Poglavlje   IX

FIZIOLOŠKI UČINAK POTPUNOG DISANJA

Šte reći o prednostim a koje proizlaze iz prakse potpuno g disanja? Čitatelj koji je pažljivo čitao ovaj tekst zasigurn o  ih želi znati.

Prakticiranje potpunog disanja učiniti će svakog čovjeka imunim na sušicu i druge mnogobrojne plućne bolesti te znatno smanjiti podložnost prehladama jednako kao i bronhitisima i drugim smetnjama respiratornog aparata . Uzro k nastank a sušic e prvenstveno  treba  tražiti  u  smanjeno m vitalitetu  koji

 

se pridružuj e nedovoljno j količini udahnutog a zraka. Posljedica smanjen e vitalnosti je podložnos t tjelesnog sustav a razni m mikroorganizmima . Nesavršeni m disanje m velik di o pluć a ostaje inaktivan. Oslabljen o tkivo toga područj a postaj e pogodn o mjesto za razvoj bolesti . Naravno , zdrav o tkiv o oduprije t ć e s e mikroorganizmima . Jedin i nači n koji m ćem o  postići da plućn o tkivo bud e zdravo i u dobrom e stanju je praviln o  funkcioniranje  dišnog a  aparata.

Osob e s kronični m plućni m bolestim a imaj u suženi prsni koš. Št o to znači? Jednostavno , ti su ljudi stvorili naviku neispravnoga disanj a i shodn o tom u njiho v je grudn i koš nedovoljn o razvijen i proširen . Čovje k koji prakticira potpun o disanje ima t će širok grudn i koš. Št o s e događ a ak o ovaj nači n disanj a prihvati osob a s uski m  prsima ? U  to m  slučaju  razvija ih do uobičajenih proporcija . Cijeni li osob a svoj život mor a razviti svoj grudn i  koš.  Kadgo d  se  osjećate  loše ili kad a ste iscrpljen i vježbajt e potpun o disanje . Energični m vježbanje m možet e spriječiti prehladu . Kad a osjetit e hladnoć u ili kad a vas počn e tresti groznica , dišite energičn o u vremen u od nekolik o minut a i osjetit ćete da va m svi dijelovi tijela gore. Prehlad u možet e izliječit i potpuni m disanje m i jednodnevni m  postom .

Kvaliteta krvi povezan a je s dostatni m zasićenjem kisiko m    u    plućima .    Ak o    kr v    nij e    dovoljn o

 

oksigeniziran a njen a j e kvalitet a slabija . Postaj e ispunjen a raznorazni m nečisti m sastojcima, a čitav tjelesni sustav pati od neishranjenosti. Toliko često je organiza m zatrovan otpadni m produktim a koji se nisu uspjeli eliminirati iz krvi. S obziro m da je čitavo tijelo, svaki orga n i svako tkivo ovisn o o hranidbeno j  ulozi krvi, nečista krv mor a imati ozbiljne posljedice na čitav tjelesni sustav. Lijek za to je vrlo jednostavan - vježbajte yogu  i  potpun o disanje.

Želudac i drugi probavni organi također pate zbo g neispravno g disanja. Nis u sam o loše ishranjeni zbo g gubitk a kisik a neg o i zbo g činjenic e d a j e hran i potrebn a apsorpcij a kisik a i z krv i kak o b i s e oksigeniziral a prije probav e i resorpcije potrebni h sastojaka. Stog a je lako uočljivo da neispravno disanje dovod i do poremećaj a u probav i i resorpciji. A kada resorpcija hranjivih sastojaka nije normaln a tjelesni susta v postaj e pothranjen , apeti t slab , otpornos t smanjena . Vitaln a energij a pad a a čovjek postaj e kroničn o umora n i podloža n bolestima . A sve je to posljedica  neispravno g  disanja.

Ča k je i živčani  sustav podvrgnu t  tegobam a koje su izravno povezan e s neispravni m disanjem . Mozak , leđna moždina , neuroni i živci postaju slab i nedostatan instrument stvaranja, pohranjivanja i prijenosa živčanih impuls a kada ne dobivaju dovoljn u količinu hranjivih sastojak a   i z   krvi .    Neispravn a   ishran a   nastaj e

nodovoljno m apsorpcijo m kisika u plućima . Postoji i drugi aspekt ovoga slučaja kad a se živčani impulsi , ili bolje rečeno energija iz kojih impuls i nastaju, smanjuju zbo g nedostatka pravilnog disanja, ali to pripada drugoj fazi teme koju ćem o obradit i u naredno m poglavlju. Trenutn o m i j e cilj usmjerit i vaš u pozornos t n a činjenic u d a j e mehaniza m živčano g sustav a ka o instrument a za prijenos živčane energije nedovoljn o učinkovit ukoliko je indirektna posljedica toga gubitak ispravno g  disanja.

Znača j djelovanja reproduktivni h organ a n a opć e zdrastveno stanje dobr o je poznat a činjenica koju ovdje nije potrebn o posebn o spominjati . Ipak, nužn o je reći da  čitavo  tijelo  osjeća  i  dosljedn o  tom u  pati  kad a  su reproduktivn i organ i u loše m stanju.  Potpun o disanj e stvara rita m koji je suklada n ritm u  prirod e koji m on a održava  ovaj  važan  di o  sustava  u  normalno m  stanju. Uočljiv o  je  da   reproduktivn e   funkcij e   ojačavaj u   i vitaliziraju simpatičk o refleksno djelovanje, dajući ton čitavo m  tjelesnom  sustavu.  Prito m  ne  misli m  da  je važn o  pobuđivat i  niže  seksualne  impulse .  Dalek o  o d toga. Yogin zastupa suzdržljivost, umjerenost i čistoću. O n  j e  nauči o  kontrolirati  animaln e  strasti.  Seksualn a kontrola ne označava seksualnu slabost. Po yoga učenju muškarc i i žene čiji su  reproduktivn i organ i normaln i i   zdrav i   imaj u   jač e   izražen u   volj u   kojo m   mog u kontrolirati sam i sebe. Yogi n vjeruje da  mnogobrojn e

 

izopačenost i toga predivno g dijela tjelesnog sustava proizlaze iz lošega zdravlja te da nastaju zbog nezdravog prije neg o li iz normalno g stanja tih organa . Mal o pažljivog razmatranja ovo g pitanj a dokaza t ć e na m d a s u yog a učenj a ispravna . Smatra m d a ovdj e nij e potrebn o obrađivati ovu tem u ali važno je reći da se seksualna energija mož e koncentrirati i upotrijebiti za razvoj  um a  i  tijela  individu e  umjest o  da se rasipa  št o j e postal o običaje m međ u tolik o veliki m broje m neinformirani h ljudi. U ovoj ćem o knjizi predočit i jedn u od najpoznatiji h yoga vježbi u povezanost i s rečenim . Bez obzira hoć e li čitatelj prihvatiti yoga teorije o suzdržljivosti i čistom e životu, otkrit će da potpun o disanje obnavlja zdravlje toga dijela tijela bolje od  bil o čega drugog ,  što je ikad a prije probao .

Nemojt e zaboraviti da se ovdje misli na normaln o zdravlje a ne na nepriklada n i nerazmjeran razvoj. Putena osob a otkrit ć e d a normaln o znači smanjen e želje a ne njezino povećanje. Slab čovjek ili žena uočit će pojačanj e ili poboljšanj e i oslobođenj e od slabost i koja ih je prije tištila. Ne želim glede ovoga biti krivo shvaćen ili krivo citiran. Ideal yogin a  je  jako  tijelo  u svi m njegovi m dijelovima koji se nalaze po d njegovo m kontrolo m snažn e i razvijene volje pokretan e visoki m idealima.

Pri vježbanju potpuno g disanja, za vrijeme udisaja ošit se kontrahira i nježno pritišće jetru, želudac i ostale

trbušn e organ e koji ih u povezanost i s ritmo m pluć a nježn o masiraju . Oši t potič e njihov u aktivnos t i osnažuj e normaln o funkcioniranje . Svak i udisa j pomaž e pri ovoj unutarnjo j vježbi. Jednak o tako potiče normaln u cirkulacij u u  probavni m organima . Z a vrijeme srednjeg ili visoko g disanj a organ i ostaju  be z ovo g  korisno g učinka  unutarnj e  masaže .

Zapadn a  civilizacija  polaž e  toliko  pun o  pažnj e tjelesnoj kulturi što je iznimn o dobra stvar. No u svo m entuzijazm u Zapadnjac i ne smij u zaboraviti da vježbe vanjskih  mišić a  nisu  jedine  i  dovoljne.  Unutarnji m organim a također je potrebn a vježba a pla n Prirode za ov u  vježbu  je  ispravn o  disanje.  Oši t  je  glavni  instru­ men t   kojeg a   j e   Prirod a   zadužil a   z a   vršenj e   ov e unutarnj e  vježbe.  Kretnje  ošita  prenos e  vibracije  na probavn e  organ e  te  ih  masiraju  i  lagano  gnječe  pri svakom udah u i izdahu , tjerajući krv u njih a zati m je istiskuju  dajući  jedan  opći  tonu s  organima .  Bil o  koji orga n ili di o tijela koji nije izložen ovakvo m djelovanju postupn o  atrofira  i  prestaje  normaln o  funkcionirati. Gubita k unutarnj e vježbe koji se ostvaruje aktivnošću dijafragm e dovod i d o bolesti organa . Potpun o disanje potiče  dijafragm u  n a  ispravn o  kretanje.  U z  t o  dolaz i do pravilnog vježbanja srednjeg i gornjeg prsnoga koša. Ov o je disanje doist a „potpuno " u svojem djelovanju.

Sa stajališta zapadn e fiziologije (ne uzimajuć i i ne osvrćući  se  pri  tom e  na  istočn u  filozofiju  i  znanost )

 

yog a sustav potpuno g disanj a od vitalne je važnosti za zdravlje svakog muškarca , žen u i dijete. Jednostavnos t ove metod e odbija mnog e ljude od toga da joj ozbiljn o pristupe , a u isto vrijeme traže veliki novac u traženju zdravlja s pomoć u komplicirani h i skupi h „sustava " i metoda . Zdravlj e kuc a n a njihov a vrata a on i n e odgovaraju . Uistin u je kame n koji graditelj odbacuj e pravi  temeljni  kame n  „hram a  zdravlja".