ISHRANA

DIJETA

Prikladna  hrana  —  najbolji  je  lijek!

Ni jednu bolest nije moguće izliječiti bez odgovarajuće di­ jete. Ta činjenica je jasna i treba je ozbiljno shvatiti  ako želimo zadržati dragocjeno zdravlje. Svrsishodna dijeta je od presudne važnosti kod svih bolesti. Neispravna ishrana može posve da spriječi ozdravljenje bolesnika.  Treba znati  kakve se hrane treba bolesnik klonuti, a kakve se pridržavati. Kada se govori o dijeti, mora se znati razlikovati normalnu dijetu i dijetu bolesnika koji pati na crijevima, od bubrega, bolesti jetre, raka itd. Za svaku bolest postoji odgovarajuća hrana. To su dijetne kure kojih se bolesnik mora pridržavati želi li ozdraviti. Obično ljudi drže da je dijeta za mršavljenje i ništa drugo. To je sasvim neispravno, jer dijetom se smatra onaj oblik prehrane kojim se postizava da se uzimaju onakve na­ mirnice koje će pomoći ne samo da se bolesnik liječi nego i da se istodobno dovoljno hrani. Dakle, pojedine  namirnice nisu samo hrana nego i lijek. Donosim nekoliko primjera za pravilnu ishranu bolesnika.

Dijeta kod bolesnika oboljelih od gripe

Savjeti naših dobrih liječnika jesu: kad se netko loše osjeća, ima glavobolju i visoke temperature, ne treba ga siliti da jede, jer to može izazvati povraćanje. Bolesnik žeđa. Stoga mu treba davati više puta dnevno ljekoviti čaj  (po malu šali­ cu). Kad se bolesnik malo oporavi, treba mu davati pored navedenog čaja sokove od voća i hranu od povrća. Kasnije se daje  kuhana  riba, meso  od  peradi, teletinu,  kiselo mlijeko,

jogurt i razne đemove. Hranu soliti što je moguće manje. Za­ tim uzimati mliječnu hranu, krumpir-pire, kompote  i  kuha­ nu pšenicu, koja se prethodno kvasila 10—12 sati  u  malo vode. Najbolje je navečer nakvasiti, a ujutro kuhati u malo vode (više u pari) sve dok ne popuca. Hrana neka je mije­ šana, ali nikako prekomjerna.

Bolesni na bubrezima

Držati se iste dijete kao i za bolesti žuči: piti malo, jesti hranu sa što manje soli, još je bolje nimalo.  Izbjegavati svježe pecivo, jesti što više rajčice, šparoge, peršin, celer, krastavce. Za kuhanje upotrijebiti samo fino  ulje.  Izbjega­ vati maslac. Kura od mošta (od grožđa) i keksa mnogo koristi.

Tko boluje na crijevima i kroničnom začepljenju

Jesti kvašene suhe šljive  miješane  sa  suhim  smokvama, ribane jabuke sa slatkim vrhnjem. Izbjegavati slatkiše, svježi kruh, jaja, kavu, kineski ili ruski čaj i kakao. Za  takve bole­ snike dobro je da jedu svježi sir s prženim kruhom, pire  od krumpira, kiselo mlijeko, pečene jabuke, ječmenu kašu,  smo­ kve. Piti voćne  sokove. Caj od matičnjaka (Melissa off.) lišće sene (dobije se u ljekarni) korijen  valerijane  —  svaku  večer prije  spavanja  —  polako  na  gutljaje.

Dijeta kod crijevnog i želučanog katara

1.            Hrana treba da je ukusno pripremljena, usitnjena, ne premasna i ne začinjena. Kod akutnog  (početnog)  stanja treba jesti sluzaste juhe, rižu, ječmenu kašu, crnu kavu, ljekoviti čaj s limunovim sokom, ili malo vina, kakao, čoko­ ladu  s vodom zaslađenu saharinom, jer je  šećer  škodljiv.

2.            Za želudac i jetru hrana mora biti lako probavljiva, ne mnogo kuhana i ne premasna, bez začina, malo soljena. Pre­ težno neka je sastavljena od povrća, brašna i šećera (med). Za pripremu jela upotrijebiti samo fino ulje ili biljnu mast. Bolesnik se ne smije  najesti do sita, ali obroci neka  budu češći (6 puta). Dozvoljeno je: šećer, bijelo i kukuruzno bra­ šno, zobene pahuljice, rezanci, riža, krumpir-pire, ječam, raz­ ne  salate  i  korjenasto  bilje:  mrkva,  rotkva,  bundeva,  grah

pasiran na situ, mliječna hrana, griz na mlijeku, riža na mli­ jeku, bijelo meso, ne masno kuhano u juhi, teletina i perad.

Za piće: limunada, čaj od ljekovitog bilja, obrano mlijeko, kiselo mlijeko bez vrhnja, razni voćni sokovi,  mineralne vode ili slatka voda u kojoj  se kuhalo voće.

Zabranjeno je: mast, jaja, konzerve, suhomesnati proizvo­ di, iznutrice, umaci od luka, industrijski sir, svježi  bijeli kruh, kiselo zelje, svježe pecivo, začini i sva alkoholna pića.

Dijeta protiv suvišne kiseline u želucu

Tko ima suviše kiseline u želucu neka ne jede kiselu, oštru, masnu i jako soljenu hranu, goveđe i svinjsko meso, suho­ mesnate proizvode,  konzerve.  Nadalje  kuhano  kiselo  zelje, repu, kiselo voće, sve vrsti sirove salate, papriku, leću, grah, pržen  krumpir,  svjež  kruh,  svježe  pecivo,  debele  rezance, tvrde žličnjake. Limunada, jabukovača, kiseli voćni sokovi, začini,  crna  kava,  sladoled,  duhan  i  alkohol  zabranjeni  su.

Zajutrak: meko kuhano jaje, šalica mlijeka, kriška starog kruha sa maslom, slatka marmelada, svjež domaći sir s  vrh­ njem.

U 10 sati: žitna bijela kava, kriška starog kruha sa ma­ slacem.

Objed: juha od povrća ili krumpira, bijelo meso, teletina, perad, janjetina ili ribe. Prilog krumpir pire, riža, malo kuha­ nog povrća, mlada korabica, korjenasto povrće, bundeva, mlada salata kuhana: mahune, cvjetača; omlet, puding, štru- ce, kukuruzni pečenjaci, kukuruzni žganci. Piće: voda ili čaj.

Večera: svježi sir, kriška bijelog suhog kruha i  šalica  mli­ jeka.

Rak — škrofuloza — čirevi

To su bolesti krvi. U proljeće: 3—4 nedjelje kura od špi­ nata s ingverom, mnogo soka od pečenih limuna, zelene sa­ late, crnih trešanja; svježi voćni sokovi. U jesen: kura od grožđa i jabuka. Lipov i bazgov čaj s limunom. Kura s bije­ lim lukom. Suhe šljive, sirov luk i njegov sok.

Slabi na plućima

Jesti sasvim svježa jaja, toplo mlijeko (sirovo) s medom, naročito je zdravo kozje mlijeko, kiselo mlijeko, svjež ma­ slac, mlado povrće pirjano na ulju, krumpir, jabuke.

Bolesni na želucu

Dovoljno je samo 1—2 jela za jedan obrok. Neka ne  jedu masna ili jako zašećerena jela: kolače, sir i jaja. Naprotiv tre­ ba da jedu: sluz juhe od  oljuštenog  ječma  ili  pšenice  sa  žli­ com slatkog  vrhnja.  Mlijeko  sirovo  sa  limunovim  sokom, jer je tako najprobavljivije; bjelance jajeta tučeno sa sokom od limuna; pečeni kruh  s  ribanom  mrkvom  i  celerom  bez  soli, sa slatkim vrhnjem. Piti čaj od pelina, kadulje i lanenog  sje­ mena  s  medom  i  limunom.

Bolesnici  od  Šećerne bolesti —  dijabetičari

Treba izbjegavati svu hranu u kojoj imade šećera i škroba, koja se u krvi pretvara u šećer. Jesti lisnato i korjenasto povrće, salatu, kiselo mlijeko, mladi sir, peršin i kiseli ku­ pus. Zatim sirovu bijelu repu, naribanu sirovu mrkvu, celer sa sokom od limuna i tučenim vrhnjem. S time kopar, aniš, kim i fino ulje; pečene limune, ribane kisele jabuke i borov­ nice. Što manje masti, mnogo bjelančevina. Korisno je piti rasol od kiselog kupusa.

Bolesni na žuči

Odbaciti posve mast, slatkiše, jaja,  sir,  kruške.  Natašte piti čaj od lišća šumskih jagoda, aniša, kadulje, kamilice — u jednakim dijelovima dobro promiješati i od te mješavine žlica na 300 g ključale vode. U proljeće jesti salatu od radića, kiselice i maslačka; rižu, kuhanu u vodi, pire od krumpira, šparoge,  špinat  u  obliku  salate  ili  pirjan  u  vlastitom  soku s malo finog ulja, zeleni grašak, bundeve, mladi  kukuruz, bijeli kupus, kiseli kupus, jagode s  tučenim  vrhnjem,  pe­ čeni limuni. Sve što god se dade, treba jesti prijesno: povrće i voće.

Srčane bolesti

Kod oteklina smanjiti tekućine i slanu hranu. Mlijeko prijesno do 2 litre dnevno. Kod oteklina na nogama, trbuhu ili jetri zabranjeno je jesti divljač, konzervirano meso, su­ homesnate proizvode, ribe, kiseli kupus, mesne juhe, umak, začine i  slana jela.

Reuma i giht

Izbjegavati teško probavljivu, masnu i jako slatku hranu, uzimati mnogo voća s rižom. Pomaže dijeta koja vrijedi za bubrege.

Za bolesnika se priređuju samo lako probavljiva jela od sasvim zdravih živežnih namirnica. Treba se kloniti  svih jako začinjenih, slanih i kiselih  jela,  te  prionuti  uz  dijetu bez  soli,  alkohola  i  zrnate  kave,  mirodija  i  svakog  otrova.

Bolesnoj djeci odlično odgovaraju sluz  (krem)  juhe  sa slatkim vrhnjem. Kaša od svježeg  samljevenog  brašna  od ljuštene zobi ili slično. Sirovo  mlijeko  od  koze  s  limuno­ vim sokom. Kava od žira; razni voćni  sokovi,  sokovi  od povrća,  sirovo  voće.

Bolesnika nikad ne treba siliti na hranu ako  on  to  ne traži. Često se griješi time što se bolesnika  sili  da  jede  i pije, jer se boje da  će  oslabiti.  Loša  je  navika  trpati želu­ dac bolesnika koji obično nema probavu.  S  kakvim  dob­ rim napitkom voćnog soka ili svježom planinskom vodom, može bolesnik da ustraje dulje vremena i da se  pri  tom dobro osjeća. Pusti ga, dakle, da se isposti, jer to u većini slučajeva  —  najbolje  liječi.