Jedanaesti tjedan

Induktivno promišljanje i objektivni um

PISMO O PRIJENOSU

Našim životom vlada zakon - stvarni, nepromjenjivi princip koji nikada ne varira. Zakon djeluje stalno i svugdje. Fiksni zakoni u podlozi su svih ljudskih akcija. Zbog toga je ljudima koji kontroliraju gigantske industrije omogućeno odrenivanje apsolutno preciznog postotka odziva stotina tisuća ljudi, bez obzira na postojeće uvjete ili stanja.

Menutim, dobro je zapamtiti da je svaki učinak rezultat uzroka, a sam učinak postaje uzrokom koji kreira druge učinke, koji potom kreiraju daljnje uzroke: stoga, ako pokrećete zakon privlačenja,morate biti svjesni da počinjete niz kauzacija za dobro ili nešto drugo, što može imati beskrajne mogućnosti.

Često čujemo: "Vrlo zabrinjavajuća situacija pojavila se u mom životu, koja nije mogla biti rezultat  mojih misli jer sigurno nikada ne bih održavao bilo koje misli koje bi mogle imati takav učinak."

Zaboravljamo kako u mentalnom svijetu slično (isto) privlači slično (isto), pa misli koje održavamo privlače k nama odrenene ljude - društvo odrenene vrste - a ono, pak, posljedično donosi stanja iokolinu odgovorne za uvjete zbog kojih se žalimo.

1. Induktivno mišljenje je proces objektivnog uma koji usporenuje odvojene primjere sve dok ne pronane zajednički faktor koji ih sve uzrokuje.

2. Indukcija se provodi usporenivanjem činjenica. To je metoda proučavanja prirode koja je rezultirala otkrivanjem vladavine zakona, obilježivši epohu ljudskog napretka.

3. To je crta razdvajanja praznovjerja i inteligencije. Ta je metoda eliminirala elemente neizvjesnosti i hirovitosti iz ljudskih života, zamjenjujući ih zakonom, razumom i izvjesnošću.

4. Ona je "čuvar vrata" spomenutih u prethodnoj lekciji.

5. Kvalitetom tog principa revolucionizirao se svijet na kojeg su se navikli osjeti: sunce je biloprekinuto u svojoj putanji, a očito ravna zemlja bila oblikovana u kuglu i postavljena u orbitu oko Sunca; inertna materija bila je razdvojena na aktivne elemente, a svemir se predstavio kao pun sile, kretanja i života ma gdje usmjerili svoje teleskope i mikroskope. Primorani smo pitati: Kojim se mogućim sredstvima delikatne forme organiziranja održavaju urenenima i samopopravljajućim?

6. Kao što se polovi i sile menusobno odbijaju ili ostaju neprožimajući, taj uzrok izgledaopćenito dovoljnim za primjereno pridruživanje i na područja udaljenosti zvijezda, ljudi i sila.Kao što ljudi različitih vrlina sklapaju partnerstva, tako i suprotni polovi privlače jedan drugog, a elementi koji nemaju nikakva zajednička svojstva, kao primjerice kiseline i plinovi,preferiraju držati se zajedno: tako se održava i opća razmjena ponude i potražnje.

7. Kao što oči teže i primaju satisfakciju od gledanih menusobno komplementarnih boja, tako i potreba, htijenje i želja u najopćenitijem smislu induciraju, vode i odrenuju akciju.

8. Naša je privilegija što smo postali svjesni principa i djelujemo u skladu s njima. Cuvier gleda zub koji pripada izumrloj vrsti životinja. Taj zub traži tijelo za izvonenje svoje funkcije: stoga zub definira čudno tijelo, i to s takvom preciznošću da Cuvier može potpuno rekonstruirati oblik te životinje.

9. Uočene su perturbacije u kretanju Urana. Kako bi održao mišljenje da je Sunčev sustav urenen, Leverrier je trebao drugu zvijezdu na pouzdano utvrnenom mjestu, i tako se na svom mjestu pojavio Neptun, prema proračunu.

10. Instinktivno htijenje životinje i intelektualno htijenje Cuviera, htijenje prirode isto kao i Leverrier-ovog uma, daje rezultat; evo misli o egzistenciji, evo i egzistencije. Dobro definirana želja, stoga, oprema razum za kompleksnija djelovanja prirode.

11. Korektno zapisujemo odgovore koje nam je pružila priroda, s razvojem znanosti protežemo svoja osjetila preko njezine pojavnosti i produžujemo ruku s polugom koja pomiče Zemlju. Postali smo toliko svjesni svog bliskog, nepostojanog i dubokog kontakta s vanjskim svijetom da su naše želje i svrhe postale identične i harmonične s djelovanjem tog ogromnog organizma umjesto sa životom, slobodom, a sreća granana identificirana je s postojanjem vlastite vlade.

12. Uz osobnu zaštitu, interese pojedinca štiti armija zemlje; potrebe individue mogu ovisiti o odrenenoj ponudi, do stupnja na kojem se ponuda osjeća univerzalnijom i trajnijom. Na isti nas način svjesno grananstvo Republike Prirode osigurava od dodijavanja odrenenih posrednika savezom sa superiornijim moćima, a pozivanjem na temeljne zakone otpora ili induciranja koji se nude mehaničkim ili kemijskim posrednicima, distribuira potreban rad izmenu njih i čovjeka, za najbolju prednost izumitelja.

13. Da je Platon mogao svjedočiti slikama od svijetla Sunca pomoću fotografija ili mnoštva sličnih ilustracija onog što se čini induciranjem, vjerojatno bi ga to podsjetilo na intelektualno porodiljstvo svog učitelja, pa bi u njegovu umu možda izrasla vizija zemlje gdje je sav ručni, mehanički repetitivni rad pridružen moćina prirode, te gdje se naše želje zadovoljavaju čistim mentalnim djelovanjem, pokrenutim voljom, a ponudu kreira potražnja.

14. Menutim, ma kako se dalekom ta zemlja činila, indukcija je naučila ljude težiti prema toj zemlji, okruživši ga beneficijama koje su u isto vrijeme nagrade za prošlu lojalnost i poticaji za trajnu predanost.

15. Ta je težnja i neka vrsta pomoći pri koncentriranju i jačanju vlastitih sposobnosti preostalog dijela: dala je pouzdana rješenja, kako za pojedince tako i za univerzalne probleme, samim djelovanjem uma u najčišćoj formi.

16. Tako u tome nalazimo metodu za čiji se duh vjeruje da je ono što se promišljalo ostvareno s ciljem ostvarivanja upravo toga: metodom, koju nam je oporučno ostavio Platon, a koji je izvan ove sfere, nikada se ne bi moglo pronaći kako ideje postaju realiteti.

17. Tu je koncepciju razradio i Swedenborg u svojoj doktrini korespondencije, a još veći učitelj rekao je: "Što god zaištete i zamolite, vjerujte da ste postigli i bit će vam." (Marko XI, 24. R.V:). Razlika u (glagolskim) vremenima u tom je stihu jedinstvena.

18. Mi smo oni koji prvo vjerujemo da su naše želje već ispunjene, a da će potom uslijediti njihovo ostvarenje. To je sažeta uputa koja daje smisao kreativnoj moći misli (mišljenja) impresioniranjem Univerzalnog subjektivnog uma odrenenom stvari koju želimo kao već egzistirajućom činjenicom.

19. Tako mislimo na razini apsolutnog i eliminiramo bilo kakvo razmatranje uvjeta ili ograničenja i posanujemo sjeme koje će se, ako se ostavi netaknutim, konačno razviti u egizistirajuću činjenicu.

20. Rezimirajmo: induktivno razmišljanje je proces objektivnog kojim usporenujemo niz odvojenih instancija, jednu s drugom, sve dok ne pronanemo zajednički faktor koji ih omogućava. Vidimo ljude u svakoj civiliziranoj zemlji globusa koji osiguravaju rezultate nekim procesom kojeg, izgleda, sami ne razumiju i kojem pridružuju više ili manje misterije. Dan nam je razum s ciljem potvrnivanja zakona kojim se ti rezultati postižu.

21. Funkcioniranje tog misaonog procesa vidi se u onim sretnim prirodnim svjetovima koji posjeduju sve što drugi moraju stjecati teškim radom, koji se nikada ne bore sa svojom savješću jer uvijek djeluju korektno i taktično, sve lagano uče, kompletirajući sve što počnu osjećajem sreće, živeći u harmoniji sa samim sobom, nikada ne reflektirajući mnogo o tomu što rade, pa nikada ni nemaju iskustvo teškoća ili iscrpljujućih napora.

22. Plod te misli je, kao što je i bio, dar bogova, no dar kojeg su rijetki do sada realizirali, cijenili ili shvaćali. Prepoznavanje začunujućih moći koje posjeduje um pod odrennim uvjetima te činjenice mogućnosti korištenja te moći, njezinog usmjeravanja i raspoloživosti u rješavanju svakog ljudskog problema ima transcendentalnu važnost.

23. Svekolika istina je nepromijenjena, neovisno o tomu je li izrečena znanstvenim terminima ili jezikom apostolskih vremena. Postoje plahe duše koje ne uspijevaju shvatiti samu tu potpunost istine koja zahtijeva različite iskaze odnosno, kako nikada niti jedna ljudska formula neće pokazati svaku njezinu stranu.

24. Mijenjanje, naglašavanje, novi jezik, nove interpretacije, neobične perspektive nisu, kao što neki pretpostavljaju, znakovi odvajanja od istine, već baš suprotno, oni su dokaz shvaćanja istine u novim odnosima s ljudskim potrebama sve većeg i općenitijeg razumijevanja.

25. Istinu treba govoriti svakoj generaciji i svim ljudima novim i drukčijim pojmovima pa tako, kada Veliki Učitelj kaže: "Vjeruj da si primio, i primit ćeš" ili kada Pavao kaže: "Vjera je supstancija stvari kojima se nadamo, dokaz onoga što ne vidimo" ili kada moderna znanost kaže: "Zakon privlačenja je zakon kojim misao korelira sa svojim objektom", svaki iskaz, ako se analizira, sadrži točno istu istinu. Jedina je razlika u formi prezentiranja.

26. Stojimo na pragu nove ere. Došlo je vrijeme kada će čovjek naučiti tajne majstorstva, svekolikog znanja, a priprema se put za novi društveni poredak, čudesniji od bilo čega ikada do sada sanjanog. Sukob moderne znanosti s teologijom, proučavanje komparativnih religija, ogromna moć novih društvenih pokreta, sve je to samo oslobananje puta prema novom urenenju. Sve to može razoriti tradicionalne forme, koje su postale zastarjele i impotentne, no ništa se od vrijednosti neće izgubiti.

27. Nova je vjera ronena, vjera koja zahtijeva novu formu izražavanja, a ta je vjera poprimila formu dublje svijesti o moći, koja je prezentirana u sadašnjim duhovnim aktivnostima koje nalazimo na svim stranama.

28. Duh koji spava u mineralima, diše u biljkama, kreće se u životinjama i doseže svoj najviši razvoj u čovjeku, Univerzalni je svekoliki um, koji nas se dolikuje kako bismo premostili jaz izmenu postojanja i djelovanja - teorije i prakse - demonstrirajući naše razumijevanje vladanja (majstorstva) koje nam je dano.

29. Kudikamo najveće otkriće svih stoljeća je moć misli. Važnost tog otkrića pomalo je sporo dosezala do opće svijesti, no dosegla ju je i već se u svakom području istraživanja demonstrira važnost tog najvećeg otkrića.

30. Pitate se od čega se sastoji kreativna moć misli? Sastoji se od kreiranja ideja, a one se onda same materijaliziraju (objektiviziraju) primjerenošću, izumom, motrenjem,prepoznavanjem, otkrivanjem, analiziranjem, odlučivanjem, vladanjem, kombiniranjem te primjenom materije i sile. Misao to može jer je inteligentna kreativna moć.

31. Misao doseže svoje uzvišene aktivnosti kada se uključi u svoju vlastitu misterioznu dubinu, kada se probije kroz uskogrudno ograničenje sebstva i prone od istine do područja vječnog svjetla, gdje se sve što postoji ili će ikada postojati stapa u jednu veliku harmoniju.

32. Iz tog procesa samokontemplacije proizlazi inspiracija kao kreativna inteligencija koja je, neosporno, superiornija svakom elementu, sili ili zakonu prirode jer ih ona može shvatiti, modificirati, vladati njima i primijeniti ih za vlastite ciljeve i svrhe, te ih stoga posjeduje.

33. Mudrost počinje s bunenjem razuma, a razum je samo shvaćanje znanja i principa kojima  možemo znati istinsko značenje stvari. Mudrost je, stoga, prosvijetljeni razum, a ta mudrost vodi poniznosti, jer je poniznost veliki dio mudrosti.

34. Svi znamo mnoge koji su postigli naizgled nemoguće, koji su realizirali životne snove, koji su sve promijenili, uključujući i sebe same. Katkad smo se čudili demonstraciji očito neodoljive moći koja im je, izgleda, bila raspoloživa uvijek kada im je bila najviše potrebna: sve to sada je jasno. Sve što je potrebno jest shvaćanje stanovitih konačnih principa i njihove pravilne primjene.

35. Za vježbu ovog tjedna koncentrirajte se na citat iz Biblije: "Što god zamolite i zaištete,vjerujte da ste postigli i bit će vam." Uočite kako nema ograničenja - "što god zaištete" vrlo je jasno i implicira kako je jedino ograničenje naša sposobnost promišljanja vlastite sposobnosti za postignuće, kako bismo se uzdigli do potrebe koja zahtijeva trenutnu akciju, i do sjećanja kako vjera nije sjena, već supstancija, "supstancija stvari kojima se nadamo, dokaz stvari kojih ne vidimo." Smrt je samo prirodni proces kojim se sve materijalne forme bacaju u iskušenje za reprodukciju u svježoj raznovrsnosti.

 

Pitanja i odgovori jedanaestog tjedna

101. Što je induktivno mišljenje?

To je proces objektivnog uma kojim menusobno usporenujemo niz odvojenihinstancija sve dok ne uočimo zajednički faktor njihova nastajanja.

102. Što je ta metoda proučavanja postigla?

Rezultirala je otkrićem vladavine zakona, što je označilo epohu ljudskog napretka.

103. Što je to što vodi i odrenuje akcije?

To je potreba, htijenje i želja koja u najvećem smislu inducira, vodi i odrenuje akciju.

104. Što je formula za nepogrešiva rješenja svakog pojedinačnog problema?

Moramo vjerovati da su naše želje već ispunjene; ostvarenje će onda uslijediti.

105. Koji ga veliki učitelji zagovaraju?

Isus, Platon, Swedenborg.

106. Što je rezultat funkcioniranja tog misaonog procesa?

Mislimo na razini apsolutnog i sadimo sjeme koje će, ako ostane netaknuto, izrasti  u plod.

107. Zašto je ono znanstveno ispravno?

Zato što je to prirodni zakon.

108. Što je vjera?

"Vjera je supstancije stvari kojima se nadamo, dokaz stvari kojih ne vidimo."

109. Što je zakon privlačenja?

Zakon kojim se vjera manifestira.

110. Koju vrijednost pridružujemo shvaćanju tog zakona?

Eliminirao je elemente neizvjesnosti i hira iz ljudskih života zamjenjujući ga zakonom, razumom i izvjesnošću.