Dio prvi

OPĆE PRAKSE

Surasundari, nebeska nimfa.

 

UVODNA RIJEČ

Pozdravljanje dharmi, arthi i kami

U početku, Gospodar svega živog stvori muškarce i žene i napisa zapovijedi koje će ravnati nji­hovim životima u vezi s dharmom, arthom i ka­mom, a napisa ih u stotinu hiljada poglavlja. Neke od tih zapovijedi, naime one koje se tiču dharme, napose je obradio Svajambhu Manu; one koje se odnose na arthu sačinio je Brihaspati; a one koje govore o kami izložio je u tisuću poglavlja Nandi, sljedbenik Mahadeve.

Potom je tu Kamu sutru (Nisku izreka o ljubavi) koju je bio napisao Nandi u tisuću poglavlja ponovno napisao švetaketu, sin Uddvalake, skrativši ih na pet stotina poglavlja, a to je djelo i opet bilo napisano . sažeto u stotinu i pedeset poglavlja, što je učinio Babhravja, žitelj iz zemlje Pančale. Tada tih stotinu i pedeset poglavlja budu razvrstani u sedam dijelova, a svaki je dio nosio poseban naslov:

Prvi dio, Sadharana (opće opaske)

Drugi dio, Samprajogika (zagrljaji, itd.)

Treći dio, Kanja Samprajuktata (zajednica muš­karca i žene)

Četvrti dio, Bharjadbikarika (o vlastitoj ženi)

Peti dio, Paradika (o tuđim ženama)

Šesti dio, Vaisika (o milosnicama)

Sedmi dio, Aupamišadika (o umjetnosti zavođe­nja, o sredstvima za jačanje; o lijekovima, itd.).

Šesti dio ovoga sklopa napisao je Dattaka na zah­tjev bludnica iz Pataliputre, a prvi dio je sačinio Čarajana. Ostale dijelove, naime, drugi, treći, četvrti, peti i sedmi izložili su posebice:

Suvarnanabha   (drugi  dio)

Ghotamukha (treći dio)

Gonardija (četvrti dio)

Gonikaputra  (peti dio)

Kućumara (sedmi dio).

Takvo djelo kojega su glave napisali različiti pisci bijaše gotovo nedostupno; a kako su dijelovi koje su napisali Dattaka i ostali govorili samo o pojedinim granama predmeta na koji su se svi odnosili, i kako je k tome izvorno djelo Babhravje bilo teško svladati zbog njegove duljine, to se Vatsjajana latio zadatka da napiše manju knjigu u kojoj će sažeti radove već spo­menutih pisaca prethodnika.

GLAVA DRUGA

O postizanju dharme, arthe i kame

Čovjeku je dosuđeno trajanje od stotinu godina; neka se vježba u dharmi, arthi i kami u raznim raz­dobljima života, i to na takav način da. se one među­sobno "usklade i da se niukoliko ne sudare. Neka se čovjek posveti učenju za svoga djetinjstva; kad se zamomči pa sve dok ne dočeka zrelu dob neka se posveti arthi i kami, a u starosti neka se prikloni dharmi i putem dharme neka nastoji postići mokšu, tj., oslobo­đenje od daljnjeg rađanja. Ili, pošto je život neizvje­stan, neka se posveti svima trima u pogodno vrijeme. Ali jednu stvar nam valja upamtiti, a to je da čovjek treba živjeti životom bogoslova sve dok ne završi sa školovanjem.

Dharma znači povinjavanje zapovijestima šastra ili indijskih svetih knjiga gdje se kaže da čovjek mora obavljati stanovite stvari, kao primjerice prinošenje žrtava, što se općenito ne vrši, jer žrtva nije od ovoga svijeta i ne ostavlja vidljiva učinka; ili pak, da ne čini neke druge stvari, primjerice da ne mrsi, mada se mrs općenito vrši jer je ovosvjetski i jer ostavlja vidljiv učinak.

Dharmu treba učiti iz Shrutija i od onih koji je poznaju.

Artha znači stjecanje vještina i umijeća, zemlje, zlata i stoke, bogatstva, kočija i prijatelja. Sprovoditi arthu znači osim toga i zaštititi ono što je već stečeno i umnožiti ono što je zaštićeno.

Arthu treba učiti od kraljevih činovnika i od trgo­vaca koji znaju kako se trguje i posluje.

Kama znači uživanje u onim stvarima koje se mile našim petorima čulima, naime, sluhu, opipu, vidu, okusu i njuhu, kad ih u tome prate duh i duša. Ustvari, kama je onaj naročiti užitak koji doživljavamo kad dodirujemo predmet naših želja.

Kamu treba učiti iz Kame sutre i iz iskustva dru­gih građana.

Kad ih sve tri, naime dharmu, arthu i kamu po­redamo jednu uz drugu, onda ćemo vidjeti da je ona prva bolja od druge, tj. dharma je bolja od arthe, a artha je bolja od kame. A kralj neka vazda živi u arthi, jer jedino odatle će namaći kruh narodu. Opet, kami neka se posveti žena milosnica više no dharmi i arthi, jer kama je njezino zvanje, ali od tog pravila ima i izuzetaka.

Prvi prigovor

Neki učeni ljudi kažu da se o dharmi može naj­prikladnije raspravljati u knjizi, budući da je dharma vezana za onostranske stvari; da to isto vrijedi i za arthu jer se ta postiže odgovarajućim sredstvima o ko­jima možemo saznati samo iz knjiga, učenjem i pro­učavanjem. Ali kama, tvrde oni, nije vrijedna ni ras­prave ni poruke jer je to stvar koju znade i divlja zvjerad i koja se posvuda u prirodi susreće.

Odgovor

Tome nije tako. Postupci muškaraca i žena razli­kuju se od postupaka nižih životinja, a ima i drugih važnih pravila u vezi s njihovim zajedničkim životom. O tome se može doznati u Kama šastri. Kad nema ta­kvih pravilnih postupaka onda se među ljudskim bi­ćima događa isto što i među zvjerinjem koje sluša samo svoj nagon i gdje je ženska sposobna za parenje samo za stanovitih godišnjih razdoblja i gdje snošaju ne prethodi nikakva misao.

Nastavlja se…