BUDDHA JE poučavao da je izvor svih čovjekovih patnji neznanje, ali da je korijen samoga neznanja uobičajena sklonost našega uma da se okreće stvarima koje mu odvraćaju pozornost. Svijest o tome kako koristimo svaki trenutak svakoga dana, često se smatra putem koji vodi do produktivnosti.
Tijekom dana neprestano donosimo odluke. Naše navike percepcije, razmišljanja, osjećanja i djelovanja dovode nas do raznovrsnih
iskustava. Usred te užurbane mentalne aktivnosti, kako takva pomna svijest poboljšava dan? Kako na taj način možemo mudrije i
produktivnije koristiti vrijeme?

Male stvari čini sada; tako će ti velike
stvari dolaziti malopomalo i moliti da
ih obaviš. — Perzijska poslovica

Vrijeme je dragocjeno. Svima nama svakodnevno se nudi u jednakoj količini. Svakoga dana na raspolaganju imamo 24 sata. A to je 168 sati u tjednu. I to je naše vremensko bogatstvo. Svo to vrijeme
provest ćemo radeći nešto, a to što činimo s dodijeljenim vremenom nerijetko određuje kako živimo i što u životu postižemo.

Voliš li život? Tada uludo ne troši vrijeme; jer život se sastoji upravo od njega. — Benjamin Franklin

Upustimo se sada u jedan maleni eksperiment. Pri vrhu papira zapišite cilj, viziju ili svrhu koju želite ostvariti. Koliko sati noću provedete u snu? Na primjer, ako svake noći spavate sedam sati, to pomnožite sa sedam dana, pa ćete utvrditi da svaki tjedan 49 sati posvećujete snu. Od broja sati u tjednu (168) oduzmite broj sati provedenih u snu (49), pa će vam preostati 119 sati. Koliko vremena trošite na tuširanje, kupanje, odijevanje, higijenu i kozmetiku? Sat? I to pomnožite sa sedam i oduzmite od 119. Preostaje vam 112 sati.
Koliko vremena svakodnevno trošite na jelo? Sat? Više? Manje? U zamišljenom
primjeru za doručak, ručak i večeru odvojit ćemo po dva sata na dan. Znači, 14 sati tjedno. Kada i to oduzmete od 112, ostaje vam 98 sati.

Vrijeme je novčić tvojega života. Imaš samo taj novčić i samo ti možeš odrediti kako ćeš ga utrošiti. — Carl Sandburg

Popišite i ostale nezaobilazne zadaće koje obavljate stalno, poput pranja rublja, kupovine, tjelovježbe, vremena koje vam je potrebno da biste došli do raznih mjesta i aktivnosti, liječničkih pregleda, putovanja do posla i natrag, odlaska u crkvu, vremena posvećenog molitvi. Izračunajte koliko vremena posvećujete tim aktivnostima, pa oduzmite od ukupnog vremena. Ako je ukupno riječ o, primjerice, 20 sati, preostaje vam samo 78 sati na tjedan! A još nismo uračunali ni posao, vrijeme posvećeno obitelji, održavanje travnjaka, kuće ili automobila, rekreaciju ili dodatno učenje.

Vjerojatno ste već čuli izreku »Vrijeme je ograničeno«. Cilj je ovog pokusa pomoći vam da više pazite na to kako svaki dan koristi

Vrijeme leti i više se ne vraća. — Vergilije

ti ta 24 sata. Jeste li gospodar vremena ili njegov rob? Na koje sve načine možete plodonosno koristiti energiju i vrijeme radi postizanja željenih ciljeva? Evo i nekoliko početnih zamisli. Namještate li sat nekoliko
minuta naprijed kako biste na dogovor došli na vrijeme?
Točnost je izraz pristojnosti i obzirnosti. 1 važna je za posao. Kada dobijete zadaću, dovršavate li je u okvirima dogovora ili čak i prije roka?
Točnost u odnosima sa svima preduvjet je uspjeha. Drugima govori da ih cijenite, da nikako ne želite uzaludno trošiti njihovo vrijeme.
Imate li raspored, iz sata u sat, za sastanke, obveze i druge aktivnosti tijekom svakog dana? Pripremate li unaprijed popis sutrašnjih obveza?
Planiranje unaprijed donosi silne prednosti, a usto i štedi vrijeme.
Vrijeme je pomagalo kojim se možemo služiti povremeno, koje možemo zlorabiti ili se njime služiti mudro. Sve ovisi isključivo o nama.
Međutim, izgubljeni sat više nikada nećete pronaći. Oni koji imaju naviku odugovlačiti i odlagati vjerojatno nikada neće doći do uspjeha.

Obzirnost i točnost imaju i druge prednosti. Na taj način lakše i točnije percipiramo ljude i situacije, kako bismo reagirali na korisniji
i uspješniji način. Obzirnost, promišljenost i točnost raspršuju negativnosti.
Obzirnost i savjesnost pomažu nam da ostvarimo još više od plodonosne prirode vlastitog bića.

Postoji li bolji način djelovanja od toga da sada obavimo ono što treba obaviti odmah? Sir Richard Tangye ovako je pisao o upravljanju
vremenom: »Tijekom vrlo napornog i užurbanog života često su me pitali: 'Kako ste uspjeli sve to obaviti?' Odgovor je krajnje jednostavan:
Sve sam činio odmah i na vrijeme. Sutra ne postoji. Jučer je već iza nas. Postoji samo sadašnji trenutak«.