatio bi se uzgajati kaćun barem u mjestima gdje kod nas  uspijeva.

Kaćun sadrži u gomolju i do 40% sluzi, zatim šećera, škro­ ba, proteina, kreča i sredstva protiv bolnih nadražaja.

KILAVICA, priputnica, sitnica (Herniaria glabra L.) Ljekarničko  ime:  Herba  Herniariae

Raste po kamenitim i pjeskovitim mjestima, po pašnja­ cima i među poljoprivrednim  nasadima  našeg  primorja, Like i Dalmacije. To je niska, puzava vrlo razgranjena biljka do 15 cm visine. Listovi su vrlo sitni, dugoljasto ovalni, sa jedva vidljivim cvjetićima u pazušcima listova koji su raspo­ ređeni po čitavoj stabljici. Cvate od lipnja do listopada. Za vrijeme cvata sabire se čitava biljka (reže nožem pri tlu)  i suši se u hladu na  zračnom  mjestu.  Srodne  dlakave  biljke ne vrijede  jer  nisu  ljekovite.

Cijela biljka pomiješana (u obliku čaja) u podjednakim dijelovima s medvjeđim  grožđem, vrlo  je  efikasno  sredstvo za  liječenje  bubrega  i  mokraćnih  organa.

KIČICA, grozničava trava, kantarija (Erythraea  centau- rium  Pers)

Ljekarničko ime:  Herba Centaurii

Kičicu možemo naći na brdskim livadama, svijetlim šu­ mama i međama. Ima uspravnu četvrtastu stabljiku različito uskih listova. Cvjetovi se razvijaju na vrhu metlaste stabljike a boje su ružičaste.  Sabire se cijela biljka za vrijeme cvata i suši u hladu.

Kičica u obliku čaja liječi bolesti  želuca,  pospješuje  ape­ tit, otklanja poteškoće u probavi; liječi groznicu,  začeplje- nost,  slabokrvnost,  reumu i umiruje živčano  bolesne.

Kod pripreme čaja uzima se 10 g ili jedna žlica na pola litre vode i kuha 2—3 minute. Pije se dnevno gutljajima po šalicu kad se loše osjećamo — naročito ako nas boli želudac. Liječi jetru i žuč. Može se umjesto čaja upotrijebiti u obliku praška pomiješana s ananasom do 2 g dnevno. Povoljno dje­ luje i kod povišene  kiseline u želucu kao  hladan čaj. Alko-

holatura (1:1) liječi kožne bolesti (izmasirati i ostaviti da se samo osuši). Kod šećerne bolesti uzeti 15—35 kapi u malo vode.

Kičica sadrži gorki glikozid eritaurin,  smole,  šećera,  vo­ ska i eteričnog ulja.

KOPRIVA  MRTVA  (Lamium  album  L.) Ljekarničko  ime:  Flores  i  Herba Lamii albi

Raste po stjenovitim mjestima u blizini ljudskih naselja. Cvate  prljavo-bijelim  cvjetovima.

Za vrijeme cvatnje sabire se list i cvijet i suši u hladu na tavanu. U obliku alkoholature uzima se protiv krvarenja ma­ ternice, bijelog pranja i to svaki sat po 30 kapljica razrije­ đenih s malo vode. Liječi slabokrvnost, upalu organa za di­ sanje i starački kašalj.

KOPRIVA,  velika zgoča  (Urtica  dioica L.) Ljekarničko ime:  Folium, Herba et Radix Urticae

Korijen se  sabire  u  proljeće  i  jesen,  list  u  proljeće  dok je mlad, a čitava biljka s korijenom preko cijele godine. Sje­ me se bere u kolovozu i rujnu. Suši se u hladu.

Kneipp preporuča svakome tko ima nečistu krv da jede špinat od kopriva, pošto u sebi sadrži veliki postotak A i C vitamina.

Sjeme i list upotrebljava se  protiv  proljeva,  vodene  bo­ lesti, astme, bijelog pranja, šuljeva. Čisti krv. Glava se pere odvarom cijele biljke protiv peruti.  Liječi  žuticu,  krvarenje. Čaj od čitave  biljke:  3  jedaće  žlice  na  2  litre  vode  ostaviti 10 do 12 sati da se kvasi, zatim se pola sata poklopljen kuha. Nakon toga ostavi se jedan sat poklopljen. Od toga  lijeka uzima se triput dnevno po šalicu prije jela. Odvaja  sluz  iz pluća, čisti želudac, jetra i crijeva. Lijek je  protiv  slabokrv- nosti, šuljeva; vrlo dobro sredstvo protiv malarije i ostalih grozničavih stanja. Ako se 10 jedaćih žlica lišća i korijena pomiješa s 2 jedaće žlice bokvice i žlicom  pretucanih  smre- kovih bobica, i to kvasi 10—14 sati  u litri  crnog  vina, zatim kuha pola sata s 4 jedaće  žlice  meda  i  nakon  toga  ostavi pola sata poklopljen da stoji, onda liječi čireve u želucu i crijevima. Taj se lijek uzima mlačan i to jedna jedaća  žlica. Dobar  je  lijek  protiv  gihta,  bubrežnih  bolesti  i  straha.  Na-

vodno sok od korijena liječi mucanje ako se dnevno po ne­ koliko  kapi  drži  na  jeziku.

Od lista mlade koprive priređuju se razna jela koja se pre­ poručuju slabokrvnima. Kopriva je vrlo dobar lijek protiv krvarenja iz maternice. Uzima se 20 jedaćih žlica lista velike žare koprive i prelije litrom ključale vode, ostavi  poklop­ ljeno 16 sati da se kvasi. Nakon toga se procijedi i doda dvo­ struko više šećera od procijeđene mase. Od toga lijeka uzima se triput dnevno po decilitar.

KOMORAČ, slatki kopar  (Foeniculum  vulgare Mill.) Ljekarničko  ime:  Fructus,  Herba  et  Radix  Foeniculi  vul­

garis

Komorač je sličan anasonu, samo je viši.  Odgajaju  ga  u vrtu,  ali  se može naći  i poludivlji u  slobodnoj  prirodi,  na­

ročito po kamenjarima u Hrv. primorju,  Dalmaciji  i  Makedoni­ ji. Ima stabljiku visoku i do dva metra. Stabljika je vrlo  razgra- njena sa višestruko izrezanim li­ stovima. Ima  žućkaste  cvjetove koji se nalaze u velikim štitovi­ ma. Plod je dugoljastovaljkastog oblika 6—8 mm dužine i sav re­ brast. Čitava biljka ima jaki mi- rodijski   miris.

Od  srpnja  do  rujna  sabiru  se potpuno zreli plodovi, koji ugod­ no mirišu i  slatkastog su ukusa. Vrlo  je  dobar  lijek  protiv  na­ petosti  trbuha,  protiv  smetnji  u probavnim             organima,           naročito kad se pomiješa s kamilicom. Sa

uspjehom ga uzimaju slabokrvne žene i one koje nemaju  mli­ jeka za svoj porod. Uzima se  u  obliku  praška:  jedna  četvr­ tina kavene žlice poslije jela. Popravlja  apetit  i  probavu.  Ako se jedna žlica samljevenog  sjemena  kuha  deset  minuta  u  ša­ lici mlijeka i od tople tekućine pije svaki sat po  jednu  žlicu, onda je to lijek protiv kašlja, boli u prsima,  grčeva,  vjetrova, loše probave, nahlade, gripe i trovanja jelom. Djeci  za  lije­ čenje nahlade i tvrde stolice, pomiješan sa medom  daje  se svaki  sat  po  jednu  žlicu.

Za bolesne oči 2 male žlice ploda komorača kuhati neko­ liko minuta u 200—300 g vode, procijediti i time ispirati oči. Čaj vrijedi i za grčeve u želucu, ali se pije gutljajima.

KOPRIVA MALA, (Urtica urens L.)

Ljekarničko  ime:  Folia,  Radix  et  Herba  Urticae

Jednogodišnja je biljka, sliči velikoj žaroj koprivi. Razli­ kuje se manjim rastom, ali silno žari. Cvate od  srpnja  do rujna. Raste svagdje po napuštenim zemljištima, oko kuća, plotova i  drugdje. Sadrži ljutu tvar,  encim za fermentaciju, mravlju i taninsku kiselinu, hlorofil, mnogo raznih mineral­ nih tvari, mangana, željeza, magnezija itd. Neke su tvari slične onima u špinatu, i baš te tvari povoljno djeluju na želudac kao i na žlijezdu gušteraču (pankreas). To je odlično sredstvo koje draži i izaziva sluzokožu, što je veoma dobro protiv  starih  rana  koje  trunu.

Čaj od lišća žare koprive 20—30 g na pola litre vode kuha se 5 minuta da tjera mokraću, liječi bubrege i kožne bolesti. Čaj od korijena još je efikasniji kod krvarenja, natrulih bu­ brega. 4 žlice lišća kuha se u litri vina ili s medom i uzima dva puta dnevno po šalicu kod astme, a kod angine ovim se čajem ispire grlo.

KESTEN  DIVLJI  (Aesculus  hippocastanum  L.) Ljekarničko  ime:  Semen  Aesculi,  Cortex  Hippocastani

Divlji kesten svatko od nas poznaje i nije ga  potrebno  po­ sebno   opisivati.

U proljeće se sabiru pupoljci, cvijet i kora, a u jesen plod. Čaj  od pupoljaka  cvijeta  služi  protiv  uloga,   neuralgije  i reume;  kora i plod (bez iznutrice, samo smeđa kora) protiv šuljeva i povećane prostate, otoka mošnica i proširenih vena. Pupoljke i cvijet kestena treba dobro osušiti i zatvoriti u li­

menku, jer se rado  kvari.

U kori divljeg kestena nalazi se: glikozid eskulina, razne kiseline, tanin, boje, masno ulje, škrob, smola. U svim dije­ lovima stabla kao i u plodu ima saponina što je lijek protiv kožnih bolesti. Prisutni saponin razrijeđuje krv i time je čini manje  ljepljivom.

KOPITNJAK,  lesevnjača,  kopitnik  (Asarum  europeaum L.) Ljekarničko ime:  Folium Asari, Rhisoma et Radix Asari

Često ga nalazimo u velikom mnoštvu u našim listopadnim šumama. To je niska biljka s dugovječnim puzavim korije­ nom. Naraste visoko do 15 cm. Obično ima dva lista koji sjede na dugačkoj dršci. Listovi su srcasti i bubrežasti do 8 cm široki; sjajni, lijepe zelene boje, isprepleteni su žilicama. Između dva lista izbije mali tvrdi cvjetić ljubičaste boje s kratkom kržljavom drškom. Cijela biljka jako miriše na kamfor  i  biber.  Cvjeta u  travnju  i  svibnju.

Od proljeća do kolovoza sabire se čitava biljka, a u jesen podanak s korijenom koji prije sušenja ne valja prati. Suši se na umjetnoj  toplini.

U obliku čaja — jedaća žlica prelije se s dva decilitra ključale vode. Korijena se uzima pola jedaće žlice. Vrlo  je dobar lijek za izbacivanje ispljuvka (šlajma).  Kao  alkohola- tura 1:10 — dvadeset kapi razrijeđeno s malo vode — triput dnevno.  Osim  astme  liječi  povratnu  groznicu,  kašalj,  žuticu i bubrege. Kod  veće  upotrebe  može  doći  do  trovanja,  stoga ga  valja  oprezno  uzimati.

Kopitnjak sadrži: eterično ulje sa azoronom, kamfora  na­ ročito u korijenu, sluzi tanina i gorku tvar.

KUKURUZ  (Zea mays L.)  Kukuruzna  svila Ljekarničko  ime:  Stigmata Maydis

Raste na stabljici na vrhu razvijenog klipa, narod je zove i kukuruzni brkovi. Kao čaj može se s uspjehom upotrijebiti za liječenje pijeska u mokraći, protiv bolesti krvnih sudova, bolesti srca i šećerne bolesti. Vrlo je dobar lijek za stišava- nje bolova u mokraćnoj  bešici kao i protiv kamenaca u bu­ brežnoj bešici, te povišenog krvnog pritiska. Jedaća žlica ni- tastih njuški kuha se dvije minute u tri decilitra vode.

Kukuruzna svila  sadrži: klorofil (biljno  zelenilo), fosforne kiseline, masti i druge djelotvorne tvari.

Kukuruzne nitaste njuške treba brati dok kukuruzi nisu potpuno sazreli, odnosno dok su u mliječnom stanju. Osušiti u hladu na zračnom  mjestu. Ovako osušena svila je  najdje­ lotvornija jer sadrži klorofil i ostalo.

Lijek je protiv rahitisa, kašlja, stišava bolove u hrptenjači, liječi  bolesnu  krv.

Pije se triput dnevno po  šalicu.

KRKOVINA, krušica, pasja ljeska, smrdljika (Rhamnus frangula L.)

Ljekarničko ime: Cortex Frangulae

Drvo u obliku grma, raste u šumama vlažnih područja. Široko ovalni listovi su na dugačkoj peteljci. Na njima su sekundarni živci paralelno poredani. Maleni zelenkasto-bijeli cvijetovi pojavljuju se u svibnju i lipnju. Plodovi su malene okrugle bobice, kad  sazriju  modro-ljubičaste  su  boje.  Kora je sivkasto smeđa i upotrebljava se kao droga. Kora se skida s otrgnutih grana početkom proljeća tj. kad počmu kolati sokovi i tada se kora lako ljušti od drva. Oljuštena kora du­ žine oko 30 cm suši se na suncu ili na umjetnoj toplini.

Služi liječenju probavnih organa.