Ljekovita svojstva klorofila
«Kad se s pažnjom usredotočite na bilo što, čak i vlat trave, to postaje jedan zagonetan, zadivljujuć, neopisivo veličanstven svijet za sebe.»
-Henry Miller
Što duže živim, sve se više divim prirodi. Kad za vrijeme svojih jutarnjih šetnji po prirodi naiđem na jelena, vjevericu ili bilo koju drugu životinju, ukočim se i «upijam ih očima» tako oduševljeno kao da mi ništa drugo nije važno. Osjećam da postoji nešto vrlo tajanstveno u životinjama, cvijeću, drveću, a posebno u suncu. Kada pogledam Sunce, zahvalna sam što je njegova svjetlost besplatna i jednako dostupna svima. Mnogi ljudi vole sunce. Svi se osjećamo bolje i izgle damo zdravije ako se redovito izlažemo suncu. Poku šavamo dobiti što je moguće više Sunčeve svjetlosti. Naši kupaći kostimi sveli su se na sam minimum dok nastojimo kupati svoja tijela u dragocjenoj Sunčevoj svjetlosti. Međutim, malo je ljudi koji su svjesni teku
ćeg oblika sunca - klorofila.
KlorohT je jednako važan kao Sunčeva svjetlost! Nikakav život nije moguć bez Sunčeve svjetlosti i nika kav život nije moguć bez klorofila. Klorofil je Sunčeva
93
energija pretvorena u tekuće stanje. Konzumiranje što je moguće više klorofila isto je kao da sunčamo svoje unutarnje organe. Molekula klorofila iznenađujuće je
teško je naći bolji način konzumiranja klorofila od pijenja zelenih kašastih sokova.
Dokazano je da je klorofil koristan kod prevencije
slična molekuli hema u ljudskoj krvi.56 Klorofil se bri
i liječenja mnogih oblika raka5 8
i ateroskleroze.59
Broj
ne o našem tijelu poput najbrižnije majke. On liječi i čisti sve naše organe, pa čak i uništava mnoge od naših unutarnjih neprijatelja, kao što su patogene bakterije, gljivice, stanice raka i mnogi drugi.57
Da bismo uživali u optimalnom zdravlju, u našim crijevima moramo imati 80-85% «dobrih» bakterija. Prijateljske bakterije stvaraju mnoge neophodne hra njive tvari za naše tijelo, uključujući vitamin K, vita mine skupine B, brojne korisne enzime i druge tvari od vitalne važnosti. Te «dobre» ili aerobne bakterije rastu u prisutnosti kisika, koji im je potreban za sta lan rast i opstanak. Zato ako u stanicama naših tijela nemamo dovoljno kisika, «loše» bakterije nadvladat će dobre i početi bujati, izazivajući ogroman broj in fekcija i bolesti. Te patogene bakterije su anaerobne i ne podnose plinoviti kisik. Od ključne je važnosti da vodimo brigu o našoj crijevnoj flori! «Dobre» bakte rije lako mogu propasti zbog nebrojenih faktora, kao što su antibiotici, loša prehrana, prejedanje, stres itd. U tom slučaju možemo imati 80-90% «loših» bakterija koje pune naše tijelo toksičnim kiselim otpadom. Vje rujem da je prevladavanje anaerobnih bakterija u na šim crijevima glavni uzrok svih bolesti.
Klorofil se od drevnih vremena koristio kao čudo tvoran lijek. Klorofil sa sobom nosi znatne količine ki sika, zbog čega igra presudnu ulogu u podržavanju aerobnih bakterija. Zbog toga, što više klorofila kon zumiramo, to će bolja biti naša crijevna flora i opće zdravlje. S obzirom da je zelenje glavni izvor klorofila,
na znanstvena istraživanja pokazuju da gotovo i nema
bolesti kod koje klorofil ne bi bio od pomoći. Kad bih htjela opisati sve ljekovite kvalitete klorofila morala bih napisati cijelu jednu posebnu knjigu. Zato sam navela samo neka od brojnih ljekovitih svojstava ove zadivljujuće tvari.
Klorofil
• Povećava broj krvnih zrnaca
• Pomaže u prevenciji raka
• Organima pruža željezo
• Čini tijelo alkalnijim
• Neutralizira toksine unesene hranom
• Poboljšava stanje kod anemije
• Čisti i deodorira tkiva debelog crijeva
• Pomaže u čišćenju jetre
• Poboljšava stanje kod hepatitisa
• Regulira mjesečnicu
• Pomaže kod hemofilije
• Poboljšava stvaranje mlijeka
• Ubrzava zarastanje rana
• Uklanja tjelesne mirise
• Štiti rane od bakterija
• Čisti zube i desni kod pioreje
• Uklanja zadah iz usta
• Ublažava grlobolju
• Izvrstan je za ispiranje usta kod oralne kirurgije
• Pomaže kod upale krajnika
• Smiruje čireve
• Smiruje bolne hemoroide
• Pomaže kod izbacivanja katara
• Revitalizira krvožilni sustav u nogama
• Poboljšava stanje kod proširenih vena
• Ublažava bolove izazvane upalom
• Poboljšava vid
Najvažniji cilj svih oblika života na našem plane tu je produženje njihovog života. Što je nama ljudima potrebno za preživljavanje? Osim zraka i vode, naša primarna potreba je hrana. Hranu dobivamo od bi ljaka i životinja. Odakle biljke dobivaju svoju hranu? Biljke svoju hranu dobivaju iz tla i izravno od sunca! Samo biljke «znaju» pretvarati Sunčevu svjetlost u ugljikohidrate. Tako biljke rastu. One stvaraju uglji- kohidrate od Sunčeve svjetlosti, od ugljikohidrata biljke izgrađuju nove stabljike, korijenje i koru, i što je najvažnije, izgrađuju novo lišće jer lišće može stvarati dodatne ugljikohidrate. Zbog toga je masa lišća uvijek veća u odnosu na ostale dijelove biljke. Budući da ze leni dijelovi biljke uvijek nastoje povećati apsorpciju u klorofilu, one neprestano rastu, i zato mi nepresta no moramo šišati grmlje i kositi travu oko naših kuća; inače će biljke nastaviti neprekidno rasti sve dok ne zauzmu sav prostor, ne ostavljajući mjesta za nas.
Život biljaka ovisi o Sunčevoj svjetlosti, a naš život ovisi o biljkama. Čak i kada ljudi jedu životinje, jedu ih
zbog hranjivih tvari koje je životinja prije toga dobila jedući biljke. To je razlog zašto ljudi gotovo nikada ne jedu mesožderske životinje, već samo one koje se hra ne biljkama. Drevna palestinska učenja, islam i razne druge religije zabranjuju jedenje mesožderskih živo tinja kao što su lavovi, tigrovi, leopardi, lisice, orlovi, pelikani itd. Moja baka se sjećala kako su za vrijeme rata njeni gladni rođaci pokušali jesti meso mesožder skih životinja i svi su se teško razboljeli. Istovremeno, nijedna životinja, čak i mesožderska, ne bi mogla pre živjeti bez konzumiranja određenih količina zelenja. Svi smo vidjeli da psi i mačke povremeno jedu zelenu travu.
Zahvaljujući visokom udjelu kisika u klorofilu i visokom udjelu minerala LI zelenim biljkama, zele nje alkalizira tijelo više od bilo koje druge hrane na našem planetu. Uključimo li zelene kašaste sokove u našu prehranu, možemo održati naša tijela alkalnima i zdravima.
Drugi izvrstan način dobivanja klorofila i hranji vih tvari iz zelenja je pijenje soka od mlade pšenice. To vrlo hranjivo piće izmislila je dr. Ami Wigmore i ono neprekidno dobiva na popularnosti. Sok mlade pšenice sastoji se od 70% klorofila i sadrži 92 različita minerala od 102 moguća, beta karoten i B vitamine, uz vitamine C, E, H i K, 19 aminokiselina i korisne enzi me. Sva ta svojstva čine mladu pšenicu izvanrednim graditeljem zdravlja.
Međutim, zbog visoke gustoće hranjivih tvari sok od mlade pšenice mnogim ljudima teško pada. Mnogi bi ga rado redovito konzumirali, ali to ne mogu zbog osjećaja mučnine koji im ponekad izaziva i sam njegov miris. I sama sam mnogo puta počela piti sok od mla-
de pšenice i nisam ga uspijevala zadržati u želucu čak ni nakon što sam naučila poseban «ples mlade pšeni- ce», izgovarala posebne molitve, držala začepljen nos i izvodila druge trikove.
Nakon što sam godinu dana redovno pila zelene kašaste sokove, netko mi je ponudio čašicu soka od pšenice i, neočekivano, svidio mi se! Sada sam po prvi put u životu u stanju bez popratnih neugodnosti sva koga dana popiti decilitar, dva ili više soka od mlade pšenice. Bila sam toliko zadivljena i radosna da sam neko vrijeme odlazila u našu lokalnu zadrugu Ashland piti sok od pšenice, plaćajući svaki put 10 do 15 dolara samo za to piće. Čula sam kako djevojke za barom sa sokovima komentiraju da nikada nisu vidjele da netko može popiti toliko tog soka s takvom lakoćom. Nijed na od njih nije uopće mogla piti sok od zelene pšenice! Danas ga više ne konzumiram svakodnevno, ali uvijek ga popijem kad imam priliku. Mislim da je ta drama tična promjena tolerancije mog tijela prema soku od mlade pšenice povezana s mojom poboljšanom razi nom želučane kiseline.