KAĆUN(AK) se prema narodnom vjerovanju mora iskopati  na  Ivanje (24. 06.) u podne ili u ponoć prije Ivanja, ne dodirujući korijenje ruka­ma. Tko tako ubranu biljku nosi  uza se, imat će  uvijek sreće  u igri i novaca u lisnici. Ako se pojede mladi, čvrsti korijen kaćuna, smatra se da će probuditi ljubavnu želju te da jača mušku spolnu moć, dok stari korijen  navodno izaziva neplodnost.  Vjerovalo se da se trbušna kila može liječiti ako pacijentov kum posadi nehotice  nađen kaćun. —> Pogovor str. 214.

KADULJA je,  prema  vjerovanju, zbog svog jakog mirisa tjerala duhove  i demone, ako bi se stručak te biljke objesio na dovratak.

KAĐENJE s određenom vrstom drveta i dodacima, na primjer s klekinjama smatralo se jakom zaštitom od vještica i svih zlih duhova. U Starom zavjetu (2. knjiga Mojs.  30,1-10)  već se propisivalo kađenje. Kasnije se pri­ mjenjivalo kod —> egzorcizma i za skidanje čini. Klekovo se drvo oso­bito cijenilo kad je  trebalo  okaditi sobu u kojoj je netko umro. Kađenje sumporom navodno je liječilo razne bolesti. —> Mrtvački zubi, —> Mirisa- nje, —> Tamjan. 

KALCEDON Vjerovalo se da taj ka­ men osigurava onom tko ga nosi po­ bjedu u borbi. Za kalcedon se također tvrdi da svog vlasnika čuva od grijeha   i da od njega odvraća zle duhove. Pripisivala mu se i moć da spusti tjelesnu temperaturu i da pomogne u prevladavanju tuge time što dijeli žuč. Općenito se smatralo da koristi u čuvanju tjelesne snage. Mjestimično kalcedon, pored ahata, vrijedi kao kamen za lipanj,  pa navodno donosi sreću  onima koji su se rodili u tom mjesecu i oslobađa  ih od teških briga. U drugim se opet krajevima kalcedon smatra kamenom kolovoza.

KALENDAR KORE LUKA U no­vogodišnjoj noći je trebalo staviti na tanjur dvanaest kora luka,  odrediti svaku za jedan mjesec, posoliti i  osta­ viti da stoji preko noći. Po različitoj količini tekućine koja se  ujutro  stvo­ rila u korama, zaključivalo se o rela­ tivnoj količini kiše u pojedinim mje­ secima nove godine.

KAMEN     MUDRACA —> Pogovor

str. 214.

KAMEN SLIJEPAK —> Češljugar.

KAMENIKA Naziv tog bilja potječe odatle što rastu u brdima među kamenjem, te se čini da rastu  iz  kamenja. Još se u vrijeme antike tvrdilo da korijen kamenike namočen u vino može rastvoriti kamence u mjehuru.

KAMENJE navodno tako dugo raste dok ostaje netaknuto ispod zemljine površine. To se vjerovanje odnosilo naročito na rudu. U narodnoj je medicini kamenje imalo posebnu funkciju: mislilo se da se na kamenje mogu prenositi bolesti ako  se  kamen  stavi na bolesno mjesto ili se pak njime prijeđe ili zaokruži  bolesno  mjesto. Da bi se bolest koja je  prešla  na kamen učinila neškodljivom, bacili bi kamen u potok ili bi ga stavili pod odvod krovnog žljeba, da ga ispere voda. I pljuvanje po kamenu navodno je   moglo   uništiti   bolest. Smatralo  se da  čovjek  koji  se  tako  oslobodio bolesti, ne smije više vidjeti taj kamen, pa ga zato mora unatrag baciti daleko od sebe. —> Zubobolja, —> Drago kame­nje

KAMILICA navodno štiti od vještičjeg čaranja ako se nosi uza se ( —> mirisati). Kamilicu je trebalo ubrati prije Ivanja (24. 06.), jer se tog dana navodno pretvara u pasju kamilicu.

Naslov izvornika

Sve o  Praznovjerju - Helmut Hiller

Helmut Hiller Lexikon des Aberglaubens 
© 1986 Süddeutscher Verlag GmbH, 
München 
Digitalizacija knjige: Equilibrium ® 2007

***

Kaćunak je danas teško dostupan lijek jer je zakonom zaštićena biljka, a to znači da ipak bilo nešto u tim vjerovanjima...

Kadulja se u nekim našim krajevima doslovno i nazivala lijek...

Kađenje (tamjanom) se zadržalo u crkvenim obredima, a koriste ga i narodni iscjelitelji...

Pročitajte članak: KALCEDON - POLUDRAGI KAMEN

Ako nešto tako lijepo poput gorskog bilja izgleda da raste iz kamena i po tome dobije ima kamenika, zar je čudno da mu se pripisuju nadnaravne moći...

Znamo da su i neki kršćanski sveci protjerivali demone u kamenje, a narod se samo nadovezao na to svojim vjerovanjima...

Na magicusu je mnogo članaka o kamilici i njezinim ljekovitim svojstvima...