Prva tri dana nakon vjenčanja neka djevojka i njezin muž spavaju na tlima, neka se ustegnu od spolnog užitka i neka hranu ne začinjavaju niti lužinom niti solju. Slijedećih sedam dana neka se kupaju u zvucima svečanih glazbala, neka se kite i urešuju, neka zajedno objeduju i neka se posvete svojim srodnicima kao i onima koji će navratiti u pohode mladome paru.
To vrijedi za osobe svih kasta. U noći desetoga dana po vjenčanju muškarac neka negdje na osami zašapće nježne riječi djevojci da bi tako stekao njezino povjerenje. Neki pisci kažu da za tri dana ne bi smio s njom progovoriti ni riječi ako želi da je pridobije, ali pristalice Babhravje drže da bi se djevojka mogla obeshrabriti kad vidi da se čovjek umrtvio poput stupa i da ne progovara s njom tri puna dana pa bi ga, onako razjađena, mogla prezreti kao mlakonju i ne-muškarca.
Vatsjajana misli da bi čovjek morao pregnuti da zadobije djevojčino povjerenje i da bi se u početku morao odreći spolnih užitaka. Žene su tankoćutnija stvorenja i traže da se s njima nježno započinje, a ako se muškarac koga tek malo poznaju pokaže nasrtljiv, one poslije toga često zamrze spolni snošaj, ponekad i sav muški rod. Zato neka se muškarac približi djevojci onako kako je njoj milo i neka pribjegne postupcima kojima će sve više osvajati njezino povjerenje.
A evo koji su to postupci:
Neka je najprije zagrli onako kako ona hoće, jer to ionako neće dugo trajati.
Neka je najprije zagrli gornjim dijelom tijela, jer tako je lakše i jednostavnije. Ako je mladenka već zašla u djevojačku dob ili ako se već dulje vremena poznaje s muškarcem, on neka je zagrli pri svjetlu svjetiljke, ali ako je još dobro ne poznaje ili ako je ona još djevojčica, neka je zagrli u mraku.
Kad mu djevojka tako pusti da je zagrli, on neka joj u usta stavi tambulu — smotuljak betelovih plodova i lišća, a ako to ona htjedne, on neka je sklone lijepim riječima, molbama, preklinjanjima i još neka klekne preda nju, jer svuda se potvrdilo kao istina da žena nigda ne odbija čovjeka koji joj kleči do nogu, ma koliko bila sramežljiva ili ljutita.
Kad joj bude davao tambulu neka joj poljubi usta ljupko i lako, bez zvuka. I kad je bude privolio na poljubac, neka je navede da govori, a da bi govorila, neka je zapitkuje za ovo i ono, o stvarima koje on ne poznaje ili se gradi kao da ih ne poznaje, a na koje se može odgovoriti s nekoliko riječi.
Ako pak ona ustraje u mucanju on neka je malo zaplaši a poslije toga neka je na pomirljiv način počne opet zapitkivati o istim stvarima. Ako ona ni tada ne obijeli zuba, on neka je i dalje nuka na odgovor, jer kako kaže Ghotamukla, »djevojke slušaju sve što im muškarci govore a da same ne prouste ni riječcu«. Kad je on tako saleti, ona neka mu odgovori klimanjem glave, ali ako je u svađi s njim neka ne
učini ni toga.
Kad je on upita da li ju je želja za njim i da li joj se smilio, ona neka posuti na dulje vrijeme, a kad je naposljetku namoljaka da mu odgovori, ona neka potvrdno klimne.
Ako čovjek već otprije poznaje djevojku, on neka povede razgovor s njom posredstvom prijateljice koja mu je sklona, koja uživa povjerenje oboje i koja će voditi razgovor između njih. Neka djevojka tada ponikne nasmiješena, a ako prijateljica izlane u djevojčino ime više nego što je djevojkina želja, neka je ukori i malo se s njom pokoška. Prijateljica može u šali kazati i ono što djevojka brani reći, pravdajući se riječima »ona tako veli«, našto neka i djevojka promrmlja nejasno i dražesno: »Oh, ne, nisam tako rekla«, pa neka se nasmiješi i postrance zirne u mladića.
Ako se djevojka i mladić već otprije poznaju, onda neka ona bez riječi poreda kraj njega tambulu, pomast i prijeplet cvijeća koje je on možda zaiskao, ili neka ih turne u njedra njegove gornje odjeće. Dok se bude time bavila, on neka dirne njene mlade grudi i neka ih zvučno pritisne noktima, a ako ga ona u tome spriječi, on neka joj kaže:
»Neću to više činiti ako me ti zagrliš«, i neka je tako navede da ga zagrli. I kad ga ona bude grlila, on neka ovije ruke oko njena tijela i neka prijeđe nekoliko puta po njemu. Zamalo i neka je posadi sebi u krilo i neka je pokuša navesti da mu se poda, a ako se ona počne otimati neka je uplaši govoreći: »Utisnut ću svoje zube i nokte u tvoje usne i dojke, a onda ću ostaviti iste tragove na svom tijelu i reći prijateljima da potječu od tebe. Što ćeš ti onda kazati?«
Na takav i na još druge načine muškarac neka je sklone da popusti, upravo onako kao što se sklanjaju djeca — tako da im se u duši izazove strah i povjerenje.
Kad se njezino povjerenje druge i treće noći još poveća, on neka je cijelu izmiluje i posvud izljubi; i neka položi ruke na njena bedra i neka ih trlja, a ako mu to pođe za rukom, neka tada istrlja i sastavke bedara. Ako ona zapne da ga u tome spriječi, on neka joj kaže: »Kakva je šteta od toga?« i neka je privoli. Kad mu ona i u tome popusti, on neka dotakne njezin stidni dio, neka joj otpne pojas i razuzla čvor haljine, neka potom zavrne njenu donju odjeću i počne trljati sastavke njenih nagih bedara. Neka sve to radi kao da mu je nešto drugo na umu a ne snošaj, ali neka u to vrijeme još ne naliježe na nju. Nego neka je poduči u šezdeset četiri vještine; neka joj kaže koliko je voli i neka joj opiše nade koje je gajio u vezi s njom. K tome neka joj zada riječ da će joj ubuduće biti vjeran, neka rasprši sva njezina strahovanja u pogledu suparnica, i naposljetku, kad posve prevlada njezino opiranje, neka je obljubi ali tako da nju ne bude strah. Toliko o tome kako steći povjerenje djevojke; a evo što se o tome kaže u stihovima:
»Čovjek koji postupa onako kako se sviđa djevojci, neka poradi na tome da ga ona zavoli i pokloni mu svoje povjerenje. U tome neće uspjeti ako se potpuno povinjava djevojčinim željama, niti pak ako postupa sasvim nasuprot njima, stoga neka izabere srednji put. Tko zna kako da se umili ženama i kako da im iskaže čast i kako da stekne njihovo povjerenje, taj postaje ljubimac žena. Ali onaj tko zanemari djevojku misleći da je ona previše sramežljiva, biva prezren od nje kao grubijan koji ne poznaje žensku ćud. I još dalje, ako se dogodi te čovjek koji ne zna žensko srce silom uzme djevojku, ona će postati razdražljiva, spopast će je svakojake nelagode, osjetiti će se jadna i čemerna i odjednom će omrznuti -muškarca koji ju je tako obljubio; a ako se dogodi da muškarac ne raspozna i ne uzvrati djevojačku ljubav, djevojka će zapasti u malodušje pa će zamrziti svekolik muški rod, ili će zamrziti samo svoga čovjeka pa će onda tražiti utjehe u drugih.«