Hipokratov Zavjet

Režim koji ja prihvaćam će biti za dobrobit mojih pacijenata u skladu sa mojom sposobnošću procjenji-vanja, a ne da ih povrijedim ili da im učinim bilo što loše. . . . Dok se ja pridržavam ovog zavjeta bez da ga kršim, može li mi biti garantirano da uživam život i umjetnost liječenja, poštovan od svih ljudi, u svim vremenima! Ali ako ja prekoračim i prekršim ovaj zavjet, može li suprotno biti moja sudbina.

Hipokrat – Grčki liječnik živio u 5. stoljeću prije Krista. Liječnici su stoljećima bili obavezni da prihvate Hipokratov Zavjet prije prakticiranja medicine. Polaganje ovog zavjeta se i danas prakticira u mnogim medicinskim škola na-kon završetka studija.

Paracelsus drži da “sažaljenje mora liječniku biti urođeno. Gdje nema ljubavi nema niti umijeća“. Liječnik koji ne voli i ne suosjeća s pacijentom bezvrijedan je. Nasu -prot konzervativnoj medicini oslo-njenoj na dogme, Paracelsus su-protstavlja “svjetlo prirode“; od liječnika zahtijeva da sami uče i provjeravaju znanje koristeći se razumom. Čovjek se ne može os-tvariti ako ne djeluje sasvim na dobrobit ljudi, ali kako da djeluje na dobrobit ako se sam poistovje-ćuje s korumpiranim lancem kori-stoljubivih koji sebe lažno nazi-vaju liječnicima. Paracelsus ustaje protiv takve surovosti, razotkriva  prave namjere tobože velikih i učenih ljudi, i ispred običaja i okoštale tradicije postavlja ČO-VJEKA čiji se smisao ogleda je-dino u tome da radi za druge.

- Posao učitelja, pedagoga ili psi-hoterapeuta ne razlikuje se u svojoj biti od posla umjetnika, kompozitora. Dobar kompozitor je u stanju pronaći melodiju u gomili nepovezanih zvukova. On može pronaći smisao u naizgled besmi-slenom nizu tonova. Tako i dobar učitelj ili psihoterapeut može pro-naći smisao i ljepotu u nečijoj osobnosti čak iako je nitko drugi ne vidi... V. Nemet

Koliko god tehnika i znanost ulazili u psihoterapiju, ona se na kraju krajeva na neki način te-melji više na umjetnosti nego na tehnici, i više na mudrosti nego na znanosti. Viktor Frankl

LIJEČNIK I DUŠA

Liječenje nije stvar tehnike ili mehanizma; to je djelo duha. 

Dr. Rachel Naomi Remen

Prvi korak za svakog terapeuta je da nauči usredotočavanje sa svje-snošću i unutarnjim mirom.

Ljudski problemi ne mogu biti riješeni analiziranjem; analiza je proces njihovog ograničavanja na osobnu povijest. Jedini pravi po-kret razumijevanja nikada ne dolazi iz znanja ili iskustva; to dolazi iz pokreta koji je mir meditacije, što stvara slobodu. Stvarna dinamika terapije proistje -če iz ovog meditativnog stanja, sposobnosti da se sa nekim govo-ri i da se cijelo vrijeme bude u stanju mira. Manuel Schoch

- Kada um tako postane potpuno stišan, onda sjaji sa novim svje-tlom i vibrira sa novim znanjem.

- Tišina je jedno i bez nje se riječi ne bi mogle čuti. Nisargadatta M.

- Sveopća spoznaja ili znanost o umjetnosti komad po komad je rastavljana na različite dijelove, pa su joj se snage toliko umanjile da je iz toga komadanja nastala krpa-rija. . . - Paracelzus 1493-1541

AURORA PHILOSPHORUM

Zato što je energija aspekt Boga, naporan rad će dovesti do većeg božanskog usklađivanja nego po-lusrčani, nemaran rad. Ali jedno-stavni, božanski osmjeh, može promijeniti više srca nego tisuću ispraznih propovjedi ili učenih rasprava. Jedan štap za hodanje napravljen sa božanskim užitkom, za osjetljivu osobu će biti  dovolj-no da duboko vidi, više djelo umjetnosti nego što su to velike skulpture isklesane sa potpunom vještinom, ali bez dubokog razu-mijevanja. Swami Kriyananda - 14 STEPS TO PERFECT JOY, 1969

Religija, umjetnost i znanost tri su najvažnija sredstva ljudskog odgo-ja, oni su jedinstvo trojstva koje se ne može rastaviti a da se ne smanji vidokrug u svakom području istra-živanja. Prava religija obuhvaća kako umjetnost tako i znanost, jer ona uči lijepo živjeti u skladu sa zako-nima prirode. Prava znanost je um jetnička i religiozna u najvišem smislu, jer ona nas uči poštovati za-kone i njima se pokoravati i tuma -či zašto religiozni život pogoduje zdravlju i ljepoti. Prava umjetnost je tako odgojna i svojim uplivom ta-ko uzdižuća kao i religija. U arhi-tekturi nalazimo krajnje uzvišeni prikaz kozmičkih linija Svemira. Ona ispunjava duhovnog promatra -ča velikim poštovanjem i pobo-žnošću koji proizlaze iz strahopo-štovanja pred nadmoćnim veličan-stvom Božanstva. Slikarstvo, kipar -stvo, glazba i književnost prožima-ju nas smislom za ljupkost Boga, nepromjenjivog izvora i cilja ovog lijepog svijeta. Za grčke epohe su jedno vrijeme religija, umjetnost i znanost u hramovima misterija zaje -dno podučavani. Ali radi boljeg razvoja svake pojedine bilo je po-trebno da ih se privremeno odijeli. U takozvano "mračno doba" vlada -la je religija sama. U to je vrije-me ona umjetnosti i znanosti sve-zala ruke i noge. Onda je došao period renesanse pa je umjetnost dobila prednost nad svim grana-ma. Ali religija je još bila jaka pa je umjetnost prečesto bila u njenoj službi. Na koncu je došao val mo-derne znanosti koja je željeznom rukom podčinila religiju. Sputava-nje znanosti religijom značilo je nazadovanje za svijet. Neznanje i praznovjerje donijeli su neizrecivu patnju makar je tada čovječanstvo njegovalo uzvišenu ideju. Postoja-la je nada u viši i bolji život. Neizrecivo je mnogo gore kada znanost ubija religiju jer onda može i nada, jedini dar Bogova iz Pandorine kutije, izblijediti pred materijalizmom i agnosticizmom.

Takvo stanje ne može dugo trajati. Do reakcije mora opet doći. Ako se to ne dogodi onda će anarhija razoriti svijet. Da se nesreća pre-dusretne moraju se opet religija, umjetnost i znanost ujediniti na vi-šem nivou, dobrog, istinitog i lije-pog, kao što je to bilo prije nego li su se rastali. Max Heindel 1865-1919

Mi smo naučili letjeti zrakom kao ptice i plivati morem kao ribe, ali još nismo naučili jednostavnu umjetnost zajedničkog življenja kao braća. Martin Luther King, ml.

Umjetnost Mira je religija koja nije religija; to usavršava i upot-punjava sve religije.

Morihei Ueshiba 1883-1969

Često me pitaju potječu li zamisli koje iznosim iz budističkog, musli

-manskog, hinduističkog ili kršćan

-skog izvora te koje su knjige utje-cale na mene. Ništa od onoga o čemu pišem ili govorim ne potječe iz knjige ili vjere. Te zamisli po-tječu od Univerzuma. Nisu moje. Da ja nisam pisao o njima, pisali bi drugi kao što i jesu. Uskoro će još mnogo ljudi pisati o njima. To je zato što se u svakome od nas rađa nova vrsta, neovisno o tome gdje živimo, kojim jezikom govo-rimo ili što radimo. Ja nastojim osigurati vokabular za tu novu vrstu. S vremenom ćemo svi izra-žavati nova opažanja i vrijednosti te nove vrste. Mahatma Gandhi svojoj je autobiografiji dao naslov Moji pokusi s istinom. "Mahatma" znači "velika duša" Kad svoj život počnete koristiti kao pokus s istinom, krećete istim putem.

Vrsta koja se rađa jest vrsta veli-kih  duša. Mi smo te velike duše - svatko od nas je na ovoj dragocje-noj Zemlji. Ja također izvodim po

-kuse s istinom. Kad čujem nešto što prepoznam kao istinito za mene, iskušam to. Ako funkcioni-ira, uvedem to u svoj život i primjenjujem. Vi možete učiniti isto. Stoviše, važno je da to učini-te. Vaša evolucija i evolucija naše vrste sada ovise o tome. To je lako učiniti. Primjerice, ako nešto što napišem prepoznate kao istinito za vas, ono što prepoznate u tom trenutku postaje vašom istinom. Prepoznavanje to čini vašom isti-nom. Od tog trenutka više ne mo-rate mene navoditi kao izvor. Uni-verzum je izvor, a vi ste primatelj. Vi postajete autoritet u svojemu životu. Drugi ljudi čine isto. Kori-ste svoj autoritet da bi od vas pri-hvatili ono što prepoznaju kao istinito za sebe. U tom trenutku oni postaju izvor te istine i tako dalje. Vi ste u postupku stjecanja mudrosti. Ovo je jedan od načina kako se to ostvaruje. Gary Zukav-

DUŠA DUŠI - Poruke iz srca, 2007

Taoistički umjetnik s predumišlja -njem ostavlja svoje djelo ne-dovršeno, tako da posmatrač mo-že da ga upotpuni po svom vla-stitom osjećanju. Kao što u Chan-u (Zenu) neki besmislen sklop riječi ili naglo nepredvidljivo dje-lovanje mogu dovesti do izvan-redne komunikacije dva duha (svijesti), tako i slike ove vrste mo -gu ponekad da u duhu posmatra-ča izazovu iskru prosvjetljenja, i da on postane svjestan da je dodir -nut protokom kozmičke energije posredstvom umjetnosti.   John Blofeld - PUT  DO BESMRTNOSTI

Metafizički jezik negativan je zato jer nastoji reći da riječi i ideje ne objašnjavaju stvarnost.Alan Watts

Nema više nikakve potrebe da se vjeruje, kada se vidi Istina.

Al-Alawi - sufi mistik

- Tako, svi vi koji volite mudrost, zaštitite svoje umove od osjećaja zadovoljstva, i uputite ih u duhov-nu mudrost.

- Svjesnost apsolutna, jeste nespo-znatljiva umom, kako govor to može objasniti?

Mene ne vezuju obredne obaveze; um, sjedište strahova ne postoji u meni. Daleko, daleko od mene je isto tako i egoizam.

- Slobodan od objekta i subjekta sam ja, kako ja mogu biti samo-ostvariv? Beskonačna je moja priroda, ništa drugo ne postoji.

Apsolutna Istina je moja priroda, ništa drugo ne postoji.

- Vlastito Sebstvo jeste glavni Guru. Spoznajom Sebstva (u) sao-braćanju dobiva se veliko blažen-stvo. AVADHUT GITA

Vjerujem da u stvarnosti znanost nadopunjuje jedno od najvažnijih pitanja kojim se bavi religija, ali moram napomenuti da se to ne odnosi na institucionalnu religiju, već na religiju u njenom općem poimanju.  Fritjof Capra - fizičar

-  TAO OF PHYSICS

- Religija, kao poezija, nije samo ideja, to je izraz. Božje samo-izra -žavanje je u beskrajnoj različito-sti stvorenog; i naš stav prema Beskonačnom Biću mora isto tako u svome izrazu imati neprekidne i beskrajne različitosti individual-nosti. One sekte koje ljubomorno grade granice sa tako krutim vjero -vanjima isključujući sve spontane pokrete živog duha mogu nago-milavati svoju teologiju, ali oni ubijaju religiju. 

Rabindranath Tagore

Učeni, političari, filozofi, umjetni -ci, heroji po čijim primjerima ljudi oblikuju svoje živote, nikada nisu pružili tako savršen primjer kao što to daje sunce, neprekidno osvjetljavajući druge, grijući ih, ispunjavajući ih životom. Omraam Mikhael Aivanhov 1900-1986   

Znanje o svetim zapisima je kori-sno samo kada ono potiče želju za praktičnom realizacijom; inače teo -retsko znanje daje samo lažno uvjerenje o mudrosti.

Neostvareno znanje svetih zapisa može tako postati štetno za pra-ktično ostvarenje duhovnih istina. Ali kada je teoretsko znanje sve-tih zapisa neprekidno preobražava -no u unutrašnje opažanje mudro-sti onda je takvo znanje izvor oslobođenja. Mnogi panditi (op. prev. učeni u vezi svetih spisa) i učeni profesori - usprkos svoj nji-hovoj mentalnoj oštroumnosti - demonstriraju svojim nekontroli-ranim životima njihov neuspjeh da svoju filozofiju primjene za bilo koju praktičnu korist. Čovjek bez znanja svetih zapisa ili unutarnje realizacije je žalosno neznalica. Osoba sa teoretskim znanjem svetih zapisa ali bez samo-realizacije je kao čovjek koji jede mnogo hrane ali je ne može pro-baviti. Čovjek božanske realizaci-je čak i ako mu nedostaje znanje svetih zapisa je dosegao Boga i vrijedan je primjer za društvo.

Čovjek koji posjeduje oboje zna-nje svetih zapisa i Samo-realiza-ciju ne samo što je dosegao Boga nego je i cijenjeni učitelj koji daje Božju-svjesnost drugima.

Paramahansa Yogananda  1893-1952  "The Bhagavad Gita: Royal Science of God-Realization"

Ništa ne može biti dodano ili odu-zeto od Univerzalne Svjesnosti. To ne može biti prizivano ili obožavano sa cvijećem i lišćem. Meditacije i mantre To ne mogu doseći. AVADHUT GITA

Čovjek koji osjeća čuda istinske ljubavi odbacuje svoju religiju i naciju.  Yunus Emre 1240-1320

Oni koji ničemu ne teže, nit’poča -stima, nit’ koristi, nit unutarnjoj žrtvi, nit’ nagradi, nit’ Kraljev-stvu nebeskom, već se svega toga i svega njihovog odriču - takvi Gospoda slave.  Meister Eckhart  

Samo oni koji nisu vezani ni za što mogu biti vezani za svakog u ime Jednog Života.

Annie Besant - KARMA

Kada strijelac gađa lukom bez ra-zmišljanja o nekoj posebnoj na-gradi, koristi sve svoje vještine; kada gađa kako bi osvojio mjede-nu kopču, već je nervozan; kada gađa za zlatnu nije se promi-jenila, ali nagrada mu podjeljuje pažnju. Stalo mu je do nagrade! Više razmišlja o pobjedi, nego o gađanju i potreba za pobjedom lišava ga snage.

Tranxu - veliki kineski mudrac

Put koji vodi do svih velikih stvari prolazi kroz  tišinu. 

Friedrich Nietzsche 1844-1900

Bilo koja umjetnost koja može biti podvrgnuta analitičkom procesu je, ovom samom činjenicom, one-mogućena da postane umjetnost. 

Douglas Portway

Seksualna energija korištena od Prirode za svrhu razmnožavanja jeste u svojoj stvarnoj prirodi te-meljna energija života.

To može biti korišteno ne za povisivanje, već za pojačavanje vitalno - emocionalnog života. To može biti kontrolirano i preu-smjereno od seksualne svrhe, i korišteno za estetsku i umjetničku ili drugu kreativnost i produktiv-nost; ili se sačuvati za poveća-vanje intelektualne ili drugih energija.

U potpunosti kontrolirano, to se može preobraziti u snagu duhovne energije. . . Seksualna energija krivo korištena pretvara se u po-remećaj i raspadanje životne-energije i njenih moći.

Aurobindo 1872-1950

Umjetnost meditacije je dolazak u kontakt sa stvarnošću. . . preki-danje beskrajnih bezveznih raz-govora koji se zbivaju u našoj lobanji.  Alan Watts 

Meditativna pažnja je umjetnost, ili postignuta vještina koja donosi jasnoću i inteligenciju koja vidi "istinsku prirodu stvari".

Pannyavaro - THE ART OF ATTENTION

Tvoje tijelo i um isto kao i vanjske planine, rijeke i velika zemlja jesu samo pojave unutar prekrasnog svjetla Istinskog Uma. 

SURANGAMA SUTRA

Istinska meditacija se događa spon -tano u svijesti kada svjesnost nije usredotočena na objekte perce-pcije.  Adyashanti

U meditaciji svatko je svoja vla-stita laboratorija. Unutrašnji uni-verzum ima ogromnu količinu in-formacija koje sadrže odraz vanj-skog svijeta i mnogo više. Istra-živanje tog materijala vodi do potpune slobode. Bhante Gunara-tana - MINDFULNESS. . . .

Svaki čovjek je graditelj hrama koji se naziva njegovim tijelom . . . . . Svi smo mi skulptori i umjetnici naš materijal je naše vlastito meso i krv i kosti. Svaka plemenitost počinje da profinjuje njegove crte, svaka podlost ili razbludnost ga spuštaju na nivo životinje. 

Henry D. Thoreau 1817-1862

- Fizički svijet, uključujući naša tijela, je odgovor promatrača. Mi stvaramo naša tijela kao što stva-ramo iskustva našega svijeta.

- Percepcija. . . je naučeni feno-men. Svijet u kojem živiš, uklju-čujući iskustvo svoga tijela, je u potpunosti upravljano onako kako si ti to naučio percipirati. Ako pro-mjeniš svoju percepciju (opaža-nje), ti mijenjaš iskustvo svoga tijela i svoga svijeta.

- Iako izgleda da je svaka osoba neovisna i odvojena, svi mi smo povezani sa uzorcima inteligenci-je koja upravlja cijelim kozmo-som. Naša tijela su dio univer-zalnog tijela, naši umovi aspekt univerzalnog uma.

Deepak Chopra – AGLESS BODY, TIMLESS MIND, 1993

Probijanje prepreka opažanja po-sljednji je zadatak u umijeću svijesti.  Don Huan iz - UNUTRAŠNJI OGANJ, 1984 od Carlos Castaneda

Kako se ljudska bića razvijaju prema sve manjem oslanjanju na svoj ego, tako počinjemo dosti-zati uistinu produhovljeno dru-štvo. Po Aurobindu, "Produho-vljeno društvo bi živjelo kao njihovi produhovljeni pojedinci, ne u egu, već u duhu, ne kao kolektivni ego, već kao kolektiv-na duša". Glavna svrha u svim aktivnostima kao što su to umje-tnost, znanost, etika, ekonomija, politika i obrazovanje bi trebala biti da traži i otkrije božansko Jastvo. James Redfield and Carol Adrienne – THE CELESTINE PROPHECY – An Experential Guide, 1995

Pisac – i, ja vjerujem, općenito sve osobe – moraju misliti da što god se njemu ili njoj dogodi jeste izvor. Sve stvari su nam bile date s nekom svrhom, a umjetnik ovo mora osjećati mnogo jače. Sve što nam se dogodi, uključujući naša poniženja, naše nesreće, naše zbr-ke, sve nam je to dato  kao sirovi materijal, kao glina, tako da može-mo oblikovati svoju umjetnost. 

Jorge Luis Borges

Knjiga je više nego verbalna stru-ktura ili serija verbalnih struktu-ra; to je dijalog koji se usposta-vlja sa čitaocem i intonacija koju nameće svojim glasom i promje-na i trajne slike koje ostavlja u njegovoj memoriji. Knjiga nije izolirano biće; to je odnos, osovi-na mnogobrojnih odnosa.

- Svaki roman je idelni plan ume-tnut u stvarnost stvarnosti.

Jorge Luis Borges 1899-1986

- Ako čovjek želi da piše jasnim stilom, onda neka prvo ima jasne misli; a ako želi da piše plemeni-tim stilom, onda neka prvo posje-duje plemenitu dušu.  J. Goethe

Svaka riječ, misao, oblikuje um, i bez razumijevanja svake misli, um postaje rob riječi i nastaje patnja.

J. Krishnamurti 1895-1986

- Riječi imaju vrijednost samo ako vjerno prenose značenje ideja koje su skrivene u riječima. . . Ne možete opisati riječi­ma nešto što je neopisivo. Ali riječi se moraju koristiti, kao što slikar koristi bo-je na platnu da prenese značenje svoje vizije. No ako vi samo na-učite tehniku slikanja, nećete po-stići punu izražajnost ideje koju slikar želi prenijeti. U svim svo-jim govorima dajem novu inter-pretaciju riječi. Stoga bi vam bilo vrlo teško razumjeti, ako biste sa-mo obraćali pažnju na riječi. Mo-rate dospjeti onkraj riječi i truditi se doseći značenje koje dajem riječima, a ne pridavati im znače-nje koje vam se čini prikladnim... - Kao što većina ljudi ima utvrđen način mišljenja i prevodi svaku novu ideju što je stavljena pred njih u taj način mi­šljenja, naravno da mi je vrlo teško objasniti nešto novo starim riječima. Ipak moram koristiti obične riječi. Ne mogu izmisliti novi jezik, ali mogu dati novo tumačenje riječima koje koristim. Ukoliko koristite riječi kao most, tako da je razu­mijeva-nje uspostavljeno, onda riječi ima -ju vrlo određeno značenje: no ukoliko dopuštate sebi da se upe-tljate u riječi, onda su riječi bez-vrijedne.    J. Krishnamurti

Riječi koje prosvjetljuju dušu, vri -jednije su od dragulja.

 Inayat Khan 1882-1927

Vjerovatno postoje riječi koje su namijenjene upravo našoj situaci -ji, koje bi, ako ih doista usvojimo i shvatimo, za naše živote mogle biti blagotvornije od jutra ili proljeća te nam možda otkriti novo viđenje situacije. Knjige su u mnogima potaknule početak no-voga života. Možda i za nas po-stoji knjiga, koja će objasniti naša čuda i otkriti nova.   Henry D. Thoreau  1817-1862 - WALDEN

Neke knjige treba kušati, neke progutati, a neke prožvakati i pro-baviti, odnosno neke knjige treba pročitati samo djelomično, neke treba čitati, ali ne pomno, a malo-brojne treba pročitati u cijelosti, sa dubokom pažnjom.

Francis Bacon 1561-1626

Većina ljudi koji se dosađuju i smatraju da su iscrpili životne ra-dosti ne znaju da se svijet utjehe skriva u dobrim knjigama. Bespo-slen je um podložan zabrinutosti i očaju. Pri odabiru knjiga prednost treba dati duhovnim knjigama koje nisu opterećene dogmama. U proučavanju morate svladati jedno ili više područja, ali biste trebali znati ponešto i o sva­kom drugom području uključujući botaniku, lo-giku, astro­nomiju, glazbu, jezike i politiku. Važno je proučavati fizio­ -logiju. Svaki mjesec pročitajte dobar znanstveni časopis.

Čitanje je najbolji intelektualni sport u zatvorenom prosto­ru. Zao-kuplja vaš um i razvija intelekt. Sat ili dva svakod­nevnog čitanja svakom će čovjeku za deset godina donijeti poveliku učenost ako odabire vrijedne knjige. Ne tratite vrijeme i ne narušavajte svoje mentalne sposobnosti čitaju-ći besmislene ili bezvrijedne knji-ge. Ne njegovati istinsko za­nima-nje za knjige znači propuštati više-stoljetno naslijeđe.

Ako se ne slažete s prijateljima i sa svijetom, čitajte knjige i družite se s tim nijemim prijateljima koji mogu utješiti i nadahnuti. Pouka iz knjiga koje su napisali pleme-niti i daroviti ljudi društveno će nastrojenim osobama dati novu moć pomaganja čovječanstvu.

Čitajte, označavajte i usvajajte oda-brane dijelove iz dobrih knjiga. O važnim temama raspravljajte s inteligentnim lju­dima. Logično ra -zmatranje određene zamisli naj-bolji je na­čin razvijanja izvornosti vlastitih zamisli. Dok razmišljate, držite oči zatvorenima i budite potpuno usredotočeni na predmet svojega proučavanja. Ništa nemoj -te činite napola usredotočeno ili bezvoljno. Dobre su knjige vaši vječni nijemi prijatelji. Kad ste zabri­nuti ili tužni, uzmite knjigu i zadubite se u nju. Slušajte utješne i poticajne riječi velikih umova prošlosti. Ako čitate knjige duhov -noga sadržaja, birajte one koje go­vore o samo-ostvarenju. Knjige poput Biblije ili Bhagavad Gite nije uputno čitati kao da čitate roman. Pročitajte je­dan odlomak, razmislite o njegovu značenju i meditirajte u njegovoj istini.

Potom pokušajte živjeti tu istinu u svojemu životu. Tri su biblije iz kojih crpim nadahnuće: kršćanska Biblija, hinduistička Bhagavad Gita i moj Šapat vječnosti, koji mi je dao Bog. Meditacijom i intuitiv -nim poimanjem otkrivam više istina nego čitanjem knjiga.

Čitajte nakon meditacije. Knjige procjenjujte putem intui­tivnog opa-žanja. Što češće zaokupljajte um dobrim knjiga­ma, osim dok medi-tirate. U slobodno vrijeme čitajte dobre knjige jer na taj način štitite svoj um od ispraznih misli koje prouzrokuju dosadu i nezadovolj-stvo. Supružnici bi svoju ljubav trebali uravnotežiti samokon­tro-lom te čitanjem dobrih knjiga i raspravljanjem o njima umjesto da se bave uzaludnim obiteljskim ra-tovima ili brač­nim zadjevicama koje narušavaju mir. Ako želite biti sretni, naučite živjeti sami i duboko razmi­šljati o svakom isku -stvu - o dobrim knjigama, proble -mima, vjeri, filozofiji i unutar-njoj sreći. Cijena istinske sreće jest samoizabrana samoća u kojoj ste zadovoljni i navikli ste na nju. Ako ste prisiljeni biti među br-bljavcima, povucite se u ćeliju svo -jih dubokih misli i uživajte u miru svojega unu­tarnjeg vrela tišine.

Bolje je biti nesretan zbog vlasti-tog neznanja nego sretno umrijeti s njime. Gdje god da jeste, osta-nite budni i živi u mislima, opa-žanju i intuiciji ­uvijek spremni ci-jeniti primjerno ponašanje te zane -marivati loše ponašanje. Vaša je najveća sreća u vječnoj spremno-sti da učite i da se ponašate is-pravno.  Paramhansa Yogananda

Postoje milioni knjiga u svijetu, ali Knjiga o Mirdadu daleko nad-mašuje bilo koju drugu postojeću knjigu. To je nesreća da je vrlo malo ljudi upoznato sa tom knji-gom jer to nije religiozni zapis. To je priča, fikcija, ali sadrži oce-ansku istinu. . . Ime tog čovjeka je Mikhail Naimy 1889-1988. To je vrlo neobična knjiga u smislu da je možeš pročitati i u potpunosti je zanemariti, jer značenje knjige nije u riječima knjige.

Značenje knjige zrači kroz tišinu između riječi, između redova, u međuprostorima. Ako si u stanju meditativnosti - ako ti ne čitaš samo fikciju već se susrećeš sa cijelim religioznim iskustvom veli -kog ljudskog bića, upijajući to; ne intelektualno razumijevanje već to piješ - riječi su tu ali one postaju drugorazredne. Nešto dru-go postaje primarno: tišina koju te riječi stvaraju, muzika koju te riječi stvaraju. Riječi djeluju na tvoj um, a muzika ide direktno u srce. I to je knjiga koja se treba čitati srcem, a ne umom. To nije knjiga koja treba biti shvaćena, nego proživljena iskustvom.

To je nešto fenomenalno. Milioni ljudi su pokušali napisati knjige tako da bi izrazili ono što se ne može izraziti ali u potpunosti to nisu uspjeli; Ja znam samo za jednu knjigu, Knjiga o Mirdadu, koja nije doživjela neuspjeh; i ako ti ne možeš shvatiti samu suštinu toga, to će biti tvoj neuspjeh, a ne autorov. On je stvorio savršeno sredstvo riječi, priča, situacija. Ako ti to dopustiš, knjiga postaje živa i nešto se počinje događati tvome biću.  Osho 1931-1990

P: Kao prevodilac, vi ste govorili o potrebi osjećanja “veze pupčane vrpce“ sa radom koji prevodite i to vam dopušta da ponovo stvo-rite to unutar sebe umjesto da je-dnostavno prevodite površinu. To izgleda zahtijeva duboku bliskost sa svjesnošću i osjetljivost koja je bila prenešena kroz taj rad. Može-te li reći nešto više o tome?

S.M: Ja mislim da je to najlakše razumijeti ako mislite o velikom pjesniku kao što je to Rilke. Bilo je mnogo prevoda Rilkea koji su više ili manje literalni (doslovni), i oni izgledaju bezživotni. Čitati te prevode je isto kao da jedete karton. Neobičan paradoks umje-tnosti prevođenja je u tome da ako ste vi bili vjerni literalnom smislu, vi onda niste bili vjerni duhu. Međutim, ako ste vi slobodni  i dopuštate sebi da rezonirate na muziku, na suštinu, na mjesto iz kojeg poezija nastaje, to je onda najveća vjernost. Ovo je isto tako istinito i za muzičare. Na primjer, kada čujete Glenn Gould (op. prev. 1932-1982 kanadski pianist i kompozitor) dok svira Bach-a, vi zadržavate svoj dah u čuđenju i uzbuđenju, i mislite: “Ovo je stvar -no Bach -kako bi on sam svirao“. Ali vi isto mislite: “Ovo je čisti Glenn Gould“. Individualnost umjetnika dopušta mu da bude transparentan, tako da svjetlo kompozitora kroz njega sija. Ovo je istinito i za duhovnu praksu. Ako ti nemaš jaki osjećaj osobnog identiteta, nećeš biti sposoban da iskoračiš van sebe. Ako tu nema nikoga, ti nećeš biti sposoban da dopustiš Nikome da tu bude. Veliki učitelji Dharme imaju vrlo jaku individualnu suštinu. Na pri-mjer, ti nećeš zamijeniti indijskog mudraca Ramanu Maharshi-ja za velikog kineskog Zen učitelja Chao-choua. Oni su obojica fino upečatljive osobnosti, ali ipak isti glas govori kroz svakoga od njih.

Primjenimo ovo na umjetnost pre -vođenja: Kada ljudi čitaju moje prevode Rilkea, mnogi od njih osjećaju da ja prenosim nešto istinito kao Rilke. Izgleda da ljudi imaju isto iskustvo sa prevodom Joba. Ipak, ako pogledate bliže, vi možete vidjeti da sam ja puno sebe stavio u te riječi. Ali ako sam ja bio uspješan, onda iskustvo koje ljudi imaju, jeste takvo da ja nisam tu. Naravno, postoje pjesni-ci koji su napravili vrlo slobodne prevode koji su čisti ego. To nije tradicija što ja cijenim, iako sam ja iz nje učio. Ja mislim da ti trebaš imati veliko poštovanje za svjesnost koju prenosiš i zatim djelovati iz svoje vlastite cjelovito -sti i ljubavi. Stephen Mitchell - prevodilac (iz -Yoga Journal, 1989)

Veoma sam zahvalan uredniku, gospodinu Sudhakaru S. Dikshitu, što me pozvao da napišem pred-gov­or novom izdanju knjige JA SAM TO jer mi je tako pružio mogućnost da izrazim poštovanje Sri Nisargadatti Maharaju, koji je najviše znanje objasnio iznimno jednostavnim, razum­ljivim i uvjer -ljivim riječima. Douwe Tiemersma 1981. god - Erazmovo sveučilište

Korist koju imamo od jednog pisca i snaga kojom nas uvjerava o duhovnim pitanjima zavisi od raspoloženja i intuicije sa kojom on piše. Mi možemo da izrazimo naše mentalne koncepte, naše probleme i teorije. To su djeca našeg vanjskog uma, ali, ona će biti hladna i mrtvorođena ukoliko u njih nije udahnuta naša unutra-šnja stvarnost. U jednoj od prvih brošura H. P Blavatsky - Glas Tišine - čitamo: "Pošto je um poput ogledala; on sakuplja praši-nu dokle god daje odraz". Dakle, u duhovnom traganju, uloga uma je neznatna. Pišući samo vanjskim umom, mi nastojimo da priku-pimo pogodne riječi i izaberemo ideje koje treba staviti na papir. To je djelovanje uma. Tada zauvijek ostajemo u području ne-stvarnog, a konačna Istina će za nas, još tko zna dokle, biti pokri-vena velom. Maharshi nas je učio da koristimo različite procese: da pribjegnemo višem stupnju svije-sti gdje su prevaziđene sve nesa-vršenosti "ogledala". To je domen istinskog Jastva, Najvišeg Jastva. Pišući na tom stupnju, mi ne biramo svoje riječi ili ideje. One dolaze po intuiciji, takoreći, već su izabrane. Sadhu Mouni –

IN DAYS OF GREAT PEACE, 1957

Ti se samo igraš sa riječima i zna-čenjima riječi, ti ne ideš u korijen odakle riječi dolaze. Nitko ne ide u korijen, oni su fascinirani pri-kazom. PRIOR TO CONSCIOUS -NESS-Talks with Sri Nisargadatta Maharaj - Edited by Jean Dunn