René Guénon

Kralj svijeta

Poznavanje “AGARTE” NA ZAPADU

POSTUMNO DJELO SAINT-YvESA iz Alveydre, naslo- vljeno “Indijska misija”, a objavljeno 1910.,! sadrži opis tajnovitoga inicijacijskog središta koje se naziva Agarta. Mnogi čitatelji te knjige i dalje smatraju da je posrije- di tek izmišljena pripovijest, fikcija koja nema temelja u zbilji. Shvatimo li sve doslovce, u njoj doista postoje nevjerojatnosti koje bi mogle opravdati takvo mišljenje, barem u onoga tko drži do izvanjskih pojava. I Saint- Yves je imao dobre razloge što sâm nije objavio to djelo koje je napisao puno prije, ali ga nije dovršio. S druge strane, o Agarti i njezinu poglavaru Brahmâtmi, jedva da je do tada u Europi bilo spomena osim u veoma neo- zbiljnog pisca Louisa Jacolliota2 na čiji se ugled ne mo- žemo osloniti. Što se nas tiče, smatramo da je on doista umješno govorio o tim stvarima tijekom svoga boravka u Indiji, ali ih je, kao i ostalo, posložio na svoj, odviše maštovit način. Godine !924. pokazala se, međutim, nova i pomalo neočekivana činjenica: knjiga pod naslo- vom Zvijeri, ljudi i bogovi u kojoj gospodin Ferdinand Ossendowski pripovijeda o zavrzlamama sa svoga bur- noga putovanja srednjom Azijom tijekom !920. i !92!. godine, sadrži, osobito u posljednjem dijelu, pripovijesti

gotovo istovjetne Saint-Yvesovima. Glas koji je nastao o toj knjizi pružio je po nama dobru priliku da konačno prekinemo šutnju po pitanju Agarte.

Sumnjičavi ili zlobni duhovi nisu, naravno, propu- stili priliku da g. Ossendowskog optuže za najobičnije prepisivanje Saint-Yvesa, ističući u korist svoje tvrdnje sve slične ulomke obiju knjiga. Uistinu, postoji dobar broj ulomaka koji sve do detalja odražavaju zapanjuju- ću sličnost. Postoji ponajprije nešto što bi se moglo uči- niti vrlo nevjerojatnim za samoga Saint-Yvesa, mislimo pri tome na prihvaćanje postojanja nekog podzemnoga svijeta koji posvuda prostire svoje ogranke, ispod kon- tinenata, pa čak i oceana, i pomoću kojih se uspostavlja- ju nevidljive komunikacije između svih predjela zemlje.

G. Ossendowski, međutim, sâm ne preuzima tu tvrdnju, on, štoviše, kaže da ne zna što da o tome misli, nego je pripisuje različitim osobama koje je susretao tijekom svoga putovanja. U najzanimljivijim dijelovima posto- ji također ulomak gdje je “Kralj svijeta” prikazan pred grobom svoga prethodnika, potom ulomak u kojemu se postavlja pitanje podrijetla Bohemijanaca koji su neka- da živjeli u Agarti( i još mnogih drugih. Saint-Yves kaže da postoje trenuci tijekom podzemnoga slavlja “Kozmi- čkih misterijā” kada se putnici koji se nalaze u pustinji zaustavljaju, a životinje same utihnu.4 G. Ossendovski nas uvjerava da je i sâm prisustvovao tim trenucima sveopćega pribiranja. Kao neobična podudarnost posto- ji prije svega priča o jednome otoku, danas nestalome, na kojemu su živjeli čudni ljudi i životinje: tu Saint-Yves

navodi sažetak opisa plovidbe Diodora Sicilskoga oko Iambula, dok g.Ossendowski govori o putovanju nekog staroga budista s Nepala, a ipak su razlike u njihovim opisima neznatne. Ako o toj pripovijesti doista postoje dvije inačice koje potječu iz međusobno tako udaljenih izvora, moglo bi biti zanimljivo pronaći ih i brižno ih usporediti.

Pokušali smo upozoriti na sve te pristupe, ali isto smo tako skloni kazati da nas oni nipošto ne uvjeravaju da je riječ o krivotvorini. Ne kanimo, uostalom, ulaziti ovdje u raspravu koja nas zapravo zanima samo povr- šno. Neovisno o svjedočanstvima na koja nas upućuje g.Ossendowski, posredstvom svih ostalih izvora zna- mo da su pripovijesti te vrste u Mongoliji i srednjoj Azi- ji uobičajene. Mi samo napominjemo da nešto slično postoji u predajama gotovo svih naroda. S druge strane, ako je g.Ossendowski djelomično prepisao Indijsku mi- siju, ne vidimo dobar razlog zašto bi izvjesne ulomke u tu svrhu previdio kao ni zašto bi mijenjao oblik odre- đenih riječi pišući na primjer Agharti umjesto Agarttha, što se zauzvrat može izvrsno objasniti činjenicom da je raspolagao mongolskim izvorom informacija, dok se Saint-Yves držao hinduskoga izvora (znamo, naime, da je bio povezan s barem dva Hindusa)., Ne razumijemo, nadalje, zašto bi rabio naziv “Kralj svijeta” za poglavara inicijacijske hijerarhije koji u Saint-Yvesa nigdje ne na- lazimo. Iako moramo priznati izvjesne posudbe, to ne umanjuje činjenicu da g.Ossendowski katkada iznosi stvari čije sličnosti ne nalazimo u Indijskoj misiji. Riječ je

posebice o onim stvarima koje posve sigurno nije mo- gao izmisliti, utoliko više što je očito bio nesposoban shvatiti njihovo točno značenje jer je bio daleko više za- okupljen politikom, nego idejama i naucima, ne pozna- vajući u potpunosti ono što se odnosi na ezoterizam. Takva je, primjerice, priča o “Crnoj stijeni” koju je “Kralj Svijeta” nekoć poslao Dalai-Lami, a koja je potom prene- šena u Urgu u Mongoliji, gdje je i nestala prije otprilike stotinu godina./ U brojnim predajama, međutim, “Crne stijene” igraju važnu ulogu, od one koja je bila simbol Kibele do one postavljene u Ka’aba iz Meke.7 Evo i dru- goga primjera: Bogdo-kan ili “Živi Buda” koji se nalazi u Urgu, između ostalih dragocjenosti čuva i Džingis- kanov prsten na kojemu je urezana svastika te kožnu pločicu na kojoj je biljeg “Kralja svijeta”. Čini se da je g.Ossendowski mogao vidjeti samo prvi predmet, dok bi mu postojanje drugog bilo dosta teško zamisliti: ne bi li bilo prirodnije govoriti ovdje o nekoj zlatnoj pločici?

Tih nekoliko prethodnih napomena dovoljno je za ono što želimo kazati, budući da kanimo u potpunosti ostati izvan svih polemika i pitanja o ličnostima. Samog Saint-Yvesa i g.Ossendowskog navodimo samo stoga što nam njihova djela mogu poslužiti kao polazište u razmatranjima koja nisu ni u kakvoj vezi s onim što bi- smo mogli misliti o jednome ili drugome. Značenje tih razmatranja posebice nadilazi njihove individualnosti, kao i našu, na koju u tome području nadalje ne treba računati. U pogledu njihovih djela, ne želimo se upu- štati u neku, više ili manje uzaludnu “tekstualnu kriti-

ku”, nego radije iznijeti upute koje, barem po našemu saznanju, još nigdje nisu iznesene na vidjelo i koje nam u izvjesnoj mjeri mogu pomoći rasvijetliti ono što g. Os- sendowski naziva “tajnom nad tajnama”.0