PROČITANO

1616

PUTA

OD 14.01.2018.

ISTRA I SVA NJENA BOŽANSTVA - V dio

"U Istri naprimjer pojavljuju se imena niza lokalnih bozanstava koje necemo nigdje drugdje vise susresti. To je bozica Eia, pa Melesocus, Boria, Iria, i dr. Na teritoriji Liburna pak susrecemo druga bozanstva kao Anozotica, identicna je Veneri, pa Ica, u ciju je cast bio podignut jedan spomenik u staroj Flaoni (Plomin) u blizini izvora koji se i dandanas po toj nimfi zove Ika, zatim bozice Iutossica, Latra, Sentona i dr." (23*)

Piše: Borivoje Bukva

BOŽICA MAJKA

Dobro nam je poznato da je nas planet Gea u opasnosti, sav zivot na njemu moze nestati. Ekologija poducava da je citava Zemlja dio nasega "tijela", te ga moramo nauciti postivati kao sto postujemo sami sebe. Potrebno je ozivjeti postovanje i ljubav prema zemlji, ono sto osjecamo prema sebi trebamo osjecati i za sve druge zivotne oblike. "Zaista, i Zemlja je zivo bice, celija zivota u beskrajnom Bozanskom tijelu. Ona, kao i mi ima svoj put - ali sastava veoma razlicitog od naseg: njeno tijelo ne krvari, ali iz njega covjek izvlaci neophodne sastojke za svoje vlastito. Ona ima srce svoje ognjeno, eruptivno srediste koje je pod velikim pritiskom; sokove (naftu), unutarnju i spoljasnju krv (lavu, magnetske fluidne i rijecne tokove), cirkulacioni sistem (telurske struje), limfu (mora i oceane), ritam zivljenja i disanja, osobnu dusevnost i osjecajnost, emotivnu snagu koju covjek tesko podnosi, svoju karmu." (20*)

Gea se budi, ona postaje svjesna sebe, otkriva sebe, i upozorava nas!

U jednom momentu prilikom obreda sjedinjenja sa Zemljom, Mario Mercier osjeca Zemlju i kaze da mu se priblizava, dodiruje mu celo. Kao da ga preplavljuje talas snage, koji mu je sasvim razbistrio svijest. On navodi: Osjecam, medjutim, da negdje iza nje zivi Zvijer koju ona zrtvenim darovima uspijeva da zadrzi vezanu za to mjesto: a ta se Zvijer hrani svim postojecim, cak i sa njom samom, i stalno se razmnozava sama od sebe; nazivaju je i Zmajem, Azdajom.

"Kad bi se u proljece priroda probudila na novi zivot, proslavila je velika majka Zemlja mati svega zivoga, svetu svadbu sa svojim mladenackim ljubavnikom. Kad su dozreli plodovi i kad je pozeto zito, morao je taj mladi bog umrijeti zajedno sa ljetnom vegetacijom. On se vraca u krilo Zemlje kao sto se vracalo sjeme biljki, odlazi u podzemlje u carstvo mrtvih, iz kojeg narednog proljeca opet uskrsava u vjecno jednakom kruznom toku. Ponavljajuci na ravnini svoga zivota to mitsko zbivanje koje nije poznavalo vremena, covjek je ispunjavao i smisao svog postojanja... Sto je covjek onda dozivljavao nisu vise bila "zbivanja u prirodi" kao sto mi to shvacamo, vec cinom velike drame, svjetske drame, u kojoj je covjek i sam igrao." (21*)

Ilirski kultovi (Histra i Liburna) kao i kultovi naroda (Kelta, Rimljana, Huna, Gota, Avara, i drugih) ostavili su vise tragova u religioznom i magijskom vjerovanju Slavena, odnosno Hrvata na podrucju Istre.

"Slaveni su zatekli prilicno brojno starosjedilacko, neromanizirano i poluromanizirano stanovnistvo koje se bilo povuklo pred Rimljanima, a onda pred barbarskim narodima, u nepristupacne krajeve. S njima su se dosavsi na ovo tlo Slaveni u toku stoljeca asimilirali i tako u svom narodnom entitetu sacuvali ostatke starih Ilira. Cini se da je ilirski starosjedilacki elemenat imao veoma vaznu ulogu u formiranju kulturnih, somatskih i psihickih osobina slavenskog zivlja u tim krajevima danas zivi." (22*)

Prisutna je dominacija kulta VELIKE MAJKE, koje su stvorile mnogobrojne predindoevropske neo-neoliticke populacije. Dolaskom indoevropljana, Helena, Kelta, Rimljana, Ilirski simbolicki sustav nije se bitno promijenio, s tim sto su ga prilagodili, odnosno identificirali sa bozanstvima iz rimskog panteona, prilagodjavajuci tako svoju staru religiju novonastaloj situaciji.

Ostaci Dianina kulta u Ilira, tocnije kulta domace boginje Thane, nalazimo sve do danas vrlo zive, sto na svoj nacin govori kako je znacenje te bozice bilo u prapovijesno, rimsko i medju starim slavenima veoma znacajno.

"Zapadnoslavenski bogovi bili su ratnicki i sveznajuci. Ovo drugo svojstvo bilo je izrazeno na kipovima koji su imali nekoliko glava i lica... Ideja o viseglavim bogovima uistinu je slavenska..." (23*)

Ta bozanstva bila su Svantovid, Triglav, Porsevit i Trajan. Uzimajuci u obzir navedeno, ne dovodeci u neravnopravni polozaj ni jednu od slavenskih bozica: Vesnu, Ladu, Devanu, Moranu, kao i Mariju Djevicu, sacinio sam tri cjeline prema tri vida bozica, i to: Bozicu Djevicu, Bozicu Majku i Bozicu Preobrazbe.

BOZICA DJEVICA (MARIJA DJEVICA)

U Hrvatskom narodu opjevana u pjesmi "Bajna Djevo kraljice Hrvata", proistekla je iz klime vjerskog zara, ocitovana u vizijama mistika, kao plod molitve i nadahnuca. Ona je odraz bica Crkve, simbol same Matere Crkve, koja u svojoj neiskazivoj mudrosti upravlja ljudskim rodom.

Bozici Djevici posvecen je istocni rubni dio istarskog poluotoka i to upravo Rijeka, na domak prekrasne Liburnijske obale. Grad koji svojim polozajem na samom vrhu Kvarnera oplahivan plavetnilom mora i neba, oivicen obroncima Ucke, Grobnickih alpa i Velebita, cini zatvoren energetski sustav i djeluje kao utjelovljena zaokruzena cjelina. Grad Rijeka sa svojom okolinom simbolizira univerzalnu cjelinu odvojenu a ipak neraskidivo vezanu za Istru.

BOZICA MAJKA (VESNA I DEVANA)

Obozavati i slaviti jutarnje sunce, jasan svjetao dan, vedro godisnje doba, znaci slaviti Vesnu. Vesna je boginja proljeca. Devana je kao i Vesna, boginja proljeca, a uz to jos i boginja plodnosti. Usporedjujuci je sa Dijanom ili Venerom, Devana je simbol Zemaljske plodnosti ili kozmicke energije.
Naizmjenicno se nadopunjavaju, neraskidive u svoj svojoj raskosi, sveznajuce samostvoriteljice zivota, po potrebi na svjetlo dana izbija jedna ili druga kao nacelo.

Darezljive zastitnice zetve poput (Demetre u Grckoj, Izide u Egiptu), smjestile se u srce Istre na brdo Motovun i tako sireci se krajolikom simboliziraju izobilje zivljenja. Motovun je jaka energetska tocka, trece oko Istre, iz kojeg izviru sile sto podsticu zivotne procese. Njegova je uloga slicna funkciji maternice, sireci se i na ostala mjesta unutarnje Istre.

BOZICA PREOBRAZBE (LADA I MORANA)

Predstavljaju pripadnice tradicionalne knjizevnosti. Isto tako sveznajuce bozice, u svojoj preobrazbi simboliziraju proces smrti (Morana), regeneracije i ponovnog radjanja (Lada), odnosno samospoznaje. Zlo bozanstvo Morana jeste boginja zime i smrti. Sjecanje na Moranu ili Moru ocuvalo se do danas u nasem narodu. Poput drugog ja, Lada, Bozica preobrazbe za razliku od Morane, pretvara se u bozicu ljubavi i plodnosti (poistovjecena Afroditom ili Venerom). Takodjer u svojoj daljnjoj preobrazbi poistovjecena je i sa Minervom i Atenom, koje predstavljaju bozice zanata i mudrosti.

Pula, stari neolitski grad, centar svih proteklih zbivanja kroz stoljeca, zadrzava funkciju preobrazbe zivotnih energija "nazad" u njhovo izvorno duhovno stanje. Pri tom sudjeluje i ostali niz mjesta prema Motovunu i Rijeci.

K R A J

Koristena literatura:

KNJIGA O ISTRI, Skolska knjiga, Zagreb 1968. (1*,2*)

OPATIJA OAZA LJUBAVI, Giacomo Scotti (3*)

TROJA KAKO JE STECI, dr. Mithad Kozlicic (4*)

USPOREDNA GRAMATIKA INDOEVROPSKIH JEZIKA, izvornik na njemckom, drugo izdanje 1885-1889, u V sv.), F.Boop (5*)

MITOLOGIJA DREVNIH SLAVENA, Spasoje Vasiljev (6*,7*)

VELI JOZE, Vladimir Nazor (8*,9*,10*)

RIJECNIK TEMA I SIBOLA U UMJETNOSTI, James Hall (11*)

PRETHISTORIJSKE KULTURE, Gert V.Natzmer (12*,17*,18*,19*,21*)

EVROPSKA MITOLOGIJA, Jacgueline Simpson (13*,15*)

TKO SU I ODAKLE HRVATI (revizija etnogeneze) (14*)

CASOPIS TAJNE, br.13. (16*)

OBREDI NEBA I ZEMLJE, Mario Mercier (20*)

ILIRI - prapovijest, zivot, kultura, Aleksandar Stipcevic (22*,23*)

U Rijeci, 23.rujan 1994.

-------------------------------------------

Autor slike: Borivoj Bukva
Naziv slike: Kazivačica
Dimenzija: 40x60
Tehnika: Tempera na hameru

-----------------------------------------

Preuzeto sa linka http://www.pula-online.com/
art&culture -> Borin bukvar