LAKTOZNI KRUH

Ti  prikazi  o  prevladavajućim  učincima  pečene žilne hrane vjerojatno će te prisiliti  na  razmišljanja. Ona     bi           trebala      radikalno               promijeniti               tvoje prehrambene navike. Kao "mali" kompromis nudimo ti laktozni kruh (s mlječnim šećerom), koji je načinio pekar   Lubig5    Taj       kruh   je         uz   pomoć    bakterija mliječne               kiseline   enzimatički      rastvoren,        dakle predprobavljen. Izgubio je sva štetna svojstva, ali ipak zadržao   većinu   sadržajnih   tvari   zrna.   Spomenuti njemački                     liječnik   Dr.           med. Steintel31                               je   bez kompromisni protivnik živežnih namirnica koje su za rasplod kao zrnje, orasi i sjemenje svih vrsta, koji po njegovom shvaćanju ne pripadaju  ljudskoj  hrani, oni samo  škode  organizmu.  Nasuprot  tome  izvrsno  se pokazao enzimatički razgrađen laktozni kruh kod svih smetnji probavnog sustava. Ne drži uzalud gospodin Lubig  5   svjetskih  patenata.   Kao  prijelaznu  hranu možeš  prigodice  uživati  taj  kruh,  najbolje  s  čistim maslacem. Nikad sa sirom ili kobasicom. Ti znaš da se obilato              bjelančevinaste      i    obilato    ugljikohidratne hranjive tvari nikad ne smiju jesti zajedno, jer svaka od njih  potrebuje  različit probavni  sok,  a  kad dođu zajedno, oni se neutraliziraju. Pa ipak i laktozin kruh, kao  i  sve  žitno,  ostaje  kiselotvoran.  Zato  bi  bilo Nikad ne jesti kruh zajedno s marmeladom i medom, jer su i te tvari kiselotvorne a šećer odmah dovodi smjesu u štetno vrenje. Zato su voćni kolači najgore probavljivi kolači. Voćna kiselina odmah uništava enzim ptialin nužan za probavu žitne hrane, a imamo ga nažalost samo u malim količinama na raspolaganju. Stoga bismo trebali škrobne ugljikohidrate uvijek intenzivno žvakati. Samo usna slina stvara tada dosta ptialina! Dr. med. Steinel izričito kaže: "Logično, ali prije svega svojim desetljetnim iskustvima i pokusima u praksi na to upravo prisiljen, morao sam doći  do  otklanjanja kruha, prije svega kruha od prekrupe, kao i svih ostalih brašnenih proizvoda. Jedna jedina iznimka od toga je  laktozin  kruh.

To je jedini kruh na svijetu, koji psihološki gledano više nije nikakav kruh, mrvi se i raspada, jer su sveze Ijepila-bjelančevine, o kojima se radi, organski, enzimatički, fermentativno razgrađene. Time laktozin kruh predstavlja apsolutnu novinu u čitavoj više tisućljetnoj  povijesti   kruha."

On se ne može uspoređivati s nikakvim drugim kruhom od prekrupe ili raži. Radi se jednom riječju o epohalnom otkriću. Tvorne bjelančevine (glutein) razgrađuju se sve do najjednostavnijih aminokiselina i ugljikohidrata (polisaharidi) sve do najjedno­ stavnijih vrsta šećera (monosaharidi), tako da ne može više nastupiti nikakvo napuhnuće, kvasajuće, reumatizirajuće, gihtirajuće i rakotvorno djelovanje.

Ta posvemašnja razgradnja tvornih bjelančevina u sržne supstance, koja je apsolutno nužna da s jedne strane pospješi dobru, redovitu i prije svega izdašnu stolicu a s druge strane da spriječi kronični upalni proces sluznica želuca i probavnog trakta, povezan s uobičajenim kruhom, posebno  s uživanjem crnog kruha, a ne može se postići nikakvim drugim postupkom pečenja.

Iz tih razloga je spomenuti kruh preporučiv svim ljudima koji imaju tegobe s obzirom na metabolizam i kožu, posebno reumatičarima, gihtičarima, želučanim i crijevnim bolesnicima, svim rakovnim bolesnicima kao prije svega svim šećerašima. Ali svakodnevno uživanje laktoznog kruha mora se - i to mi se čini najvažnijim - označiti kao najvrjednije opće preventivno sredstvo protiv bolesti svake vrste. Svaka bolest, kako god se ona zvala, pretpostavlja proces upaljenja. No upala može u nama odnosno našim organskim tkivima nastati samo kad je prethodila neka eksplozija. Ali eksplozija se može zbiti samo ako se u organizam uvede eksplozivno zrno putem krive prehrane. Eksplozivnim zrnima pripadaju prema prirodnom zakonu prehrane sva rasplodna sredstva kao "zrnaste odnosno rasprskavaj uće supstance", kao jaja, zrele mahunarke, orasi, žitno zrnje i klice, nadalje sredstvo za othranjivanje  mlijeko  (Dr. Steintel).

Ne bez razloga preporučuju se u Prirodnoj higijeni samo  male  količine  oraha,  oko  30  g,  a  tada  samo intenzivno sažvakanih i samih za sebe pojedenih! Svatko zna kako je teško probaviti orašaste proizvode. Gdje je istraživač koji će poput laktoznog kruha enzimatski razgraditi orahe? To bi bila (kao kompromis) izvrsna biljna bjelančevinasta masna hrana za ljude.

Samo je šteta da su se rezultati tog istraživača s velikim praktičnim iskustvom u općoj praksi jednostavno izgubili. Da ja nisam u tadašnjoj "Bijeloj zastavi", koja je stajala pod vodstvom poznatog K. O. Schmidta, čitao o Dr. Steintelu, ne bi ni ja ništa saznao o Prirodnom zakonu prehrane. Njegove su knjige ponovo izdane i mogu se dobiti kod gospodina Dr. Aloisa Fadini, Breuningstr. 31, 7400 Tubingen. Drago miju što u ovoj knjizi mogu ukazati na velike zasluge Dr. Sle'melsa.