SHAKESPEARE nam govori: »Nikad ne posuđuj od ljudi niti posuđuj njima
«. Kako biste izrazili mudrost sadržanu u tim riječima? S jedne strane, mogli bismo reći da čovjek koji posuđuje novac vjerojatno živi pod stalnim stresom, svjestan duga koji mora otplatiti. Čovjek koji posuđuje možda će uvidjeti da ostaje bez radosti jer se brine o otplati duga. Naposljetku, što je uopće izazvalo nedostatak? I kako ćete uživati u trošenju novca kada zapravo pripada nekom drugom? Osoba koja je posudila novac možda će osjećati nervozu ili nelagodu u nazočnosti
osobe od koje je novac posudila, ako još nije otplatila dug. I gdje je u toj situaciji duh osobne slobode?

Abraham Lincoln rekao je: »Nevolja se nećeš osloboditi ako trošiš više nego što zarađuješ. Sigurnost nećeš steći posuđenim novcem«. Dug može biti poput emocionalnog živog blata, koje čovjeka vuče prema dolje, u strah, nesigurnost i sramotu. Može li sve veći broj
malih dugova remetiti mir, zahtijevati sve više i više vremena, razmišljanja i energije? Veliki dugovi mogu posve obuzeti čovjeka, odvesti ga u totalni strah. Kada dođe do toga, čovjeku će možda biti teško razmišljati o drugim važnim pitanjima svakodnevnoga života, te će tako samo dodatno podizati razinu stresa u njegovu životu.

U knjizi Nikome ništa ne budite dužni Ann Ree Colton i Jonathan Murro pišu o duhovnim načelima dobrog upravljanja i božanske providnosti: »Putujte bez suvišne prtljage: Mir nije odsustvo rata, riječ je o vrlini, stanju duha, blagonaklonosti, samopouzdanju, pravdi. — Benedict Spinoza

Jedan je mladić rano postao svjestan opasnosti duga, te je već u tinejdžerskoj dobi zaključio da je najveća prijetnja osobnim financijama mnogih obitelji upravo neumjereno posuđivanje. Stoga se zarekao da će drugima posuđivati ako bude nužno, ali da nikada neće posuđivati od drugih. I do četrdesete godine tako nije imao ni kreditnu ni debitnu ili kakvu drugu karticu.

Jedna je mlada žena neočekivano ostala bez muža, s dvoje male djece. Dug koji je ostavio njezin suprug mnogima bi se činio malim, no njoj je izgledao strašno. Morala je odmah pronaći posao i početi raditi kako bi uzdržavala sebe i obitelj. Budući da je odrasla uz roditelje koji su je učili koliko je važno »nikome ne biti dužan«, mlada je žena sjela i razradila plan otplaćivanja svih dugova. Nasreću, ubrzo se zaposlila. Zatim je posjetila sve ljude kojima je nešto dugovala i dogovorila kako će sve obaveze ispuniti u razumnome roku. Potom je, radeći na dugoročnijem cilju, počela izvanredno studirati na obližnjem fakultetu, kako bi stekla viši stupanj obrazovanja i na koncu dobila i bolji posao. Pronašla je odgovornu osobu koja se brinula za djecu dok je ona radila i studirala. Zahvaljujući predanosti, marljivosti i trudu, ta je mlada žena uspjela, ostvarila ciljeve i stekla neizmjerno poštovanje obitelji, prijatelja, kolega i poslodavaca.

Zapamtite da je vrijeme novac... Zapamtite da je zajam novac...

Onaj za koga se zna da otplaćuje točno i upravo onako kako je obećao, može u bilo kojem trenutku i u bilo kojoj prilici, prikupiti sav novac koji mu prijatelji mogu ponuditi... Ukratko, put do bogatstva, ako ga želite, jednako je jednostavan kao put do tržnice.

Ponajviše ovisi o dvjema riječima, marljivosti i štedljivosti; odnosno, ni vrijeme ni novac ne trošite uzalud, nego i jedno i drugo upotrijebite na najbolji mogući način. — Benjamin Franklin
1 premda je možda životna činjenica da su neki računi kod nekih ljudi jednostavno neizbježni, poput računa za režije, otplata kredita, medicinskih troškova ili neočekivanih potreba koje se pojavljuju, možemo se složiti s Buckminsterom Fullerom: »Smatram ključnim i nužnim sve račune platiti najbrže što mogu«.

Čovjek koji i dalje gomila dugove nepotrebnom kupnjom, ili možda kako bi uživao u određenom obliku neumjerenog života, doživljava lažan dojam uspjeha i blagostanja. Pritom se ujedno ograničava na uzak spektar misli, djelovanja i prilika. Jer računi će svakako doći na naplatu. Dakako, sa stajališta zaduženosti, čovjek nikako ne bi volio biti sluga drugome. Međutim, suvremene pogodnosti poput kreditnih kartica, stambenih kredita, revolving-kredita i otplate na rate primamljivi su poticaji za trošenje novca.

Nekoliko ključnih sastojaka povezano je s uspješnim i unosnim životom. Prirodna sklonost prema neovisnosti i samostalnosti, zajedno s ambicijama, marljivošću, trudom, kreativnošću i domišljatošću mogu položiti temelje razmjerno dobrog i kvalitetnog života. Racionalnost
i odgovorno ulaženje u rizike ukazuju na zametke uspješnog poduzetnika. Važan je i osjećaj upravljanja i usmjerenosti. Novac ima veću vrijednost od običnih svjetovnih dobara. Donosi i povlasticu mudrog upravljanja sredstvima koja smo stekli. Netko kupuje potrebnu odjeću kada prodavaonice održavaju redovite rasprodaje. Netko koristi snižene cijene u obližnjoj samoposluzi, osobito kada je riječ o kupnji namirnica koje mogu duže stajati u zamrzivaču i tako širi mogućnosti obiteljskog novca namijenjenog za hranu.

Možda je jedno od najmoćnijih pomagala za život unutar mogućnosti, bez oslanjanja na posuđivanje, upravo nadzor nad mislima.
Upravo na tom području namećemo disciplinu smjeru svojih misli i emocija. Izdvajamo aktivnosti koje su korisne i donose nam dobrobit, te donosimo mudre odluke. Njegujemo i razvijamo one ključne osobne odlike koje osiguravaju plodonosan život.