U Rg-vedi žudnja (kama) je poriv koji nagoni jedno na umnožavanje.

U Atharva-vedi, Kama je stvaralac (demijurg), prvo-rođeni. Često se izjednačava sa Agnijem (bogom vatre).

Tu se javlja i kao bog ljubavi. U brahmanama Kama je bog žudnje, strasti, ljubavi, koji je u određenom srodstvu sa os­talim božanstvima.

Ove preobražaje jedne ideje i značenja istog ter­mina nalazimo i u vezi sa grčkim Erosom.

("Da li se prvo razvio lik božanstva ili pojam?" pita se Anica Savić-Rebac, istražujući predplatonsku erotologiju. Ona nalazi da u najstarijoj poeziji eros često nalazimo kao pojam, ali da je on već tada bio i božanska ličnost. Istina, dodaje ona, nelična strana Erosa je jača no kod ostalih bogova).

No, karakteristična je i razlika između grčkog erosa i indijske kame. Kama nagoni jedno na umnožavanje u mnoštvo, dok eros sjedinjuje razbacane elemente nereda (kaos) u red (kozmos).

 

 Agni

Agni - अग्नि

Oganj (agni) je jedno od glavnih vedskih božanstava i javlja se u tri vida: na nebu kao Sunce, u zraku kao munja i na Zemlji kao vatra  (tejas).

Neobično je što je u nešto modificiranom obliku proces deifikacije i danas prisutan. Tako pojedine ideje ili teorijske tvorevine poprimaju sve odlike tradicionalno svetih, kultnih bića i bivaju okru­žene tabuima.

Indo-europski kult ognja izrastao je, po svemu sudeći iz uopćavanja i grupiranja po sličnosti.

Najprije, uočena je sličnost između topline Sunca i zemaljske vatre i njihova važnost po reprodukciju života.

Drugo, upot­reba vatre pokazala je njene mogućnosti kao agensa preobražaja, mijenjanja, posebno kad je riječ o neposred­nom sagorijevanju.

Na osnovu toga, sagorijevanje u vatri afirmiralo se kao osnovno sredstvo komunikacije sa bogovima, ili poretkom svijeta, kroz ritual žrtvovanja.

Četvrto, u ideji tapasa (usredotočenom naporu onoga tko „sagorijeva" i znoji se) podignut je na ravan simboličke razmjene položaj čovjeka u svijetu kao onoga tko djeluje, tj. ulaže tjelesnu toplinu i duševnu vatru, kao što vatra svojom vrelinom sagorijeva, a Sunce daje svjetlost (jyotis) života.

Na taj način vatra (tejas) i svjetlost (jyotis) poprimaju važnost zajedno sa kamom (erosom) kao porivom umnožavanja. Ovaj sklop zahvaćaju i mit i filozofsko mišljenje, svaki sa svojim uobličenjem.

Za vedske himne bitno je shvaćanje Agnija kao glavnog posrednika između neba i zemlje, bogova i ljudi, područja besmrtnosti (amrtatva) i smrtnosti.

Agni povezuje sve razine postojanja u dvostrukom smislu: prvo, jer se u različitim oblicima javlja u svim razinama (od zemlje do najvišeg neba, od ljudi do bogova) i drugo, jer prevodi entitete i bića iz jedne razine u drugu (prinesenu žrtvu bogovima; čovjeka spaljenog na lomači poslije smrti; čovjeka koji kultivira svjetlost u srcu putem tapasa).

Agni Vaisvânara, sin Vaisvânare (Sunca), postaje u upanišadama ideja sveopćeg ognja (agni vaisvânara) koja se u čovjeku javlja kao tjelesna toplina (životna vatra), a u svijetu kao svjetlost što osvjetljava sva bića (kozmička vatra).

Prema ovom shvaćanju, životna vatra izvire iz Sunca i natapa čovjeka preko spleta živaca (hita) sjedinjenih u srcu (hrdaya) — pleksus solaris?  Sa smrću, ona se vraća u Sunce.

(Frauvalner smatra da je dalji razvoj ovih ideja o sveopćoj vatri doveo do karakterističnog upanišadskog shvaćanja identiteta brahman-atman, po ana­logiji sa identitetom životne i kozmičke vatre).

No, po svemu sudeći ovaj razvoj je bio znatno složeniji, budući da sami termini brahman-atman imaju vlastiti historijat koji ne ide u prilog ovoj tezi.

U Ćhand.-up. prvo što nastaje iz umnožavanja bića (sat) jeste vatra (tejas).

Kako ističe Veljačić, element vatre ,,ovdje je izričito postav­ljen na prvo mjesto, dok je u tradicionalnim kozmo­logijama bio podređen kozmogonijskoj vodi (karanavari)".

(Brojni istraživači su primijetili da je broj i slijed elemenata u upanišadskom prikazu isti kao u Heraklitovom putu naviše i naniže. Ali, oni upozoravaju i na principijelnu razliku u poimanju vatre: za Heraklita vatra je pratvar iz koje se izvodi i na kraju se svodi sve ostalo, dok je u Ćhandogya-up. ona jedan od tri elemenata).

nastavlja se...