Drugi prigovor

Kažu Lokajatike: »Ne slušajmo vjerske odredbe jer one nam donose plodove tek u budućnosti, a uje­dno, veliko je pitanje hoće li uopće uroditi plodom. Koji čovjek zdrave pameti daje drugome ono što je njegovo? I zar nije bolji današnji golub nego sutra­šnji paun? I nije li bolji bakrenjak na dlanu nego ne­sigurni zlatnik?«

Odgovor

Tome nije tako.

Prvo, svete knjige koje propovijedaju dharmu ne ostavljaju mjesta sumnji.

Drugo, žrtve koje se prinose za uništavanje nepri­jatelja ili zato da bi pala kiša plodonosne su, kao što se zna.

Treće, sunce, mjesec, zvijezde stajaćice, planete i ostala nebeska tijela namjerice, čini se, rade na dobro svijeta.

Četvrto, ovaj svijet je omogućen time što ljudi poštuju pravila u vezi sa četiri kaste i četiri životne razine.

Peto, sjeme ne pada u zemlju bez nade u buduće žetve.

Zbog toga svega Vatsjajana misli da ljudi moraju poštivati vjerske odredbe.

Treći prigovor

Oni koji vjeruju da je sudbina prvi pokretač svih stvari, kažu:  »Mi se trudimo i stremimo k tome da steknemo bogatstvo i ne stječemo ga, dok nam drugom zgodom bez imalo truda ono samo pada u krilo. Sve je dakle u rukama sudbine koja je vladarica dobitka i gubitka, uspjeha i poraza, radosti i boli. Eto, vidjesmo da se Bali uspeo na Indrino prijestolje po od­redbi sudbine, i da ga je ista volja odanle oborila, i da ga samo sudbina može opet ustoličiti.«

Odgovor

Takav govor ne valja. Jer svaka stvar koju želimo traži od čovjeka da se svakako unekoliko i potrudi oko nje, pa kad umije primijeniti prava sredstva onda će se i dovinuti cilja; stoga možemo reći da nikada nije na odmet potruditi se na pravi način, (čak kad je suđeno da se ta ista stvar dogodi) i da čovjek nikada neće uživati sreće ako sjedi skrštenih ruku.

Četvrti prigovor

Oni koji misle da je artha glavni cilj kojemu valja težiti, razlažu to ovako:  »Ne jurimo za užicima, jer oni su zapreke na putu k dharmi i arthi, koje su obje nadređene kami, a uzoriti ljudi zaziru od kame. Zbog užitaka ljude snalaze nevolje, zbog užitaka dolaze u dodir s nevrijednima; užici ih nagone da čine ne­valjala djela, rađaju u njima nečistoću; zbog užitaka ne haju za budućnost, postaju nebrižni i isprazni. I konačno, užici su uzrok da čovjek izgubi povjerenje svih ljudi, da ga nitko ne prima i svatko prezire, čak i on sam. Štoviše, poznato je da su mnogi ljudi po­svema ogrezli u užitak, navukli propast na sebe i svoje porodice. Tako je kralj Dandakja iz kraljevske loze Bhodja oteo i obljubio braminsku djevicu, pa ga je to naposljetku došlo glave i kraljevstvo mu snađe pro­past. I Indra, kad je obeščastio Ahalju, morao je to gorko ispaštati. Slično i moćni Kičaka koji je nasrtao na Draupadi, i Ravana koji je pokušao zavesti Situ, bijahu kažnjeni za svoja zlodjela. Te i još mnoge druge snašla je zla kob zbog užitaka kojima su se odali.«

Odgovor

Taj prigovor je neutemeljen, jer užici su jednako važni po život i dobrobit tijela kao i hrana, pa su zato, isto kao i hrana, jednako potrebni tijelu. Osim toga, oni su posljedica dharme i arthe. Užicima se zato tre­ba predavati umjereno i s oprezom. Nitko se neće od­reći kuhanja zbog toga što će doći prosjaci i zaiskati od jela, niti će se tko okaniti sijanja zato što ima div­ljači koja će obrstiti žito kad zaklasa.

I tako čovjek koji se posvetio dharmi, arthi i kami postiže sreću i na ovom i na onom svijetu. Mudri ljudi postupaju onako kako im neće nauditi dobrobiti, i zbog čega im neće poći po zlu u narednom životu. Ne zazirimo ni od jedne radnje koja pridonosi našoj dhar­mi, arthi i kami, ili samo dvijema, ili makar jednoj od njih, ali manimo se onoga što pridonosi jednoj od te tri vrline a na uštrb ostalih.

GLAVA TREĆA

O umijećima i znanostima koje valja proučiti

Osim što izučava umijeća i znanosti koja se tiču dharme i arthe, čovjek neka izučava i Kamu sutru, umijeća i znanosti koja su ondje izložena, čak i dje­vice bi  prije braka morale proučavati Kamu sutru i njezina umijeća i znanja, a u braku bi mogle nasta­viti s proučavanjem, uz pristanak svojih muževa.

Neki učeni ljudi i opet prosvjeduju, govoreći da žensko, koje ne smije proučavati nikakvu nauku, ne treba da proučava ni Kamu sutru.

Ali Vatsjajana smatra da takvoj zamjerci nema mjesta, jer žene već poznaju praksu Kame sutre, koju su opet naučile iz Kame šastre, odnosno iz nauke o samoj kami. Osim toga, ne samo u ovom već i u mnogim drugim slučajevima, događa se te ljudi po­znaju primjenu neke znanosti a malo tko poznaje za­kone i pravila na kojima se osniva ta znanost.

Tako žrtvoprikazatelji izgovaraju pravilne riječi kad izaziva­ju različita božanstva, mada ne znaju gramatiku niti znaju po kakvim su zakonima riječi sačinjene: Ili: ljudi vrše ono što astrologija propisuje za dane povoljnog znamenja, iako nisu učeni u astrologiji.

Na sličan način konjušari i jahači slonova uvježbavaju svoje životinje, a da sami nisu obučeni u znanosti uvježbava­nja životinja, već postupaju na osnovu iskustva. I, slič­no tome, ljudi iz najudaljenijih pokrajina pokoravaju se zakonima kraljevstva   iz običaja, zato što njima vlada kralj, a ne zbog nekog drugog razloga. Iskustvo nas uči da neke žene, kćeri kneževa i njihovih ministara, kao i žene uličarke, zapravo dobro poznaju nauku o kami.

Žensko bi stoga trebalo učiti Kamu šastru ili ba­rem jedan dio Kame šastre, a da je u primjeni te na­uke poučava neka povjerljiva prijateljica. Neka u sa­moći vježba šezdeset i četiri umijeća koja čine dio Kame šastre. Učiteljicom joj može biti jedna od ovih osoba: kćerka njezine dadilje koja se podizala zajedno s njom i koja je već udata, prijateljica kojoj se može sve povjeriti, majčina sestra, stara sluškinja, prosjakinja koja je prije živjela obiteljskim životom, ili pak vlastita sestra u koju se može pouzdati.

A evo sada umijeća kojima joj valja ovladati, zajedno s Kamom sutrom:

1. Umijeće pjevanja

2. Umijeće sviranja na glazbalima

3. Umijeće plesa

4. Spoj pjevanja, sviranja i plesa

5. Umijeće pisanja i crtanja

6. Umijeće tetoviranja

7. Kako ukrasiti i okititi kip božanstva rižom i cvijećem

8. Kako nastrijeti na tlima ležaje i postelje od cvijeća

9. Kako obojiti zube, odjeću, kosu, nokte i tijelo, tj., kako se ukrasiti točkicama, šarama i slikarijama

10. Kako učvrstiti obojeno staklo u pod

11. Kako prostrijeti postelju, sagove i jastuke za počivanje

12. Svirati na čašama punim vode

13. Kako spremiti i čuvati vodu u vodovodima, studencima i spremištima za vodu

14. Slikati, ukrašavati, dotjerivati

15. Niskati brojanice i ogrlice, plesti vijence i prijeplete od cvijeća

16. Savijati čalme i vjenčiće, proplitati cvijećem čvorove i pramenove kose

17. Kako prikazivati predstave. Glumiti

18. Praviti ukrase za uho

19. Spravljati miomirise i kadove

20. Kako se uresiti draguljima i nakitom, kako se dopadljivo odjenuti

21. Čarati i vračati

22. Biti brze i spretne ruke (na primjer kod igre s kockom)

23. Kuhati

24. Kako smiješati limunade, šerbete, zakiseljena pića i provrele sokove da budu odgovarajućeg okusa i boje

25. Šiti i krpiti

26. Kako od pređe ili konca napraviti papige, cvi­jeće, bokore, rese, svežnjeve, jabuke, dugmad, itd.

27. Rješavati zagonetke, pitalice, pogađaljke, go­vorne skrivačice

28. Igrati se igre koja se sastoji u nizanju stihova, naime, kad jedna osoba izgovori stih, druga neka odmah nastavi, otpočevši sa posljednjim slovom prethodnoga. Kome ne pođe za rukom da nastavi taj je izgubio, i mora se 'Otkupiti nekim zalogom'

29. Kako podražavati i oponašati

30. Čitati, uključivši pojanje i krasnoslov

31. Ovladati rečenicama koje je teško izgovoriti. Tu igru najčešće igraju žene i djeca, a sastoji se u tome da netko izgovori neku zamršenu rečenicu, pa kad se ona brzo ponovi riječi se često prekobace ili rđavo izgovore

32. Rukovati mačem, palicom, štapom, lukom i strijelom

33. Kako razlagati, kako izvoditi zaključke

34. Obavljati stolarske radove (praviti stolčiće, tro­nošce, posteljne okvire)

35. Poznavati umjetnost graditeljstva

36. Poznavati zlatne i srebrne novce, skupocjeno kamenje i dragulje; umjeti kazati pravi dragulj od lažnoga

37. Poznavati nauku o kamenju i rudama

38. Znati obojiti dragulje, kristale i zrnca

39. Vježbati pamćenje

40. Razumjeti se u vrtlarstvo: kako izliječiti bo­lesti biljaka i drveća, kako ih njegovati i od­rediti im dob

41. Kako prirediti borbe između pijetlova, prepe­lica i ovnova

42. Kako papige i čvorke naučiti govoru

43. Umjeti se namazati mirisavim pomastima, um­jeti napomaditi, namirisati i počešljati kosu

44. Znati odgonetnuti tajno pismo, znati pisati sla­žući slogove na naročit način

45. Umjeti razgovarati s promijenjenim oblicima riječi. Neki govore mijenjajući početak i kraj riječi, drugi dodaju nepotrebna slova između slogova, i tome slično

46. Poznavati jezik i narječja iz drugih pokrajina

47. Znati načiniti kolica od cvijeća

48. Kako uobličiti mistične dijagrame, kako iz­govarati čarolije i vradžbine i kako prikopčati grivne

49. Znati završiti neki stih ili kiticu kad se čuje samo dio; ili dodati jedan, dva ili tri stiha kad su preostali stihovi nasumce izvađeni iz razli­čitih pjesama, tako da se sačini stihotvorska cjelina koja je smislena; ili pak slovkati riječi nekog stiha koji je napisan nepravilno, izostav­ljenih samoglasnika, ili samoglasnika koji su razdvojeni od suglasnika; treba dalje umjeti prevesti u prozu ili u stih značenja koja su prikazana simbolima i znamenjem. I još mnogo takvih umijeća

50. Skladati pjesme

51. Poznavati rječnike i popise riječi

52. Umjeti promijeniti nečiji izgled, prerušiti je­dnu osobu u neku drugu

53. Umjeti izmijeniti izgled neke stvari, primjerice, učiniti da pamuk izgleda kao svila, da se grube i priproste stvari učine lijepima i plemeni­tima

54. Umjeti se kockati na razne načine

55. Kako sebi prisvojiti tuđu imovinu pomoću mantra i zazivanja

56. Biti vješt u mladenačkim sportovima

57. Poznavati zakon društvenog ophođenja, umjeti iskazivati poštovanje i udvornost prema dru­gima

58. Poznavati umijeće rata, oružja, vojske, itd.

59. Poiznavati tjelovježbu

60. Prepoznati čovjekov karakter iz njegovih crta

61. Ispjevati ili sročiti stihove

62. Poznavati zabave i igre aritmetike

63. Umjeti praviti umjetno cvijeće

64. Umjeti praviti likove i kipove od gline.

Milosnica koja je obdarena dobrom naravi, ljepo­tom i drugim dopadljivim vrlinama i koja je osim toga vješta ovim umijećima, stječe pravo na ime ganika, što će reći milosnica visoke vrijednosti, i njoj se u skupini muškaraca dodjeljuje počasno mjesto. Štoviše, njoj i kralj odaje poštovanje, hvale je učenjaci, a svi se jagme za njezine milošte, i tako ona postaje predmet sveopćeg štovanja.

I kćerka kralja i kćerka kraljeva visokog činovnika steći će naklonost svojih muževa ako su obučene u nabrojenim umijećima, sve da im muževi imaju još tisuće drugih žena. Isto tako će žena koja je zapala u nevolju i koja je ostala bez muža lako zaraditi za život, čak i u stranoj zemlji, samo ako je vješta ovim umijećima. I površno poznavanje tih umijeća pridaje ženama privlačnost u muškim očima, a kako će se i kada ta umijeća ispoljiti, to ovisi o sva­kom pojedinom slučaju. Muškarac, vještak ovih umi­jeća, k tome ljeporječiv i udvoran, na juriš osvaja žene, čak i ako ih poznaje vrlo kratko vrijeme.

Nastavlja se...