KARMA NEISTINE   I

Rudolf  Steiner

 

 

KARMA NEISTINE

Svezak 1

Rudolf Steiner GA 173

Usred nemira i previranja Prvog svjetskog rata, ispred postojanog kruga članova antropozofskog društva, Steiner je progovorio protiv bjesnila i mržnje u tadašnjoj propagandi. Iz njegovih uvida  u duhovne impulse ljudske evolucije, postepeno vodi slušateljstvo do razumijevanja ovog novog svijeta i nove socijalne strukture koja se bori za ostvarenje. Skida masku sa struje optužbi i protu optužbi, napada i protunapada, kao iluziju koja skriva pravu duhovnu borbu iza vanjskih događaja.

Svijetleći jasnim svjetlom govornikove hrabrosti, iz ovih predavanja možemo mnogo naučiti o duhovnom razumijevanju političkog svijeta konflikata s kojim smo suočeni u naše vrijeme. Prijevod: Monte Christo

SADRŽAJ

•     Predgovor izdavača od 1978 (Svezak 1) i 1983 (Svezak 2) njemačkog izdanja

•     PREDAVANJE I, Dornach, 4 prosinca 1916

Fundamentalna osnova za formiranje prosudbi: Osjećaj za činjenice. Rudolf Kjellén, Rosa Mayreder.

Politička situacija u Europi od zadnje trećine devetnaestog stoljeća. O izbijanju ratnog sukoba 1914: Jakob Rüchti-jev pamflet; Georg Brandes. Alexander von Gleichen-Russwurm o ljudskom dostojanstvu.

•     PREDAVANJE II, Dornach, 9 prosinac 1916

Ne-pozornost i pozornost. Uloga tajnih bratstava. Alexander III od Rusije. H. P. Blavatsky. Moriz Benedikt. Britanski narod i Slavenski narod. Takozvani testament Petra velikog. Paralele između

Britanije i drevnog Rima. Panslavizam. Predviđeni pad Austrije.

•     PREDAVANJE III, Dornach, 10 prosinac 1916

Tekući događaji i duhovni svijet. Hermann Bahr-ova novela Himmelfahrt. Nadvojvoda Franz Ferdinand. Ubojstvo u Sarajevu. Nadvojvoda Rudolf. ‘Narodna Odbrana’. Kontradikcije u stvarnom

životu. Izdaja Jude kao preduvjet Događaja na Golgoti.

•     PREDAVANJE IV, Dornach, 11 prosinac 1916

‘Narodna Odbrana’. Mihajlo Obrenović. Ruski utjecaj u Srbiji. ‘Bratstvo desetorice’. Ubojstvo kao političko  oružje.  Rivalstvo  između  familija  Obrenović  i  Karageorgević.  Draga  Mašin.  Engleski  i

francuski imperijalizam. Izbijanje rata.

•     PREDAVANJE V, Dornach, 16 prosinac 1916

 

Pitanje neophodnosti u svjetskim događajima. Brooks Adams o razvoju nacija. Thomas More-ova Utopia. Charlemagne(Karlo Veliki), Dante, Venecija, Protu-reformacija. Ujedinjenje Italije i njen odnos s Centralnom europom i Francuskom. Trostruka alijansa. Pripojenje Bosne od Austrije, ubojstvo u Sarajevu. 1888 i 1914.

•     PREDAVANJE VI, Dornach, 17 prosinac 1916

Priroda petog post-Atlantskog razdoblja. Utopia i Thomas More. Misterija evolucije. Znanje zapadnih bratstava o razvoju nacije. Dekadencija Latinskog elementa i nadmoć Englesko govorećeg svijeta kao pete podrase. Njemački jezik i Grimm-ov zakon zvučnog pomaka.

•     PREDAVANJE VII, Dornach, 18 prosinac 1916

Averzija prema njemačkoj. Centralna Europa kao rezervoar nacija i teatar rata, posebno tijekom Trideseto godišnjeg rata. Koncept države u Njemačkoj. Opcije ‘veliki Nijemac’ i‘mali Nijemac’; temelj Rajha u 1871. Sir Edward Grey, Jaurès, Delcassé, Clemenceau. Europske alijanse. Izbijanje rata. Riječ

i misao u francuskom, engleskom, njemačkom i ruskom jeziku. Zadatak njemačke nacije. Eteričke vibracije i strojevi. Duhovne snage za budućnost kod različitih nacija: snage koje dolaze u bića i odumiru, eugenika, medicina bazirana na duhovnom znanju. Lord Acton, Michael Faraday.

•     PREDAVANJE VIII, Basel, 21 prosinac 1916

Božić u vrijeme tragične sudbine. Isus i Krist. Krist koncept Gnoze i dogmatska vjerovanja. Gubitak Krist koncepta na Jugu kao rezultat odlaženja i odumiranja Gnoze. Novo konvertirani bezbožnici na Sjeveru prvi nisu shvatili Isusa. Sjeverne Misterije Ingaevones. Vanir i Aesir. Obožavanje Hertha-e ili

Nerthus-a. Anglo-Saxon runska pjesma. ‘Otkrivenje iz visina i mir na zemlji.’ Rušenje ljudskih stremljenja za mir.

•     PREDAVANJE IX, Dornach, 24 prosinac 1916

Božić u ratno vrijeme. Gnoza. Mistrijska mudrost Ingaevones-a. Baldur, Loki i Hödr. Božić i Uskrsni misterij. Vježbanje utjecaja nad gomilom kroz zloupotrebu atavističkih sila. ‘Delirijska’ svijest. Cola di Rienzi i d'Annunzio, Whitsun 1347 i 1915.

•     PREDAVANJE X, Dornach, 25 prosinac 1916

Odlazak od istine. Živa veza između riječi i stvarnosti. Krist i Isus. Godina kao sakrament. Spajanje Krist-ideje i Isus-osjećaja. Značaj konstelacija za vezu između zemlje i kozmosa. Čovjekov anđel je sada zamijenjen za 'Boga'. Priča Gerharda Dobrog.

•     PREDAVANJE XI, Dornach, 26 prosinac 1916

Duhovno znanje u nedavnoj prošlosti. Spiritualizam kao pokušaj dokazivanja postojanja duhovnog svijeta. Sudbina H. P. Blavatsky. Krist i pojedino ljudsko biće. Gerhard Dobri u vezi s rađanjem trgovine.  Reformacija,  Trideseto  godišnji  rat.  Frederick,  Elector  Palatine,  nećak    James-a  I  od

Engleske. Sedmogodišnji rat i bitka za Indiju i Ameriku. Ernst August od Hanovera. O izbijanju rata: Racconigi 1909, Ernesto Nathan. Bismarck i Usedom. Austria i Italy. Prezzolini o modernoj Italiji i koristi od rata. Rušenje ideje o miru.

•     PREDAVANJE XII, Dornach, 30 prosinac 1916

Ovo nisu političke opservacije i nema zauzimanja strane. Samo znanje je pomoć. O izbijanju rata. Narušavanje belgijske neutralnosti. Djela država ne mogu biti prosuđena moralnim.  Engleska  i Indija, Engleska i Kina. Opijumski rat.

•     PREDAVANJE XIII, Dornach, 31 prosinac 1916

Otrovi u socijalnoj sferi. Nema moralne osude povijesnih neumitnosti. Prosudbe o povijesti mijenjaju se s vremenom. Kako može izgledno povećanje ljudske populacije biti shvaćeno u vezi s reinkarnacijom? Duhovna pozadina i posljedice Opijumskog rata. Kinezifikacija Europe. ‘Socijalni

karcinom’. Efekt i značaj otrova. Nositelj ega: metamorfozirane otrovne supstance od drevnog Mjeseca. Svijest raste kroz snage raspada. Ljekovite snage otrova: luciferske snage balansirane sa ahrimaničkim snagama. Baldur mit kao izraz o tome kako otrovi djeluju. G. S. Fullerton o Njemačkoj.

 

PREDGOVOR

1948, u njenom uvodu za prvo, mimeografirano, izdanje ovih lekcija, Marie Steiner je opisala okolnosti u kojem su održana u prosincu 1916 i siječnju 1917:

‘Poslije izbijanja Svjetskog rata 1914, velika većina onih koji su radili na Goetheanum-u bili su prinuđeni napustiti Dornach. Ipak, dovoljan broj, građana neutralnih zemalja, je ostao, sa čvrstom namjerom da završe rad na zgradi u suradnji s umjetnicima, koji su se osjećali pozvani da udvostruče napore. Svi su iskreno namjeravali, u svom osobnom okruženju, da se odupru izazovima koji su ih vodili u simpatiju ili antipatiju u pogledu na druge nacije. Ipak u njihovu svakodnevnom životu bilo je dovoljno razloga za kontroverze i emocionalne ispade, i od dr Steinera je često traženo da da svoje mišljenje u vezi spora. Ali ti koji su to tražili nisu bili slobodni od željenog razmišljanja dok bi slušali njegove odgovore. Nadali su se odgovorima slaganja koje bi mogli podijeliti s prijateljima, koji su bili čak i više zahvaćeni željama i antipatijama. Tako je veći dio onog što je rekao izobličen, obojan i iskrivljen do te mjere da kada bi se to "vratilo" u Dornach bilo bi neprepoznatljivo. Činilo se da bi dr Steiner, prema tome, trebao govoriti na privatnim predavanjima prilično širokom krugu antropozofa, opominjući ih da ostanu objektivni u svom traganju za istinom, zaista ih podučavati u ovome… Prirodna ljubav za svoju vlastitu zemlju i izvjesna doza lakovjernosti ljude ostavljaju u priličnoj mjeri bez obrane protiv reguliranog utjecaja i vještih nagovještaja; to su moćna propagandna oružja. Kroz njih, Antropozofsko društvo, koje se sastoji od predstavnika mnogih zemalja, bilo je suočeno s dodatnim teškoćama…’

Ovo je, dakle, bila situacija koja je dovela do predavanja objavljenih u ova dva toma. Bila su održana od Rudolf Steinera of 4 prosinca 1916 do 30 siječnja 1917, većinom u Dornach-u, za publiku koja se sastojala od članova Antropozofskog društva: ljudi i žene različitih nacionalnosti, od kojih su neki bili u ratu jedni s drugim. Marie Steiner nastavlja:

‘Bilo  je  posebno  teško  prepisati  kratke  zabilješke  od  izgovorenih  riječi  zbog  živog konverzacijskog tona kojeg je primjenivao. Mogao je tako lako čitati osjećaje u duši publike i često je odstupao od glavne teme da bi onda ponovno opet odstupio od teme. Stenograf trenutno gubi nit tijeka misli,  i mora premošćivati praznine. Sa strpljivom provjerom to je moguće, iako rezultat nije uvijek stilistički zadovoljavajući. Ali esencijalni sadržaj je sačuvan. Postupak kulminira sa potpunom slikom, onako kako dolazi, i može dovesti do osnova nove povijesne znanosti kao i do duševnog treninga danas očajnički potrebnog: treninga istine.’

U ovim predavanjima, Rudolf Steiner ne govori samo kao onaj tko provodi duhovno istraživanje već i kao čovjek koji i sam pati kroz događaje tog vremena. Prvi svjetski rat je došao do točke okretanja: kobna godina

1917,koja je donosila kolaps Rusije, rusku revoluciju i ulazak Amerike u rat, upravo je počinjala. Centralne sile su bile pred bezdanom na stepenicama sudbine. Sudar Zapada i Istoka na ruševinama Srednje Europe, koji je konačno završen 1945 ali koji je on gledao kako nastupa, bio je u njegovim očima nemjerljiva nesreća za budućnost čovječanstva.

Rudolf Steiner govorio je na mnogim predavanjima o dušama naroda i o duhovnoj povezanosti naroda Europe, i o velikim kontrastima između istočnih i zapadnih naroda. Posebno se može napomenuti ciklus The Mission of the Individual Folk-Souls  održan 1910 i također mnoga predavanja 1914 i 1915 koja su već objavljena u Complete Edition u Njemačkoj, kao i ona koja se uglavnom bave s problemom Istok- Zapad u kasnijim godinama. Uvijek je stremio potaći razumijevanje za pravo Srednje Europe na postojanje. Zaista je smatrao to postojanje esencijalnim za povoljnu evoluciju ljudske kulture i civilizacije, i bio je posebno svjestan toga kobnih godina na prijelazu 1916 u 1917. Ne treba napomenuti da je svaka vrsta nacionalizma za njega strana. Ipak u određenim krugovima bio je optužen da je na strani Centralnih sila. Kao u rano doba 1915 članak Gedanken während der Zeit des Krieges (Misli tijekom ratnog doba) uzrokovao je da francuski pisac Edouard Schuré, koji je bio bliski prijatelj oboje Rudolfa Steinera i Marie Steiner do Prvog svjetskog rata, označi ga javno u Francuskoj kao njemačkog šovinista. Kasnije, poslije rata, putem pokušaja napada na njegov život, podstreka na borbu u javnosti, i tako dalje, pravi njemački šovinisti su sprječavali da predaje javno u Njemačkoj.

U prosincu 1916 postalo je jasno da nije više realno očekivati ograničenje sukoba ili rani kraj rata. Strasti su postajale još više nasilne. Na obje strane ratna propaganda je tukla sa proizvodnjom praznih fraza i laži u dotada nepoznatom stupnju. U predavanju od 1 siječnja 1917 Rudolf Steiner govori o ‘karmi neistine’. Želi skinuti masku s iluzije koja izranja iz sustava nacionalnih država koji je došao iz prošlosti i projicira se u sadašnjost, i želio je pokazati da su ratni događaji sami po sebi, kao veo iza kojeg novi svijet čeka da stupi na scenu: u  stvarnosti, rat je revolucija u socijalnoj strukturi čovječanstva.

Tako dok čitamo ova predavanja moramo imati na umu i novi socijalni impuls o kojem Rudolf Steiner govori po prvi puta u ljeto 1917 kada je skicirao trostrukost socialnog organizma u ‘Memorandi’. Ovo je kasnije više razrađeno 1919 u Aufruf an das deutsche Volk und die Kulturwelt (Poziv njemačkom narodu i civiliziranom svijetu) i u The Threefold Social Order. [pogledaj The Renewal of the Social Organism– e.Ed] Trostrukost u svojim različitim aspektima — functionalna u individualnom i socijalna za čovječanstvo u cjelini — postala je jedna od glavnih tema u njegovim predavanjima u godinama koje su slijedile. Jedno od tih plodova bila je Free Waldorf School u Stuttgartu, prva institucija koja pripada 'slobodnoj' duhovnoj sferi socijalnog života i polazišna točka za novu umjetnost obrazovanja.

 

Iz njegovog duhovnog razumijevanja skrivenih impulsa ljudske evolucije Rudolf Steiner je stremio u ovim predavanjima da privuče pažnju na esencijalne faktore u odnosima nacija i naroda koji su potpuno ignorirani od svih kojih se tiču. Trebali bi biti promatrani kao aspekti ‘simptomatičnog pogleda na povijest’ (pogledaj From Symptom to Reality in Modern History.

Predavanja su zapisivana od strane Helene Finckh, profesionalne stenografkinje pozvane u Dornach od Rudolfa Steinera i Marie Steiner, koja je zapisala gotovo sve od Rudolf Steiner-ovih predavanja od siječnja 1916 nadalje. Ponavljane napomene od strane predavača da se ne prave zabilješke tijekom predavanja bila su upućena publici a ne, naravno, autoriziranoj stenografkinji. Skraćena izvješća nisu izdavana od Rudolfa Steinera ni za objavljivanje ni za čitanje, i sve do 1948 nisu bili dostupni, čak ni u arhivi Dornacha. 1948 Marie Steiner je odlučila izvući vani ograničenu, mimeografsku ediciju koja je uručena samo na osobnoj osnovi. Prvo njemačko izdanje u formi knjige objavljeno je 1966. Drugo izdanje, 1978 (Volume 1, GA 173) i 1983 (Volume 2, GA 174), koje je uglavnom sadržavalo ispravke tiskarskih grešaka i navoda kao i neke dodatke na zabilješke. (Ovaj prijevod je napravljen iz drugog njemačkog izdanja. Tr.)

Robert Friedenthal