Lažna alegorija smrti

Dijete manje strahuje od smrti, nego odrasli čovjek; a odrasli čovjek od starca. Život koji se oplakuje nije, dakle, tako ružan da bi ga se ljudi bojali.

Stoga je civilizacija - drvo nauke o dobrom i zlom - sjedinila pojam straha sa pojmom razuma. Religi-ja po­dučava ljude životu; ona ih je naučila da se plaše smrti. Smrt nagona (divljaci, neki Istočnjaci, životinje na slobodi) je uzbudlji-vo jednostavna, njema, bez otpo-ra i snage. Ali, iako je Zapadnjak zaboravio čin prepuštanja sudbi-ni, on je naučio da joj gleda u oči; ne onakvoj ka­kva bi ona mogla da izgleda, već upravo onakvoj kakva jeste. Smrt, boginja zla, jeste entitet, svojevoljni produkt čovje-kove imaginacije, morbidni izljev užasa i straha.

Smrt - to su obredi, fetišizmi, filo -zofije nadarene antropomorfnim personalitetom, obično prikazani u obli­ku napunjenog patvorenog skeleta.

Smrt, sa velikim S, smrt-ubica, djelo je slikara, skulp­tora, muziča

-ra, pjesnika. Ona, u stvari, nije ni esencija, ni ličnost, niti individual

-nost. I, zbog toga, do nje, najpri-je, treba doći. Klasična smrt je alegorična. U ovom smislu stvara -ju se tužne koprene i opkoljavaju mehanizmom straha. Ova lažna koncepcija smrti izaziva kod ljudi mučninu. Dan koji će se završiti sumrakom prestaje da se gle­da sa strahom. I premda se drži da je svakidašnjost samo prikazi­vanje, nije li ona ipak, nježna i materin-ska, bez trunke koristi, bez kopre-ne noći, bez smrti? Stare religije ne pridaju smrti užasna obilježja. “Pa­ganizam“, je kaže Benjamin Barbe, “predstavlja kao us­pavanu ljepoticu . . . u njedrima noći, njene majke, njenog brata sna“.

Georges Barbarin -

KNJIGA O BEZBOLNOJ SMRT

Ne traži smrt; smrt će pronaći tebe. Ali traži put koji smrt preobražava u ispunjenje.

Dag Hammarskjold 1905-1961

Onaj tko njeguje ljubav prema istini u svome srcu će živjeti i neće umrijeti, jer je on pio vodu besmrtnosti.  Buddha

Pod besmrtnošću se ne podrazu-mijeva nadživljavanje smrti, to je već dato svakom stvorenju koje je rođeno sa umom - već transcend-encija života i smrti. To znači uzdizanje pomoću kojeg čovjek prestaje da živi kao umom infor-mirano tijelo i napokon živi kao duh i u duhu. Tko god je podlo-žan tuzi i patnji, tko god je rob osjećaja i osjetilnosti, zaokupljen utjecajem prolaznih stvari - takav ne može postati podoban za besmrtnost. Ove stvari moraju nastajati sve dok se ne pobijede, sve dok one više ne mogu zada-vati bol oslobođenom čovjeku, sve dok on nije sposoban da prihvaća sva materijalna zbivanja ovog svijeta bilo ugodna ili ispunjena patnjom, podjednako sa mudrošću i smirenošću, isto kako to prima i smireni vječni tajni duh u nama.

Nepoznat?     

Izgubiti svijet koji poznaješ, zbog više spoznaje; izgubiti život koji živiš, zbog višega života; ostaviti prijatelje koje si volio, zbog više ljubavi; otkriti domovinu nježniju od doma, i prostraniju od svijeta.

Thomas Wolfe

Svijest je životna sila svih atoma. Svijest gleda, čuje i osjeća preko osjetila. Kada svijest napusti tije-lo, osoba se proglašava mrtvom. Međutim, svijest je vječna i uni-verzalna. Smrtna svijest je svje-snost o sebi kao obliku odvoje-nom od cjeline. Univerzalna je svjesnost jedinstva svih stvari. George Adamski - Wisdom of the Masters of Far East, 1953

Onaj koji poznaje oboje, tran-scendentno i imanentno, s ima-nentnim nadilazi smrt, a s tran-scendentnim dostiže besmrtnost.

CHANDOGYA UPANISHAD

Sadašnjost ovoga časa u kojem je bog stvorio prvog čovjeka, i sada-šnjost ovoga časa u kojem će po-sljednji čovjek nestati, i sada-šnjost ovoga časa u kojem ja govorim stvaraju samo jedno u Bogu u kojem postoji samo jedno Sada. Gledaj: onaj koji živi u svi-jesti Boga nije svjestan ni prošlo-sti ni budućnosti već samo jedine i jedinstvene vječnosti. On također neće naučiti ništa novo od budućih događaja, ni slučajno, jer on živi u sadašnjosti ovoga časa koja je, nepokolebljivo, “uvijek nova, svježa”. Meister Eckhart - 1260-1328 dominikanski svećenik

Onaj koji je vidio ono što je u sadašnjosti, vidio je sve, i sve što je bilo u cijeloj vječnosti i sve što će biti u beskraju vremena.

Marko Aurelije 121-180

Probijanje prepreka opažanja po-sljednji je zadatak u umijeću svije -sti. Don Huan iz - UNUTRAŠNJI OGANJ, 1984 od Carlos Castaneda

“Ja sam” je konačna činjenica; “Tko sam ja?” je konačno pita-nje na koje svatko mora pronaći odgovor. Nisargadatta Maharaj

- I AM THAT, 1973

Kad smrtni-um prestane razli-kovati, nema više žeđi za živo-tom. LANKAVATARA SUTRA

Dobar čovjek ne može biti povrijeđen ni u životu ni u smrti.  Sokrat  (Apologija, 42)

Čovječja duša, ljudska individu-alnost, u suštini je besmrtna. Ona se razvija putem naizmjeničnog uzdizanja i padanja preko egzi-stencije koja je alternativeno du-hovna i tjelesna. Zakon njene evo -lucije je reinkarnacija. Kad se uzdigne do svršenstva, ona joj izmiče i vraća se u čisti Duh u svoj punini saznanja. Isto kao što se duša uzdiže iznad životne bor-be kad dosegne svijest o svojoj ljudskosti, ona se uznosi i iznad zakona reinkarnacije kad dođe do

otkrovenja svoje božanstvenosti. 

Edouard Schure - egiptolog

Duša nije vezana za mentalnu formu čovječanstva: nije počela s njom i neće s njom završiti; imala je predljudsku povijest i ima nad-ljudsku budućnost. Sri Aurobindo

- Ne razmišljajte o tome gdje ćete nakon smrti otići. Mislite samo na ovdje i sada.

Kako možemo živjeti ovdje i sada ako stalno razmišljamo o smrti? - - Život i smrt su istovjetni. Ako prihvatite smrt ovdje i sada, vaš će život postati dublji. Ne smijete biti vezani za život. Ili za smrt. Kada je vrijeme za smrt, vi umirete i vraćate se u kozmos. Kada naša aktivnost skonča, kada naš život završi tada moramo umrijeti. Morate razumijeti smrt.  Taisen Deshimaru 1914-1982  zen učitelj-PITANJA ZEN UČITELJU

Ne dopustite da vas opčini ta promjenjiva slika života i smrti, već opazite besmrtnost.

Paramahansa Yogananda - KARMA I REINKARNACIJA - KAKO UVIJEK BITI SRETAN

 

Toltek je umjetnik ljubavi,

umjetnik duha,

čovjek koji od svakoga trenutka,

od svake sekunde stvara

najljepše umijeće ­-

umijeće sanjanja.

Život nije ništa drugo nego san,

a ako smo mi umjetnici,

tada svoj život možemo stvarati ljubavlju,

pa će naš san postati

umjetničko remek-djelo.

 

Miguel Ruiz - THE MASTERY OF LOVE  - A Practical Guide to the Art of Relationship, 1999

MAJSTORSTVO U LJUBAVI - Praktični vodič za umijeće odnosa

Naš život je umjetničko djelo

Nakon što sam se povukao u ju-žnu Kaliforniju, jedan me umje-tnik upitao: "Na koji način da promatram cvijet da bih od njega dobio najviše za svoju umje-tnost?" Odgovorio sam: "Ako razmišljaš na taj način, ne možeš biti u dodiru s cvijetom. Zaboravi sve svoje projekte tako da možeš biti s cvijetom bez namjere da ga iskoristiš ili dobiješ nešto od njega". Isti mi je umjetnik rekao: "Kada sam s prijateljem, želim izvući korist od njega". Naravno, možemo imati korist od prijatelja, ali je prijatelj više nego izvor zarade. . . Već nam je postalo na-vikom da svijet promatramo tako da nastojimo što bolje procijeniti kako iz svake situacije izvući korist. To se zove "pragmati-zam", i kažemo da je istina nešto što se plaća. Ako meditiramo kako bismo došli do istine, čini se da će nam biti dobro plaćeno. U medi-taciji stanemo i duboko se zagle-damo. Stanemo samo da bismo bili tamo, sami sa sobom i sa svijetom. Kada smo u stanju stati, počinjemo vidjeti i, ako možemo vidjeti, razumijemo. Mir i sreća plodovi su tog procesa.

Trebamo svladati umjetnost zausta -vljanja kako bismo zaista bili s prijateljem i sa svijetom. Kako možemo donijeti elemente u dru-štvo koje je naučeno ostvarivati dobit? Kako naš osmjeh može biti izvor veselja a ne samo diplomat-ski manevar? Kada se smijemo sami sebi, taj osmjeh nije diplo-matski; to je dokaz da smo to što jesmo, da potpuno vladamo so-bom. Možemo li napisati pjesmu o zaustavljanju, besciljnosti, ili je-dnostavno o postojanju? Možemo li naslikati nešto o tome?  Sve što radimo djelo je poezije ili slikar-stva ako to radimo usredotočeno.

Uzgajati salatu je poezija. Šetnja do supermarketa može biti umje-tnička slika. Kada se ne mučimo pitanjima o tome je li nešto umje-tničko djelo, samo ako svakog tre-nutka djelujemo spokojno i prise-bno, svaka je minuta našeg života umjetničko djelo. Čak kada ne pišemo niti slikamo, mi još uvijek stvaramo. Nosimo ljepotu, veselje i mir te mnogim ljudima uljepšavamo život. Ponekad je bolje da ne govorimo o umjetnosti koristeći riječ "umjetnost". Dovolj -no je da djelujemo sabrano i pot-puno i naša će umjetnost cvjetati tako da o njoj uopće ne moramo govoriti. Kada znamo kako biti mir, shvatit ćemo kako je umje-tnost divan način da podijelimo naš spokoj. Umjetnički izraz može se očitovati na ovaj ili onaj način, ali postojanje je bitno.

Stoga se moramo vratiti sami sebi, a kada steknemo mir i radost u sebi, naša će umjetnička djela biti vrlo prirodna, te će služiti svijetu na pozitivan način.

Thich Nhat Hanh zen-buddhistički učitelj, pjesnik, mirotvorac iz Vijetnama, živi u Francuskoj - MIR JE SVAKI KORAK - Put usredotočenosti u svakodnevnom životu, 1991

Osnovna potreba stvaraoca je neovisnost. Razborit um ne može djelovati pod bilo kakvim obli-kom prisile. To ne može biti obu-zdano, žrtvovano ili potčinjeno bilo kakvoj svrsi. To zahtjeva totalnu neovisnost u djelovanju i motivu.  Ayn Rand

Znanost je oduvijek bila univer-zalna. Velika umjetnost i književ-nost uvijek su pripadale cijelom svijetu. Na tim se činjenicama mora graditi obrazovanje naše djece: na našim sličnostima, krea-tivnim dostignućima, duhovnom idealizmu i dodirnim točkama.

Ako se to ne učini, rane nacija nikada neće zarasti i prepreke koje postoje između njih nikada neće biti uklonjene. Pedagozi koji su suočeni s mogućnostima dana-šnjeg svijeta moraju osigurati soli-dne temelje za nadolazeću civili-zaciju, koja mora biti opća i uni-verzalna u svojim dometima, istinita u prezentaciji i konstru-ktivna u pristupu. Početni koraci koje će poduzeti pedagozi različi-tih zemalja nužno će odrediti prirodu nadolazeće civilizacije.

Oni moraju pripremiti renesansu svih umjetnosti i slobodan tijek kreativnog duha u čovjeku. Oni moraju naglasiti važnost tih tre-nutaka u ljudskoj povijesti u koji-ma je čovječja božanstvenost pla-mtjela svom silinom i ukazivala na nove načine mišljenja, nove načine planiranja i time za sva vremena mijenjala način ljudskog djelovanja.   Alice Bailey

- EDUCATION IN THE NEW AGE

Nada je motor promjena. Cilj da se postigne mir, jednakost i zašti-ta okoline, se ne može prepustiti, sporazumima, multilateralnim po-srednicima, ili ekonomiji. Da se uspije, to mora biti utemeljeno na ljudskoj inicijativi i kreativnosti. Pored znanstvenika, filozofa, poli -tičkih i religioznih vođa, umjetni -ci isto tako imaju svoju ulogu kao kritičari i proroci u svojim društvi-ma. Umjetnost prenosi da za sva-koga od nas postoji najava istine, ljepote i dobrote koje se ne daju umanjiti, i koje nas potiču da se uzdignemo iznad svjetovnih potre-ba života. Ljepota i tragedija u umjetnosti svjedoče o mogućno-stima ljudskog duha i kreativnosti da transcendiraju i preobraze mate

-rijalna stanja.  Catherine Thick

- THE RIGHT TO HOPE TRUSTS

Pitanje: Gdje se nalazi ljepota? Gdje prebiva? Očito, vanjske mani -festacije ljubavi se mogu proma-trati; ispravni međuodnosi između prostora, oblika i boje, i između ljudskih bića. Ali što je suština ljepote? U sanskritskim tekstovi-ma tri faktora se povezuju - Istina, Dobro, Lijepo - Satyam, Sivam, Sundaram.

Krishnamurti: Što ti pokušavaš naći? Da li želiš da pronađeš prirodu ljepote? Što profesionalci govore?

Pitanje: Tradicionalisti bi rekli- Satyam, Sivam, Sundaram. Dana-šnji umjetnik ne bi trebao razli-kovati između naizgled ružnog i naizgled lijepog, nego bi trebali stvaralački akt smatrati izrazom trenutka, percepcijom koja se preobražava unutar pojedinca i pronalazi ispoljavanje u akciji umjetnika.

Krishnamurti: Ti pitaš što je ljepo -ta, i kako pojedinac sebe ispunja-va kroz ljepotu? Ako si ti počeo kao da o tome nisi ništa znao, ka-kva bi trebala biti tvoja reakcija? Ovo je univerzalni problem kod Grka, Rimljana i kod suvremenih ljudi. Dakle, što je ljepota? Da li se nalazi u zalasku sunca, u pre-krasnom jutru, u ljudskim među-odnosima, u majci i djetetu, mužu i ženi, muškarcu i ženi? Da li se nalazi u finom pokretu misli, i ljepoti jasne percepcije? Da li je to

ono što ti nazivaš ljepotom?

P: Može li biti ljepote isto tako i u užasnom, ružnom?

K: U ubojstvu, kasapljenju, baca-nju bombi, u nasilju, u okrutnom, nasilnom nametanju ideja, u tome da se bude većim od drugih - da li u tome ima ljepote?

P: U svim ovim djelima nema ljepote.

K: Kakva je to ljepota kada netko nekoga udari?

P: U stvaralačkom djelu umjetni-ka, koji interpretira nešto užasno, kao što je to Picasso-va Guernica, ima li u tome nešto lijepo?

K: Dakle, mi se moramo upitati što je to izražavanje, a što kreativ -nost? Ti pitaš što je ljepota? Ona se nalazi u zalasku sunca, u jasnoj svjetlosti jutra, večeri, svjetlu na vodi, međuodnosima i tako dalje. I, da li se ljepota nalazi u bilo kojem obliku nasilja, uključujući i dostignuća u nadmetanju? Da li se u tome nalazi ljepota sama po sebi: a ne u tome kako sebe izra-žava umjetnik? Dijete koje je mučeno može biti izraženo od umjetnika, ali da li je to ljepota?

P: Ljepota je relativna stvar.

K: “Ja” koji vidi je relativan, uvje -tovan i zahtijeva samo-ispunjenje. Prije svega, što je ljepota? Da li je to dobar ukus? Ili, da li ljepota nema ništa sa svim ovim? Da li se ljepota nalazi u izražavanju i prema tome u samo-ispunjenju? Dakle, umjetnik kaže ja moram sebe ispuniti kroz izražavanje. Umjetnik bi bio izgubljen bez izražavanja koje je dio ljepote i samo-ispunjenja. Prije nego se po -zabavimo sa svim time, što je unutrašnjost, osjećaj, suptilnost riječi “ljepota”, tako da je ljepota istina i istina ljepota? Mi nekako kroz izražavanje pokušavamo pro -naći ljepotu u arhitekturi, u veli-čanstvenom mostu-San Francisco Zlatni Most ili mostu iznad Seine - u modernim zgradama od stakla i čelika i ljepoti fontane. Mi traži-mo ljepotu u muzejima, u simfoni -ji. Mi uvijek tražimo ljepotu u izražavanju drugih ljudi. Što ne-dostaje čovjeku koji traži ljepotu?

P: Izražavanja drugih ljudi jesu jedini izvori ljepote koji su nam dostupni. -  K: Što to znači?

P: Gledajući most u meni se ja-vlja neka kvaliteta koju nazivamo ljepotom? To je samo u percepciji nečeg lijepog da se kvaliteta ljepote javlja kod mnogih pojedi-naca?

K: Ja to razumijem. Ja pitam da li je ljepota u samo-izražavanju?

P: Netko treba započeti sa onim što postoji.

K: Koje je izražavanje drugih ljudi. Nemajući osjetljivo opažaju -će oko, čudan unutarnji osjećaj ljepote, ja kažem kako je ta slika lijepa, ta pjesma, ta simfonija. Odstrani sve to, pojedinac ne zna

za ljepotu. Tako se on oslanja na cijenjenje ljepote izražavanja, na objekt, na most ili lijepu stolicu. Da li ljepota zahtijeva izražava-nje, posebno samo-izražavanje?

P: Može li ona postojati neovisno od izražavanja?

K: Percepcija ljepote je njeno izra -žavanje; to dvoje nije odvojeno. Percepcija (opažanje), viđenje, dje -lovanje - percipiranje je izražava -nje. U tome uopće nema pauze. Viđenje je činjenje, djelovanje. Nema razmaka između viđenja i činjenja. Ja želim da vidim um koji vidi, tamo gdje je viđenje djelovanje; ja želim da proma-tram prirodu uma koji ima to svojstvo viđenja i činjenja. Što je taj um? To se u suštini ne zanima za izražavanje. Izražavanje se može pojaviti, ali se to ne brine.

Zato jer je za izražavanje potre-bno vrijeme - za izgraditi most, za napisati pjesmu - ali um koji vidi, za um kojem je percepcija činje-nje, za takav um uopće ne postoji vrijeme, i takav je um najinteligen

-tniji um.  J. Krishnamurti

Tradition and Revolution Dialogue 11 New Delhi 29th Dec. 1970 'Beauty and perception' (dio)

Ja nesavršeni, obožavam moje vlastito savršeno. R. Emerson 

Svi smo tamo, čekamo na ulaz u vječnost, ali nisu svi svjesni toga. Svijest o smrti je velika umjetnost.

Carlos Castaneda 

Jednostavnost je najviša kvaliteta

Izražavanja. To je kvaliteta kojoj umjetnost dolazi u svojim najvi-šim trenucima. To označava kona -čni stadij razvitka. To je najrjeđi, isto kao što je i najdragocjeniji rezultat kojeg ljudi mogu ostvariti u samo-uvježbavanju. Nepoznat?

Ono što dođe do savršenstva ne-staje. Stvari naučene na zemlji, prakticirat ćemo u raju.

Robert Browning