1861. godine Mark Twain se vozio vlakom i kočijom preko većine Sje­dinjenih Država, dokumentirajući svoje putovanje u knjizi Roughing It, objavljenoj 1871. Tijekom vožnje kočijom blizu Great Salt Lakea, naišao je na skupinu starosjedilaca zvanih Gošuti, koji su govorili šošonskim jezikom, a koje su bijelci često nazivali Indijancima-kopačima. Twain ih je doživio kao "najjadniju vrstu ljudi koje sam ikad vi­dio" i napisao je da "ništa ne proizvode, nemaju sela, niti se okupljaju u strogo određene plemenske zajednice — narod je to čiji je jedini za­klon krpa rastegnuta preko grma, koja zadržava malo snijega, a ipak oni žive u jednoj od najvjetrovitijih, najodbojnijih pustopoljina u ovoj zemlji. Bušmeni i Goušuti (Twain je krivo pisao njihovo ime, umjesto Gosiute pisao je Goshoot, Što zapravo znači "idite i pucajte" (na njih), nap. prev.) očigledno su potomci istoga gorile ili klo­kana ili norveškoga štakora, ili bilo koje druge živine-Adama do koje im darvinizam može utjerati trag."

I u današnje vrijeme mnogi ljudi koji si nisu dali truda proučiti Šošone ili druge narode lovce/skupljače, zamišljaju ih slično kao što ih je vidio Twain. Tijekom godina, knjige i filmovi dali su naslutiti da su njihovi životi morali biti stalan i mučan napor potrage za hranom iz dana u dan, a ljudi poput Bena Franklina rekli su da vjera i kultura ta­kvih naroda jedva zaslužuju da ih se tako nazove.

Ali u tom vjerovanju Twain, Franklin i mnogi moderni ljudi imaju krivo. Ako je najviši cilj suvremenih civilizacija imati slobodnog vre­mena, osloboditi se zahtjeva priskrbljavanja hrane i skloništa kako bi čovjek imao vremena razmišljati o velikim tajnama života, onda su Šošoni postigli baš to!

Naša kultura uči da civilizacije (gradovi/države) nastaju kao rezul­tat tehnoloških inovacija (poput ratarstva) koje ljudima daju više slo­bodnog vremena. U tom slobodnom vremenu, kaže naša priča, ljudi stvaraju umjetnost, književnost, vjeru i istražuju svemir. "Primitivne" kulture nemaju te stvari jer nemaju vremena za njih.

Zapravo, te priče predstavljaju dva naša najsmrtonosnija mita.