KORISNICI SIROVE HRANE NISU HODAJUĆI KOSTURI

Najjednostavniji, najbolji i najbrži način da smanjiš težinu je u tome da odmah prijeđeš 100% na sirovu hranu. Kad nastupi kriza odvikavanja kroz tjedan dana, počinji s jutarnjim obrokom voća, zatim kroz dva tjedna voće i uvečer, ako se uopće želiš držati uobičajenih obroka, koje priroda ne pozna. (Vidi "Fit for life"). U podne još 100% sirovog povrća bez krumpira, najviše jedan sirovi krumpir. Tada pokušaj jesti samo voće i u podne. Htio bih vidjeti, tko uz takvu prehranu neće ubrzo postići idealnu težinu.

Sada uvijek ponovno slušam da "moji sljedbenici" koji žive prema tim pravilima hodaju po svijetu pothranjeni kao živi kosturi, kojima se ljudi izruguju. Pogreška je vjerojatno u ovome: previše povrća! Ja nemam ništa protiv sirovog povrća, ali mi nismo biljojedi s 4 želuca, nego plodojedi. Povrće je "zamjenska" hrana s malo kalorija, premda je bogata s potrebnim organskim mineralima. Kako bi održao ili ponovno povećao svoju težinu, moraš jesti više plodova, prije svega smokve, datulje i suhe plodove. Uz to je potrebno snažno tjelesno kretanje, jer smo i mi ranije bili životinje u pokretu, koje su čitav dan tražile hranu. Bodybuilding će opet vratiti mišiće, tj. obline.

Poznajem odušeljene ovisnike o žitaricama i miisli-u, ali koji hodaju okolo kao zastrašujući primjeri. I za to postoji prihvatljivo tumačenje:

Ljudi nisu potrošači škroba! Zrnje je za ptice, piše u svojim knjigama Ross Home. Molekule škroba okružene su celuloznom membranom, koje može samo malo rastvoriti ono malo enzima koji su za to predviđeni. Škrob je vrlo teško probavljiv. Pa i sirovo brašno se može asimilirati samo u vrlo malim količinama. Možemo nešto bolje prihvatiti samo kuhani škrob. Ali tu dolazi do drugih  nedostataka. Vidi moj članak o kruhu.

Vegetarijanci koji jedu kuhanu hranu siromašnu kalorijama su bolesna, blijeda stvorenja. Od  tih kostura se uvelike razlikuju oni koji jedu sirovo voće! Ako etika ne bi smetala tim vegetarijancima koji jedu kuhano, bilo bi bolje kad bi oni prešli na meso (bez umaka koji uzrokuje reumu) nego li da ostanu na kruhu i škrobu.