GROB Ako je na grobu rastao stri- čak, vjerovalo se da je umrli proklet; ako je iz groba rastao babljak, govo rilo se da se mrvac muči u čistilištu.
—> Ustali iz groba i —> vampiri bili su ukleti i nisu mogli naći mira u grobu. Vjerovalo se da se njihovo vraćanje na ovaj svijet može spriječiti slikom vuka na nadgrobnom kamenu. Isto se pretpostavljalo i za samoubice i krivo- kletnike. Kod raznih tegoba, osobito kod osipa i grudnih bolesti, pučka je medicina preporučavala stavljanje zemlje s groba.
GROBAR Vjerovalo se da je loš znak za godinu koja dolazi ako se na Novu godinu sretne grobara.
GROBLJE Ako se uza se nosila zem lja s groblja, smatralo se da to štiti od gamadi i vojne službe. Čežnja za do mom mogla se navodno ublažiti kad bi se s kavom popilo malo zemlje s groblja u rodnom mjestu. Međutim, nipošto se nije smjelo oko podne raditi na groblju i uopće je bilo najbo lje da mu se u to doba ne prilazi, jer tada groblje obilaze sablasti. Pričalo se da će umrijeti onaj tko ode na groblje poslije ponoći. Pučka je medi cina, naprotiv, savjetovala da se na Badnjak između ponoći i jedan sat uzme zemlja s groblja i stavi na pluć nog bolesnika.
GROZNIČAVKA je, prema narod nom vjerovanju, trebala osigurati trajno blagostanje, ako se ubere na Ivanje /24. 06./ dok zvone pod nevna zvona i zatim stavi u novčarku. Također se smatralo da ta biljka iz vanredno liječi rane.
GRUDOBOLJA se navodno mogla liječiti ako se na prsa stavi nešto zemlje sa svježeg groba koju je trebalo uzeti u ponoć. —> Plućne bolesti.
GUBA se navodno mogla izliječiti ljudskom krvlju. Osobito se uspje šnom smatrala kupelj u krvi nedužne djece i djevica. Ali i kupka u konjskoj krvi mogla je imati povoljno djelova nje na tu bolest.
GUSJENICE i ostalu gamad na poljima pokušavalo se uništavati spaljivanjem stare odjeće i prosijavanjem pepela koji se onda sipao po polju. Voćke su se čuvale od gusjenica tako da ih se pomelo na Veliku subotu za vrijeme zvonjave crkvenih zvona.
GUSKE navodno nagovještaju vatru ako lete visoko. Tko u proljeće naj prije ugleda mlade guske, bit će, prema mišljenju naših predaka, cijele godine bolestan, a znalci su tvrdili da se spolne bolesti mogu izliječiti to plim izmetom guske. Okrivljenik na vodno mora priznati istinu ako mu se u snu pod jastuk gurne guskin jezik. Guske su važile i kao glasnici vremena: kad bi se kupale, očekivala se kiša, a kad bi jedna od njih, dok je kišilo pogledala prema nebu smatralo se da će zasjati sunce.
GUŠČJA JAJA Vladalo je uvjerenje da se kila može izliječiti ako se u ponoć ili na Veliki petak pojede guš čje jaje. Od zmijskog se ujeda moglo obraniti ako se prije izlaza sunca po pije sirovo guščje jaje - a to je isto trebalo učiniti na Veliki četvrtak ako se željelo riješiti krstobolje.
GUŠČJA MAST je prema starom vjerovanju djelovala kao seksualni sti mulans. Primjenjivala se i protiv koli ka, bolesti mjehura, za liječenje rana kao i kod ispadanja kose i vrtoglavice.
Naslov izvornika
Sve o Praznovjerju - Helmut Hiller
Helmut Hiller Lexikon des Aberglaubens
© 1986 Süddeutscher Verlag GmbH,
München
Digitalizacija knjige: Equilibrium ® 2007
***
Smrt je posljednja tabu tema pred kojom ostajemo nijemi i nemoćni, često paralizirani od straha, zato su razna vjerovanja uz grob, grobara i groblje prisutna u svim narodima na svijetu...
Grozničavka se i danas smatra ljekovitom biljkom:
Kičica
Drugi nazivi: Ger, gorka kitica, gorko zelje, grozničavka, drago cveće, dupčić, zlatna žuč, jezernica, kinin, kitičica, mala semenčina, mali stozlatnik, sunčeni cvit, crvena kičica, orno zelje.
Latinski naziv: Centaurium erythraea...
Ovo o grudobolji zbilja zvuči bizarno...
Guba se navodno opet pojavila ovih dana u Velikoj Britaniji, a smatrala se iskorijenjenom, a ova vjerovanja o korištenju krvi užasavaju, ali iz ovakvih vjerovanja su možda niknule ideje o transfuziji krvi, koja spašava živote...
Pročitajte priču o gusjenici i leptiru:
Priča o gusjenici, i leptiru zatočenom u košuljici
Pročitajte:
Sve ovo o guskama, jajima i masti se nekako u vjerovanjima povezuje uz Veliki tjedan, možda zato što se guska često na kraju našla na uskršnjoj trpezi...
Mene podsjeća na poznati citat (baš prikladno i predizborno)...