BAZGA,  crna  zova  (Sambucus  nigra  L.)

Ljekarničko ime: Flores  Sambuci, Folia Sambuci,  Fructin Sambuci

Bazga je do 3  m visoki drvoliki grm. Raste po rubovima svih šuma, po živicama, uz potoke i na neobrađenom, napu­ štenom zemljištu. Ima perasto neparne listove  s  nazublje- nim rubovima. Bijeložuti cvjetići čine velike i sastavljene paštice, i jako mirišu. Kako je bazga opće poznata, poseban opis nije potreban.

Cvijet se sabire u lipnju dok se nije posve rascvao, a list kad se potpuno razvije, kora s debljih grana u proljeće. Pri­ je upotrebe gornja se kožica sastruže i baci. Plod se bere pri

koncu ljeta kad sazrije. Ponajviše se upotrebljava cvijet. Cvi­ jet se mora sabirati samo za vrijeme toplih i suhih dana. Su­ ši se vrlo pažljivo u tankim slojevima na tavanu ili pri umjet­ noj toplini. Mora zadržati svoju prirodnu boju. Ako pocrni, ne vrijedi i mora se baciti.

Čaj od cvjetova služi protiv prehlade, jačeg izlučivanja mo­ kraće i znoja. Kora ima istu vrijednost. Osim toga liječi bo­ lesti bubrega, srca i jetara. Listovi su  dobro  sredstvo  za otvor. 7—8 listića prelije se s 2 decilitra ključale vode i po­ tiho kuha 8 minuta. Nakon toga se ocijedi, doda mala žlica meda. To je vanredno sredstvo za čišćenje krvi, osipa, bo­ lesti jetre, bubrega, pluća, želuca i crijeva. Ako se uzme jed­ naki dio cvijeta bazge, lipe i smrekovih bobica, doda malo meda i limunova soka, tjera na znojenje — i lijek je protiv svih prehlada, katara i zapaljenja  sluznice. U jesen dnevno treba pojesti mali tanjurić zrelih bobica. To preporođuje ci­ jeli  organizam,  čisti  i  stvara  krv.

Čaj od suhog lišća bazge (u obliku čaja) liječi šećernu bo­ lest. Prašak srednje kore odlično djeluje protiv padavice i to ako kora u pola vina i pola vode stoji 8 dana. Pije se po malu žlicu  triput  dnevno.  Korijen  se  primjenjuje  kod  gojaznosti i vodene bolesti.

BRŠLJAN  (Hedera  helix  L.) Ljekarničko ime:  Folia Hederae

Bršljan je toliko poznat da poseban opis nije potreban. Nalazimo ga svagdje po listopadnim šumama. Pomoću speci­ jalne hvataljke penje se po stablima na kojima živi kao na­ metnik (parazit). Ima glatke, vječno zelene listove koji se sa­ biru od proljeća do jeseni.  Bršljanov  list već u malim koli­ činama djeluje na krvne  sudove  i  srce.

Liječi bolesti slezene, polipe u nosu (ušmrče se sok u nos), bolesti očiju, meke kosti, kao oblog za rane, protiv kamena i pijeska u bubrezima. U obliku obloga liječi kožne bolesti (ekceme), upalu mokraćnog mjehura, bijeli cvijet. Rane koje teško zacjeljuju treba oblagati sa svježim lišćem prethodno namočenim u vinski ocat. Škrofuloznu djecu  dobro  je  ku­ pati u odvaru bršljanova lista.

Bršljanov plod ima u sebi jabučnu, mravlju kiselinu,  ta­ nina, pektina, holesterina. Najdjelotvorniji je  glikozid hede- rin koji se nalazi u lišću bršljana i koji  širi i  sužava krvne sudove, već prema jačini doze. Ne valja ga često i u velikoj

količini upotrebljavati, jer u tom slučaju može  štetno djelo­ vati. Na pola litre vode ne smije se staviti više od tričetvrt žlice (usitnjeno) da kuha 3—5 minuta. Nakon toga stoji još poklopljeno nekoliko minuta. Pije se triput dnevno po malu šalicu  poslije  jela  za  unutarnju  upotrebu  s  preslicom  i  na- nom.  Za vanjsku upotrebu  kao oblog  ili parenje 2—3  žlice na litru vode: bršljana i preslice u jednakim dijelovima.

CRVOTOČINA, prašumljica, prečica, plavun, lisičak (Lyco- podium  clavatum L.)

Ljekarničko ime:  Lycopodii Sporae, Herba Lycopodii

Raspostranjena je u vrišti- nama i svijetlim šumama brd­ skih područja. To je dugovječ­ na puzava biljka, račvasto ra- zgranjena i obrasla sitno zele­ nim gustim usiljenim  listići­ ma (sliči mahovini). Iz pole- glih ogranaka izbijaju i razvi­ jaju se guste nakupine,  koje na vrhu nose po 2 plodna kla­ sa kao viljuške (listići s tru- snicama). Truske čine sitni svijetlo žuti prah; prianja uz predmete, pliva po površini vode a da se ne kvasi. Taj se prah sakuplja  i  upotrebljava u obliku pilula i služi  kao  li­ jek za naribane  kože.  Prašak je  bez  ukusa  i  mirisa,  u  pla­

menu lako gori i izgara. U mjesecu kolovozu u  njemu znade biti i do 50% masnog ulja, azotnih tvari, tragova alka- loida, šećera i drugih tvari.

Cvjeta srpanj-kolovoz. Prašak je naročito dobar za posi- panje ranjavih mjesta na koži djece ako je od mokraće iz- jedena. Narod upotrebljava i čitavu zelen protiv bolesti mje­ hura, proljeva i mokraćnih kanala. Bolje je koristiti je u ma­ njoj količini, jer jača doza  može  izazvati  poremećaje.  Pra­ šak se može upotrijebiti 2—4 grama protiv bolesti jetre s mlijekom triput dnevno. Dobar je i kod kožne bolesti lju- skavaca (psoriasis) i kod vlažnog lišaja.

AGAVA (Agave americana L.)  Ljekarničko ime:  Folia et  Radix Agavae

U našu domovinu  donesena je iz Južne Amerike  i  odgaja­ na po staklenicima odakle je pobjegla u divljinu. Danas je nalazimo divlju diljem naše južne Dalmacije. Ističe se do metar visokim debelo-mesna- tim  listovima  koji  su  zbijeni u ružicu, a čiji su okrajci snabdjeveni jakim oštrim bod­ ljama. Cvate tek nakon neko­ liko godina. Prvo istjera iz sredine ružice vrlo visoku 5—

—7 metara snažnu batvu, na čijem se vrhu razvije golema metlica   s   mnogo   cvjetova.

Sok od lišća agave s malo šećera liječi hripavac, istučen list ako se položi na ranu ili opeklinu, brzo zacjeljuje i ublažuje boli.  List  pretvoren u prašak i rastopljen u vodi, pomiješan s medom,  koristi kod  zaostale  menstruacije, žu­

tice, bolesti želuca, jetre. Uzima se natašte tri dana na vrh noža, a četvrti dan petinu male kavene žlice. Osim toga liječi i  reumu.

BEDRENIKA, velika  siljevina  (Pimpinella saxifraga L.) Ljekarničko ime:  Radix Pimpinellae

Raste po suhim livadama, uz putove i šikare do 80 cm vi­ sine. Podzema stabljika joj je razvijena, listovi su perasti. Cvate ružičastobijelim ili žutim cvjetićima od lipnja do li­ stopada.

U proljeće ili jesen sabire se podanak, koji miriše na klin- čec. Suši se u hladu na zračnom mjestu.

U obliku čaja liječi živce, bolesti pluća, astmu, reumu, slabokrvnost i bubrege od kamenaca.

BOŽUR, kurjak, arapče  (Paeonia officinalis L.) Ljekarničko ime:  Herba, Radix, Flores Paeoniae off.

U latinskom treba znati koji dio je pacijentu potreban: herba je trava, radix je korijen, flores cvijet, da se ne dogodi da potrošač pogrešn o kupi.

Uzgaja se u vrtu, ali ga se može naći i u divljini. Ima li­ jepe  pojedinačne  cvjetove  crvene  ili  bijele  boje.  Cvjeta  u

svibnju i lipnju. Upo­ trebljavaju  se  svi  nje­ govi dijelovi, ali najviše cvijet i korijen. Čaj od cvijeta liječi epilepsiju, neuralgiju, grčeviti  ka­ šalj i bolesti mokraćnih organa.

Treba ga uzimati opre­ zno pošto u većim koli­ činama izaziva rđave po­ sljedice. Najbolje da se uzima pod kontrolom li­ ječnika. Čajem od kori­ jena ispiru se gnojne ra­ ne i čirevi. Poljski božur je  ljekovitiji.

Ako se plod božura stuče u avanu u prah i uzima na vršku noža dva-tri puta dnevno i popije s vodom kao aspirin, liječi vrtoglavicu, rastrojenost živaca, padavicu, srčane bolesti, groznicu i još neke bolesti.

Korijen božura usitnjena 4—5 žlica kuha se  u  litri  vina 3—4 minuta i ostavi 10 dana da stoji. Od tog lijeka uzimaše 6—12 kapi više puta na dan protiv želučanih grčeva i bolova od kamenaca. Ako li se kuha čaj od korijena: na 1 litru vode dolazi 3 žlice korijena usitnjenog, kuha se 2—4 minute.

U korijenu božura nalazi se alkaloid, kalcijev oksalat, ta­ nin, glikoza, saharoza, sluz, škrob. Uglavnom se njime liječe živčana oboljenja, astma, neuralgija,  strah.

BREZA BIJELA  (Betula alba L.)

Ljekarničko ime: Cortex Betulae, Folia Betulae

Raste kao visoko vitko drvo s bijelom korom po cijelom stablu.   Ima   lijepe   zelene   srcasto-šiljaste   nazubljene   listove

Breza  se  može  naći  kao  ukrasno  drvo  po  parkovima  i  šu­ mama. Toliko je poznata, da poseban opis nije potreban.

Mlado lišće sabire se u proljeće kad  se  potpuno  razvije. Suši se u hladu.

Čaj od brezovog lišća pojačava izlučivanje mokraće; od­ stranjuje kiselinu iz organizma, čisti krv. Dobar je lijek pro­ tiv groznice,  reume  i vodene bolesti.

Brezov list je vrlo dobar protiv bubrežnih bolesti u obliku čaja (usitnjeno 1 žlicu na 200—300 g ključale vode da stoji poklopljeno 10—15 minuta). Pije se triput dnevno po šalicu.

U proljeće kad počnu kolati sokovi, probuši se tanka rupa u stablu. U nju se stavi tanka cjevčica preko koje dobijamo sok. Sok može postati vino ako pustimo da prevri zbog pri­ sutnog šećera. To je odličan lijek protiv bubrežnih bolesti, slabog mokrenja i čišćenja krvi. Liječi arteriosklerozu, gojaz- nost, otapa bubrežne kamence koji sa mokraćom izlaze i do­ bar je protiv bjelančevine u mokraći.

U lišću bijele breze ima: saponina, gorčina, eteričnog ulja, smole i drugih tvari.

BOROVNICA,  mrča,  brusnica  (Vaccinium  myrtillus  L.) Ljekarničko ime:  Folia i Fructus Myrtilli

Raste u crnogoričnim i  bjelogoričnim  šumama,  vriština- ma i guštarama planinskog područja. To je nizak vrlo raz- granjen   grm   s   okruglasto-jaja-

stim nazubljenim tankim listovi­ ma. Cvjetovi su otoboljeni svi- jetloružičasti. Razvijaju se poje­ dinačno iz lisnih pazušaca iz ko­ jih nastaje sočno  modrocrna boba.

U svibnju i jesen sabiru se li­ stovi, a plod u srpnju i kolovozu. Jesenji listovi, u obliku čaja uma­ njuju mokraćnu kiselinu u orga­ nizmu. Protiv povraćanja, prolje­ va, želučanih grčeva, kašlja, še­ ćerne bolesti. Izvana za ispiranje sluzokože u ustima. Bobe se upo­ trebljavaju protiv hemoroida u svježem    ili    osušenom    stanju.

Protiv neuredne stolice, slabog teka. Ako se  liječe  šuljevi, onda se postupa ovako: uzme se jedna šaka svježih bobica na šalicu vode. Voda treba da proključa i odmah se skine sa štednjaka.  Pije  se  toplo prije spavanja jedanput  tjedno.

BOROVICA,  venja,  kleka,  brinje  (Juniperus  communis  L.) Ljekarničko ime:  Fructus  et  Baccae Juniperi

Borovica raste po brežuljkastim planinskim mjestima na­ ših šuma. To je grm sa raskrečenim granama s vrlo oštrim

i vrlo uskim vječno zelenim listovima. Cvate žutim neuglednim cvjetovima (tra­ vanj i svibanj) u pazušcima listova. Iz ženskih cvjetova razviju se poput boba slične tvorevine, koje su kad sazriju pla- vičastocrne boje.

Plodovi se sabiru u jesen druge godine, pošto tek tada sazriju. Suše se na suncu ili na umjetnoj  toplini.

Čaj  od borovice ubrzava izmjenu tvari i sposobnost reakcije organizma. Žvaka­ nje boro vičnih bobica liječi pokvaren že­ ludac, pomaže pri  probavi;  preventivno je sredstvo protiv zaraznih bolesti. Nije dobro pretjerivati u upotrebi. Preporuča se uzimati pod kontrolom liječnika. Iako liječi reumu i bolove u mjehuru, plodove borovice ne smiju uzimati osobe koje bo­

luju na bubrezima. Ako se upotrebljavaju (uzimaju) veće ko­ ličine, izaziva upalu i kod zdravih osoba.

U obliku čaja uzima se — 2 jedaće žlice na pola litre vode, svaka tri sata po malu čašicu, i to 7  dana svakog mjeseca.

Borovica čisti nezdravu krv, a ako se njene bobice kuhaju s jednakim dijelovima celera i aptovine, tjera iz tijela sluza­ ve i otrovne taloge.

Borovica sadrži invertni šećer, eterično ulje, mravlju i oc­ tenu kiselinu, sluz voska i gume.

BOŽJE DRVCE, rutvica, abrašica (Artemisia abrotanum L.) Ljekarničko ime: Herba Abrotani

Raste uz potoke i rijeke po napuštenom zemljištu — do metar visine. Gaji se i u vr­ tovima. — Donje mu je lišće dvaput, a gor­ nje jedanput perasto. Cvate žutim cvjetovi­ ma. Ako se među prstima protrlja, miriše na limun, stoga ga Nijemci nazivaju: Citronen- kraut. Spada među pelinjače.

Božje drvce u obliku čaja: jedaća žlica na pola litre ključale vode, jača probavne orga­ ne, liječi kožne bolesti — spolja — tjera gli­ ste iz organizma. Koristi se pri kupanju — kod slabih živaca.

Liječi u obliku čaja: slabi želudac, žuticu, zatvor, bolesti jetre i bubrega. Pije se pola ujutro  i  pola navečer  sat  prije jela.

Božje drvce sadrži: alkaloid abrotin, ete­ rično ulje, malo gorčine, tanina i drugih tvari.

BOSILJAK, misloćin, murtela (Ocimum basilicum L.) Ljekarničko ime: Herba, Oleum Basilici

Bosiljak se odgaja u vrtovima i loncima. To je vrlo raz- granata biljka s jajasto-kopljastim listovima nasađenima na peteljci. Cvjetovi su bijeli, crvenkasti ili žućkasti — razvijeni u klasove gomilicama na kraju stabljike. Cijela biljka veoma ugodno miriši. Cvate cijelo ljeto.

Za vrijeme cvatnje sabire se čitava biljka. Suši se u hladu na zračnom mjestu i sprema u hermetički zatvorene limenke ili staklenke da ne izgubi miris. Osim za liječenje upotreblja­ va se i kao mirodija u kućanstvu.

U obliku čaja — kavena žlica prelije se s dva decilitra ključale vode  — umiruje živce,  grčeve u  želucu.  Uzima  se i za lakše mokrenje. Taj lijek tjera turobne misli; liječi ast­ mu, zapaljenje bubrega, otvara apetit. Pojačava spolni nagon; protiv nesvjestice. Sjemenkama se liječe mokraćni organi.

U ljekarstvu bosiljak je koristan za probavu, krvotok i slično. Naljev bosiljka ima znatne digestivne osobine: pobolj­ šava proces probave i rastvaranja; djeluje stimulativno na cirkulaciju krvi i  pospješuje  krvotok.  Priprema  se  tako  da se u jednu litru vode stavi  10—15  g lišća. To u vodi  stoji

pola do jedan sat. Esencija bosiljka daje se u dozama od 5 kapi na kocki šećera — poslije jela. Koristi protiv nedostatka želučanih sokova do kojih je došlo uslijed nervnog pore­ mećaja.

U bijelom vinu kuhan plod koristi kod tvrdokornog zatvo­ ra. Bosiljak sadrži eterično ulje s elementima cineola, tinola, lineola, engenola, kamfora.

BOKVICA, trputac, žilovnjak (Plantago lanceolata L, P. major  L.)

Ljekarničko  ime:  Herba  Plantaginis  et  Radix  Plantaginis.

Bokvica imade tri vrsti:  velika,  srednja  i  kopljasta.  Sve tri vrste nalazimo svagdje uz putove, na pašnjacima, livada­

ma  i  seoskim  dvorištima.  Širo­ ka je muška, a  kopljasta je žen­ ska bokvica. Sve tri su ljekovite, široka se upotrebljava za rane i obloge,  a  kopljasta  za  plućne  i nutarnje bolesti, naročito ženske. Lišće bez peteljke sabire se ci­ jelo  ljeto  ili  za  vrijeme  cvatnje.

Suši se u hladu na tavanu. Suha mora  zadržati  prirodnu  boju.

Upotrebljava se  za  čišćenje krvi, zubobolje, ujed zmije, pro­ tiv krvavog mokrenja i kašlja, protiv bijelog pranja kod žena. Svjež list stavlja  se  na  rane, liječi   kožne   bolesti   od   uboda

pčela  i  osa.  Za  slabe  na  plućima  vrlo  je  dobar   sirup od ženske bokvice.

U obliku čaja:  žlica lišća na 2—3  decilitra vode  kuha  se 2—6  minuta.  Liječi  tuberkulozu,  krvarenje,  proljev,  žgara­ vicu, šuljeve, teškoće u donjem trbuhu i povratne groznice.

Bokvica u sebi sadrži jedan glikozid (spajanje šećera i organske kiseline) tanin, sluz, gorku tvar i soli.

BUNDEVA, tikva (Cucurbita pepo L.) Ljekarničko ime:  Semen Cucurbitae

Bundeva je jednogodišnja biljka koju svi  dobro  poznaju. Naš narod bundevu mnogo gaji po kukuruzištima za hranu

stoci. Plod (sjemenke) osim što daje vanredno  dobro  ulje crne boje — još je i vrlo ljekovit, jer sadrži mnogo fosforne kiseline, oko 25%  masnog ulja, fitosterina, salicilne kiseline i drugih tvari. Plod se upotrebljava za istjerivanje pantljičare, liječi povećanu prostatu i teškoće pri mokrenju.

BOSILJAK DIVLJI  (Calamintha  officinalis  Moench) Ljekarničko ime:  Herba, Flores Calaminthae

To je razgranata uspravna bilj­ ka koja raste visoko do 60  cm. List mu je jajasto tup i na rubo­ vima blago nazupčan. Cvate jarko crvenim i ljubičastim  cvjetovima

—           od svibnja do kolovoza — Li­ stovi (5—6) sastavljeni su na vi- Ijuškastoj drški gdje  stvaraju klas. Biljka raste na napuštenom zemljištu, tratinama, međama i drugdje.

Liječi kao i pitomi bosiljak: živce, jača snagu; vrlo je dobar protiv podrigivanja i štucavice.

*             BUNIKA (Hyoscyjamus niger L.) , Ljekarničko ime: Folia ili Herba Hyoscyami

Dvogodišnja zeljasta biljka koja raste na neobrađenim zemljištima. Dugoljasto narovašeno lišće s perastim isječ­ cima. Cvjetovi se nalaze u pazušcima listova.  Plod je  tobo- lac s mnogo sitnih sjemenki.

Biljka je otrovna i ne preporuča se njena upotreba. Služi kod teškog disanja i astme uz savjet liječnika.

ČIČAK, čakalj, repuh, polušina, lopuh (Arctium  lappa L.) Ljekarničko ime: Folia, Radix Bardanae

Čičak nalazimo  svagdje  na  neobrađenom  zemljištu  —  uz

živice  i  putove.

U proljeće sabire se mlado lišće, a korijen  dvogodišnjih biljki u proljeće ili jesen.  Ne vrijedi  sakupljati  tanko  kori-

jenje, ni suviše debelo,  odrvenjelo. Za vađenje korijena po­ trebna je jaka štihaća lopata, jer korijen zna biti i 40 cm duboko u zemlji. Korijen treba dobro očistiti, oprati, uzduž prorezati, pustiti kroz paru 96% jakog alkohola, na suncu ili kod umjetne topline dobro sušiti i spremiti u dobro zatvo­ rene limenke, jer ga rado napadaju crvi. Svjež korijen je lje­ kovitiji od suhog.

Korijen i list upotrebljavaju se kod upale želuca, želu­ čanih čireva. Pomaže kod znojenja i probave. Dobar je lijek protiv bolesti usta, reume i kožnih bolesti (ekcema) lišajeva. Sirov zdrobljen korijen stavlja se na rane (uboje) koje su nastale od udara, na  kraste i otekline.  Suh korijen,  stucan u prah i pomiješan s jestivim lojem, liječi gnojne rane. Pro­ tiv reume i gihta vrlo je koristan čaj od čičkova sjemena (ploda). Ako držimo suhi korijen duže od godinu dana, on ne vrijedi.

Doza: U pola litre vode stavi se puna žlica usitnjenog lišća ili korijena i kuha nekoliko minuta. Zatim ostavi 10—15 mi­ nuta da stoji poklopljeno. Pije se dvaput dnevno  po  dvije žlice:  ujutro i navečer.

BORAČ, boraks, boratka (Borago officinalis L.) Ljekarničko ime:  Herba, Folia et Flores Boraginis

Borač se uzgaja  u  vrtovima,  ali ga se može naći i u divljini:  po po­ ljima, na napuštenom zemljištu ili primorju. Slabo je  razgranat,  čitav je oštro, obostrano dlakav. Naraste do 45 cm visoko. Donji su listovi jajasto-dugoljasti s kratkim drška­ ma. Cvjetovi su lijepe plave boje. Nasađeni su na dugim drškama za­ vrnutim cvatovima. Borač ima ukus krastavca, stoga ga i sade za upotre­ bu u kućanstvu kao dodatak salati.

Sabire se cvijeće za vrijeme cvat­ nje od lipnja do konca srpnja i su­ ši  u  hladu  na  zračnom  mjestu.

U obliku čaja, 2 jedaće žlice na 3 decilitra ključale vode — čisti  krv,

tjera na znojenje i bolje mokrenje. Liječi škrofulozu s  kož­ nim osipima. Jača srce, dobar je protiv groznice i reume.

BOŽIKOVINA, zelenika  (Ilex aquifolium  L.) Ljekarničko ime: Cortex Ilicis, Folia Ilicis

To je uspravan jako granat grm, koji raste na mnogim mjestima planinskog područja. Vječno zelen  s  lišćem  krat­ kih držaka. List je jajasto sjajne

tamnozelene boje, čvrst, kožnat i valovit; jako nazubljen — s tr­ nom na vrhu svakog zupca. Iz pazušca trnovitog lista izbija cvi­ jet bijele ili ružičaste boje. Cvje­ ta u svibnju i lipnju. Plod je cr­ vena  rjeđe  žuta  koštunica.

Sabiru se mladi listovi, koji se suše u hladu na zračnom mjestu, i korijen, koji  se  suši  na  suncu ili  umjetnoj  toplini.

List  i  korijen   upotrebljavaju se u obliku čaja —  jedaća žlica na pola litre vode — protiv groz­ nice; naročito je dobar protiv bo­ lesti  želuca,  crijeva  i  kod  povi­

šene temperature;  kod kašlja, vodene bolesti i  reumatizma.

ČEMPRES, kiparis  (Cupressus sempervirens L.) Ljekarničko ime: Oleum Cupressi, Summitates Cupressi

Raste u velikim množinama u Dalmaciji i po otocima na­ šeg Jadrana. Kao ukrasno grmlje ili stablo može se tu i tamo naći u parkovima i grobljima. Toliko je poznat, da poseban opis  nije  potreban.

Sabire se lišće i plod (oraščići) i suši u hladu na zračnom mjestu. Njegove šišarke (oraščići) upotrebljavaju se u obliku tinkture (30—40 kapljica) protiv neuredne menstruacije. Lijek zaustavlja krvarenje iz maternice. Kao vodena iscrpina 50 g na litru vode za ispiranje — klistiranje čmara protiv šuljeva (ne kuhati nego kvasiti u mlačnoj vodi 2—3 sata). Listovi u obliku čaja koriste protiv plućnih bolesti i čestog mokrenja.

DIVIZMA, svečnjak, navadni lučnik, lepruh (Verbascum phlomoides  L.)

Ljekarničko ime:  Flores, Folia Verbasci

Raste uz putove, potoke, na napuštenom kamenitom ze­ mljištu i šumskim čistinama na pjeskovitu tlu. Naraste i preko metar visine. Imade velike dugoljaste lancetaste listo­ ve. Čitava je biljka gusto dlakava i srebrnaste je boje. Veliki žuti, vrlo lijepi cvjetovi razvijaju se u čupercima na gornjem dijelu stabljike kao klas ili kita. Cvate od lipnja do kolovoza. Sabiru se listovi i cvijet za vrijeme cvatnje. Suši se u hladu. Dobro osušeni drži se u hermetički zatvorenim limenkama ili staklenkama.  (Napadaju ga crvi i lako se kvari.)

Čaj od divizme treba procijediti kroz gusto platno, pošto na cvijeću imade maljavih dlačica koje izazivaju golicanje u grlu.

Divizma se upotrebljava i protiv kašlja, prehlade, promu- klosti,  tjeranja  znoja  i  reume.   (Miješana  s  drugim  biljem.)

Divizma je vrlo dobra kod plućnih bolesti, šuljeva, bolesti jetre, slezene, kašlja. Čaj od cvijeća 8—10 g na 300 g ključale vode dva puta dnevno po šalicu. Još je efikasnije ako se cvi­ jet divizme prelije ključalim mlijekom i pije nekoliko puta dnevno po kavenu šalicu. Tada koristi protiv žutice i zadrža­ vanja mokraće. Za rane u obliku obloga kuhamo ga 2 minute u mlijeku. Kod astme miješan sa bazgom, korijenom bijelog sljeza i listom podbjela u jednakim dijelovima, žlica čaja se prelije sa 200—300 g ključale vode. Tako pripremljen lijek koristi i kod upornog  kašlja.

Divizma između ostalog sadrži: saponina, šećera, eteri­ čnog ulja, masti i sluzi.

DOBRIČICA,   samobajka,   koturac   (Glechoma    hederaceum

L.)

Ljekarničko ime: Herba Hederae terrestris

To je niska puzava biljka sa četverobridnim uspravnim stabljikama. Raste po  gajevima, vlažnim livadama, svijetlim šumama i parkovima. Listovi su okrugli i bubrežasto nasu­ protni, na gornjoj su  strani tamnije  boje. Cvjetovi  su ljubi­ časti, duguljasto lijevkasti. Iz stabljike tjeraju mnogobrojne vriježe koje služe za razmnožavanje.

Za vrijeme cvata sabire se čitava biljka tako da se nožem prereže u blizini tla i suši u hladu na zračnom mjestu.

Čaj se upotrebljava za dobivanje apetita, probavu, protiv proširenja pluća. Liječi dišne organe, tjera kamence iz bubre­ ga; protiv teško izliječivih rana. Liječi bolesti jetre, slezene, glavobolju, odstranjuje kamence iz mokraćeog mjehura.  Li­ ječi  bronhijalni  katar.

Dobričica sadrži: gorku tvar, soli, eterično ulje, tanin, octene i vinske kiseline.

DRAGUŠAC, ugas, potočarka, krstovnik, kreša (Nasturtium officinale R. Br.)

Ljekarničko ime:  Herba Nasturtii

Dragušac raste u  tekućim  vodama  potočića.  Izvan  vode ne raste. Stabljika je i do 80 cm visoka ili ležeća u vodi. Li­ stovi su mesnati, različito  izreza­

ni i jajoliki.  Cvate  sitno  bijelim ili plavkastim  cvjetićima,  nalik na cvijeće kupusa ili repice — na dugom vršku, na kraju stabljike.

U proljeće sabiru se mladi li­ stovi za salatu. Treba ih pažljivo oprati od pužića. Cijela biljka sa­ bire se od ožujka do lipnja zajed­ no sa cvijetom i upotrebljava se u ljekovite svrhe. Mlade listove pri­ je upotrebe treba zagnjuriti u sla­ nu ključalu vodu — zbog moguće zaraze od nametnika, zatim obi­ lato u hladnoj vodi oprati. Bole­ sni od šećerne  bolesti  treba  da ga u proljeće jedu što više, cijelo vrijeme  dok  ne  ostari.

Cijela biljka u obliku čaja liječi bubrege, čisti prorjeđenu krv, stvara potrebne vitamine, liječi plućne bolesti, padavicu, šećernu bolest. Čisti pluća od zagnojenih žlijezda kod bron- hija.

Kneipp je preporučio čaj jedne žlice dragušca na 200 g ključale vode da stoji poklopljeno još 10 minuta. Pije se tri­ put dnevno po šalicu protiv slabe krvi, kožnih bolesti. Žene u drugom stanju ne smiju ga upotrebljavati, jer suviše tjera na mokrenje.  Dobar je protiv vodene bolesti.

Dragušac sadrži vitamine A i C, tragove arsenika, oštro eterično ulje koje je nastalo iz glikozida u svježoj  biljci.

DINJICA,  (Sanguisorba  minor Scop.) Ljekarničko ime:  Herba  Sanguisorbae

Raste na vlažnim livadama i po  grmovima  visine  do  90 cm.  Njene  su  stabljike uspravne  ili  razgranjene.  Listovi  su

nasuprotno složeni na dugoj drš­ ki. Najčešće ima 19  listova koji su jajoliki i jako nazubljeni (na naličju su sivkaste boje). Cvjeto­ vi u obliku glavice (kao kod luka) nalaze se na vrhu stapke. Muški se cvjetovi nalaze pri dnu. Od lipnja do kolovoza cvate sa crve­ no smeđim cvjetićima. Za vrije­ me cvatnje sabire se cijela biljka bez korijena i suši u hladu.

U obliku čaja uzima se jedna žlica na 300 g vode i kuha 1—2 minute. Liječi: običan i krvavi proljev, katar crijeva,  proširen i spušten želudac.  Uništava  trulež u želucu i crijevima. Koristi i kod nadimanja.

Dinjica je vrlo dobra u obliku alkoholature (1 : 10) 25—45 kapi dnevno.

*             ĐURĐICA, šumarica, đurđevac (Convallaria majalis L.) Ljekarničko  ime:   Herba  cum  radicis,  Flores,  Rhisoma

Convallariae

Mnogo se gaji po vrtovima, ali se može naći i u našim sjenovitim šumama. Naraste visoko do 20 cm s dva duga ovalna lista i posebno vitkim strukom koji tjera iz samog po- danka, a na čijem gornjem dijelu vise poredani jedan do drugog lijepi zvonoliki cvjetići bijele boje i vrlo ugodna mi­ risa. Po opisanim osobinama lako ju je prepoznati. Cvjeta u mjesecu svibnju. Tada se i sabire cijela biljka zajedno s ko­ rijenom. Biljku treba sušiti na toplom tavanu ili na umjetnoj toplini, zatim zatvoriti u limenke, jer se na zraku brzo kvari.

Pošto je biljka otrovna, treba je uzimati oprezno. Pri uzimanju većih doza može doći do trovanja. Preporuča se tu drogu uzimati pod nadzorom liječnika.

Uzima se u obliku čaja: pola do tričetvrtine kavene žlice na dva decilitra ključale vode. To je lijek protiv ubrzanog kolanja krvi; regulator  rada  srca  i  srčane  aorte,  sredstvo za bolje izlučivanje mokraće, kod plućnih oboljenja. Jača cijelo tijelo, usporava lupanje srca, djeluje  na  bubrege  da jače  izlučuju  mokraću.

Đurđica sadrži: poseban glikozid konvalarin, eterično ulje, žutu  boju,  kalijev  oksalat,  vosak,  a  u  korijenu  asparagin.

DUBČAC, gavranov kuk, turčica, džigeričnjak (Teucrium chamaedrys L., T. scordium L., T.  marum L.)

Ljekarničko ime: Herba Chamaedrys, Herba Teucrii mari

Ima ih više vrsta pod gornjim nazivom. Sve su veoma srodne i može ih se naći na krečnim obroncima, na pašnjacima, rubovima šuma, livadama i kamenja­ rima naših primorskih kra­ jeva kao polugrm s razgra- njenom stabljikom. Ima uske ovalne i duboko na- zubljene dlakave listove. Crveni, a ponekad bijeli cvjetovi, sakupljeni su na jednoj strani, stvarajući grozd. Snažnog je mirisa. Zbog gorkih tvari koje ta biljka sadrži, odavno je po­ znata  kao  ljekovita.

Za vrijeme cvata sabire se čitava biljka bez korijena. Liječi katar, probavu i kašalj.

Te biljke imaju antiseptičko svojstvo, u stanju su da ubi­ jaju mikrobe, bacile. Uništavaju svaku trulež ako je nalaze u crijevima i želucu. Baš zbog tih svojstava mogu se upotrije­ biti protiv svih groznica. Pripremaju se u dozi: jedna žlica čaja na 200 g vode. To jedan sat kvasiti i zatim 2—3 minute kuhati. Pije se triput dnevno po šalica.

Dubčac liječi šećernu bolest, to jest bolesnu žlijezdu gu­ šteraču (pankreas). Jedna žlica čaja na 250 g vode kuha se 5 minuta. Zatim se poklopljeno ostavi još nekoliko minuta. Liječi šuljeve ako se uzme ujutro natašte i navečer prije spa­ vanja po šalicu. Isto je dobro za ispiranje usta kod truleži u usnoj  šupljini i grlu.

DREN, drenak, drijen, drenjina  (Cornus  mas L.) Ljekarničko ime:  Fructus Cornus mascula

Drenak je grmoliko drvo i može narasti i do 6 metara vi­ sine u našim listopadnim šumama koje su izložene na suhim,

sunčanim kamenitim obron­ cima. Listovi su jajasti i ja­ ko zašiljeni, nenazubljenih rubova. Cvate rano u pro­ ljeće žutim cvjetićima koji nastaju prije razvoja listo­ va. Plod je crvena dugolja­ sta koštunica  kiselkastog ali  prijatnog  okusa.

Sabire se zreo plod i ko­ ra od drveta te suši na sun­ cu ili umjerenoj  toplini.

Plod i kora u obliku čaja lijek je protiv bolesti cri­ jeva i groznice, protiv sva­ kog proljeva. Od zrelih plo­ dova naše domaćice pripre­

maju ukusan pekmez, voćni sok i vino. Naš narod od ploda drenka peče  rakiju.

DUD CRNI I BIJELI, murva (Morus nigra L. i M. alba L.) Ljekarničko ime: Fructus Mori nigrae, Fructus Mori albae,

Sirupus Morarum

Dud je visoko stablo koje raste po cijeloj našoj domovini uz rubove cesta, po parkovima i drvoredima. Toliko je po­ znat, da poseban opis nije potreban.

U proljeće sabire se mlado lišće,  a  kora  i  plod  u  ljetu. List se suši u hladu i sprema na suho mjesto. Plod se suši na umjerenoj toplini. Od ploda priprema se sirup, koji se upo­ trebljava protiv povećane temperature i kao  napitak protiv neuredne stolice. Kora drveta u obliku čaja lijek je protiv trakavice i služi za blagi otvor. Lišće u obliku čaja smanjuje šećer u krvi, liječi vratobolju.

Korijen od stabla  duda  sadrži  kalcijum  i  encim  (ferment za sirenje) ukusa je gorko oštrog i tjera na stolicu.

Bijeli dud se razlikuje od  crnog  što  mu  je  plod  bijel  i ima glatke nenazubljene listove, što mu je stablo znatno više od crnog duda. Plod duda pomiješan  s  trešnjama ostavi  se da prevri i tada se uz dodatak šećera ukuha u sirup. Pomije­ šan s malo vode sirup je dobar protiv groznice,  proljeva, upale krajnike i pokvarenog želuca.

U lišću duda može se naći dosta kalcijevog karbonata, asparagijske kiseline, adenina, glukoze i peptona koji je vrlo važan protiv šećerne bolesti pošto rastvara bjelančevinu  u krvi.

GLOG, bijeli trn, navadni glog  (Crataegus  oxyacantha  L.) Ljekarničko ime:  Flores, Folia et Fructus Crataegi

Raste po živicama, šumama i šikarama kao  običan  grm. Zna narasti visoko i do tri metra. Listovi su tro i petero kr- pasti. Bijeli cvjetovi su skupljeni u bogate kitice s dugim i kraćim peteljkama; jako mirišu po medu. Plodovi su lijepe crvene boje i beru se u kasno ljeto.

Cvjetovi se beru — od ožujka do svibnja —  čim  se  raz­ viju. Kad latice počnu padati, glog je bezvrijedan. Suši se u hladu na zračnom tavanu u tankim slojevima. Mora se paž­ ljivo sušiti da ne promijeni boju i dnevno ga miješati. Liječi srčane mane, krvni tlak smiruje, arteriosklerozu i anginu pektoris.

Dobro  je  uzeti  u  obliku  čaja  mješavinu:   glogovog  cvijeta i kadulje po 1 žlicu, pola žlice narančine kore i to preliti s 300—400 g ključale vode. Ostaviti da stoji 15—20 minuta — zatim ocijediti. Pije se ujutro natašte i navečer prije spavanja po  šalicu.  Zasladiti  po  želji  medom  i  dodati  soka  od  limuna.

Glogov cvijet sadrži: eteričnog ulja, tragova mangana, tri- metalamin i organske kiseline.