DOLIJEVANJE PIĆA U ČAŠU

Ako se nekome dolijeva piće u dopola ispijenu čašu, to mu može donijeti uloge, tvrdi narodno vjerovanje. Ako se na vjenčanju dolijeva pivo u čašu prije nego što se čaša sasvim isprazni, navodno će onaj tko to pije doživjeti nesretnu ljubav. A tko pije iz šalice u koju se dolijeva prije nego što je-ispražnjena, dobit će zlu svekrvu /punicu/.—> Pijenje.

DOSADA 

I protiv toga je bilo lijeka: jesti sir.

Naslov izvornika

Sve o  Praznovjerju - Helmut Hiller

Helmut Hiller Lexikon des Aberglaubens 
© 1986 Süddeutscher Verlag GmbH, 
München 
Digitalizacija knjige: Equilibrium ® 2007

* * *

Upisao: mgracan

 

STARE HORVATSKE REGULE LEPOGA PONAŠANJA

Baš super da imamo rubriku citata! Evo nešto za kajkavce a za one koji ne razmeju...žao mi je...vele da je prijevod 10€.

 

1. Hodeč, z rukami se ne dopušča lamatati niti sedeč z nogami klatariti i zvoniti, a niti se 
preveč zritavati.

2. Pri stolu ni lepo s persti bubnjati, zubmi 
škripati ili zehajuč kakti vuk zavijati, a niti 
kak prostak s celim se telom rastezati i pri tom zdehavati i puhati kak nadušlivec.

3. Ak se hoče kašlati ili pak kehnuti, pošteno 
je gubec na stran obrnuti i z ropcom ga pokriti, a pri tem robec ne sme bit zasran z stvrdnutimi šmrkli i drugim nesnagama od prošlotednog kehanja i kašlanja.

4. Ak negdoga sili hračkati ili se seknuti, naj 
se z ropcem pokrije i obrne na stran, a hrački 
naj ostaneju v ropcu, a ne okoli po stolu, 
ljudem po oblekama i goloj koži špricati. Pri 
seknjavanju ni treba trubiti kak osel kad je 
srdit.

5. Pri stolu roke, zubi i škrbe moraju biti 
čisti. A ak se je od jela med škrbama kaj 
zavleklo i ostalo - gerdo je videti če se to z 
nožom, vilicom ili pak noktima vun vleče i 
trebi. Zemi lepo dreveni zubotrebec (če je 
zubotrebce domačin del na stol), pokri z rokom gubec i skopaj to po skrivečki i ne pluvaj to po celom stolu nego po skrivečki lepo pod stol po tiho i kulturno pluni.

6. Med ljudem i v društvu nofte obrezavati ili 
još gorše ogrizavati - ni lepo videti.. Hudo je 
i odurno po nosu s persti dupsti i po njemu črve iskati.

7. Če se z nekim spominaš - ni lepo pajdašu pred nosom z rokami lamatati i mahati, natreskavati ga, za opravu ga natezati, z rokami ga poguravati ili z laktom vu rebra drukati.

8. Na silu se smejuč dodvoravati se i šmajhlati nekomu, ne služi ti na čast. Isto tak smejati se tak da se ni gromovi i strele ne čujeju, a i tak da zevaš kak som i sve ščrbe svima pokazivaš - ni lepo.

9. Ak pri stolu nešči spelava norije i za šalu 
norija i tebe dotakne, treba je z smehom 
sprejeti i ne kvariti veselo raspoloženje 
pajdašije.

10. Ak pri stolu nešči još po malo nekaj jede - 
ni treba spovedavati kakvi odurni vic gde je 
dreka ili kakve druge gnjusobe, kaj se nebi 
siromak onaj jedec tu zbljuval. Ni spametno 
pripovedati ni kakav politički vic, jerbo moreš 
v rešt dojti.

11. Pri stolu se hlačnjak ne popravla niti kopča šlic. Isto tak nit gače na dretu (svitnjak) ne buš tu popravlal i natezal, a ne buš se ni po jajcima ili riti čohal makar te fest svrbelo. Stisnul buš zube i junački to zdržal za kaznu kaj si jajca ne pereš.

12. Pri stolu se ne loviju i trebiju buhe, vuši 
i drugi puzeči i grizeči gadi. A če se na nekom 
drugom kaj je blizu tebe nakaj takvoga jako vidi - ne početi kričati, vriskati ili nekak drugče noreti, nego se tiho i po skrivečki z ancuga ili 
las gada zeme i med prstima zdrobi i pod stol 
hiti da nihče niš ne čuti nit ne vidi.

13. Ak su kuharice malo zavlekle pa se na jelo malo dulje čeka - ni treba zubmi škripati, z 
očma kolutati, glasno pridihavati, spitavati: 
kaj bu kaj za jesti i davati druge znake po 
kojima bi se moglo videti da si lakoten gladuš.

14. Če je juha kipuča, ni treba vu nju preveč 
puhati kak bik kad vidi kravu, pa da se sve z 
tanjura okoli preleva - treba je po male v žlicu pripuhavati. A onda, ni lepo vu se z žlice vleči 
hlapljivo kak živina i srkati da se čuje kak 
struganje kravskog vagira ili škripanje kotača na zdencu.

15. Ak se v tanjuru najde kakav smrad ili nekaj odurnoga, ne početi kričati i zderavati se na domačiju. To se s persti po skrivečki zvadi i pak hiti pod stol. A če si to prekesno primetil pa ti se najde v gupcu i na jeziku - gubec pokri z rokom i takaj po skrivečki obrni se na stran i malo pod stol i tam to po tiho pluni.

16. Isto tak če si bil preveč lakoten, pa si v 
gubec del kipoču juhu ili nekaj drugo - ne buš 
to spošprical po stolu ili po ancugima susedov,
a ni dobro to plunuti ni vu svoju ruku jer kam 
buš posle s tim? I to treba ležerno kak da ni 
niš bilo, plunuti pod stol i onda se malo kakti 
nakašlati kaj bi se gubec čim predi ohladil.

17. Smrdeče štrunfe i obojke na nogah ne buš donesel vu fino društvo. To ti je za po doma. Za stolom ni dopuščeno pezdenje. Lepo se zdigneš i prejdeš nekam drugam v hiže i tam ga spezdiš potiho da se pezdec ne čuje do ljudeh, a ne bu se ni čutil jer se bu zmešal z drugim domačim 
hižnim smrdočinama.

18. Ak je na stol došlo meso s koščicama, njih 
buš kulturno oglobal, a ne po pesje shrskal. 
Koščice buš lepo isto tak kulturno pridržaval v levoj ruki, a ne rashitaval okolo ili z njima 
okolo streljal. Posle bu ti neko od domačih 
donesel nekakvu posudu kam buš kosti del.

19. Celo vreme pri jelu, gerdo je videti i čuti 
ak negdo z čubami kak prasica cmokoče, ak mu se scejava po bradi i anjcugu, a persti su mu masni kak da je z rokom napoja mešal. Ni treba roke brisati vu stolnjak tak da se to tam vidi.

20. Tuđu žensku pri stolu ne ščipati i pod 
stolom s kolenima smicati ili joj z rukom oko 
gač prčkati.

21. Ak su tu mužikaši, onda se bu i tancalo. Pri tancu tuđu babu nesmeš preveč stiskati tak da bi to videl njezin muž, a još menje da bi se videlo kak ju s nečim "tvrdim" po malo žuglaš i na greh vlečeš.

To su najvažnejše regule kojih se treba držati, jer smo mi Hrvati kulturni europejski narod. A ima još regula za druge kojekakve prilike. 
Domoljublje i kultura su na prvom mestu!

                        

 

* * *

Sjevernjaci i južnjaci - kultura pijenja

 

Prvo što trebamo spomenuti jest da pojam kulture nema vrijednosnih konotacija. Kulturom pijenja naznačit ćemo načine pijenja u sjevernim i južnim zemljama. Polazna činjenica je da sjevernjaci piju da se napiju, a južnjaci piju da se opiju. "Napiti se" znači piti toliko da čovjek izgubi kontrolu nad motorikom, sviješću i pamćenjem, a "opiti se" znači piti toliko da se zadrži kontrola i samosvijest. Podaci govore da sjevernjaci u prosjeku piju manje nego južnjaci po glavi stanovnika jer južnjaci piju tijekom cijelog dana u manjim količinama, a sjevernjaci piju odjednom neumjereno. U konačnici, južnjaci tijekom dana popiju više nego sjevernjaci, ali sjevernjaci budu pijaniji.

(Statistike govore: Alcoholics Anonymous World Headquarters has compiled AA group membership data in countries around the world. In 1991 (the last year for which data were kept), the western country with the fewest AA groups per capita was Portugal, with 0.6 groups per millionpopulation. The highest was Iceland, with almost 800 groups per million. This is a strong indicator of greater perceived alcohol problems in Iceland--even though Portugal consumes 2 1/2 times as much alcohol per capita as Iceland! (Peele, S. "Utilizing Culture and Behaviour in Epidemiological Models of Alcohol Consumption and Consequences for Western Nations ," Alcohol & Alcoholism, 1997, Vol. 32, 51-64 (Table 1).)
Kod južnjaka većina stanovništva pije kontinuirano, dok kod sjevernjaka stanovništvo ili pije ekstremno ili uopće ne pije.

Čime objasniti tu razliku?
Postoji više objašnjenja, ali ako se osvrnemo na klimatski utjecaj možemo primijetiti:

- da klima utječe na biljni svijet, od kojeg se proizvodi alkohol te ovisno o klimi na sjeveru i jugu postoje različite vrste alkohola (sjevernjaci uglavnom piju žestoka pića, a južnjaci raznolikije vrste, od piva i vina nadalje).
-da ljudi u sjevernim ili hladnim krajevima imaju manje mogućnosti za druženje jer ih temperatura tjera na zatvorene i manje prostore, dok se na jugu dosta vremena provodi na ulici, u javnosti. Kako opijanje omogućuje javno prisustvo u sredinama gdje je javno ophođenje prisutnije, razumljivo je da se napijanje ne tolerira. Opijanje u određenoj mjeri pospješuje javno ophođenje jer ljude oslobada uobičajene društvene sputanosti. Svatko može potvrdu naći u svom iskustvu, pa i na ovoj večeri. Zanimljiva je činjenica da na jugu nijedna politička opcija, koliko god radikalna bila, nije ni u svojim primislima imala zabranu alkohola, dok je na Islandu (republika) prohibicija ukinuta 1988.

U antičkoj Grčkoj također je bila prisutna kultura opijanja. Stari Grci su govorili da samo barbari piju čisto vino, misleći na tada njima sjeverne narode te bi veći društveni ugled imao onaj koji bi mogao više popiti, a ne napiti se (kažu da je takav bio Sokrat). Neki filozofi su to umijeće ismijavali, tvrdeći da se ovi takmiče s volovima.

http://www.multikultura.org/vise_es.php?aid=14

* * *

 Namjerno sam dodala kajkavske regule lijepog ponašanja jer dolijevanje bilo kakvog pića, pa čak i kave ili čaja, prije svega spada u norme ponašanja i obično znači da se nekoga ili želi opiti ili ga se želi što prije riješiti...

Opijati namjerno nekoga je društveno i zdravstveno štetno, a dolijevanjem nekog tjerati je nepristojno...

Vrlo rijetko je dotakanje iskrivljeni izraz velikodušnosti...

Što se tiče ubijanja dosade grickanjem (sira), proizvođači raznoraznih grickalica, svaki dan izbace na tržište nešto novo, za grickanje - dosade...

DREN

Smatralo se da drenov grm pomaže u ostvarenju svih —> želja.

DRVO

posječeno za vrijeme—> pasjih dana navodno neće gorjeti. Za rezbarenje je navodno najbolje drvo stabala oborenih u kasnu jesen dok se mjesec smanjuje. Da bi se izbjeglo nepovoljno djelovanje kod spominjanja dobrih svojstava ili događaja, trebalo je tri puta pokucati prstom o drvo.

Naslov izvornika

Sve o  Praznovjerju - Helmut Hiller

Helmut Hiller Lexikon des Aberglaubens 
© 1986 Süddeutscher Verlag GmbH, 
München 
Digitalizacija knjige: Equilibrium ® 2007

* * *

LJEKOVIO BILJE REGIONALNOG PODNEBLJA

Autor: Eky

DRIJEN

DRIJEN

Lat: Cornus mas L.

Eng: European cornel.

D: Die kornelkirsche.

Fr: Le cornouiller mâle.

Ljekarnički naziv: Fructus cornus mascula.

Opis:

Ova ljekovita biljka pripada porodici drenova, a ljekarnički joj je naziv fructus cornus mascula.

Drijen nazivaju još i crvenim drijenom, drenjom, drenjakom, drenakom, drnjulom i drenjulom.

Drijen raste u obliku grma ili drveta naraste oko 6 do 8 metara, te tvori zaobljenu krošnju s nasuprotnim jajolikim listovima, koji su na vrhu zašiljeni.

Cvjetovi su mu dvospolni i nastaju prije razvoja lista, žute su boje, smješteni u jednostavnim štitcima. Plod je duguljasta jajasta koštunica crvene boje, koja sazrijeva krajem kolovoza i početkom rujna mjeseca. Kora stabla je sive do žutosive boje, dok je stablo glatko dok je mlado, a u kasnijim fazama se guli. Korijen mu je razgranat.

Drijen cvate od veljače do ožujka.

Nema posebnog mirisa, a okus mu je trpak i kiselkast.

Sanište:

Raste na sunčanim i kamenitim područjima te u listopadnim šumama. Danas se njime često ukrašavaju perivoji i okućnice. Vrlo je sličan Žutiki - Berberis vulgare. Ali i da se dogodi zamjena, nije šteta jer i žutika ima sličan sastav i ljekovitost.

Od drijena se može upotrijebiti gotovo sve.

Berba:

Iako cvijet drijena cvate već u ožujku, njegovi plodovi sazrijevaju tek u jesen. Obično se beru kad su posve sazreli, od rujna do studenog. Međutim, i nezreli plodovi drijenjka su ljekoviti. Kiselkasta, još nezrela bobica upotrebljava se protiv proljeva, odljeva krvi, katara crijeva i grozničavih stanja zbog bolesti probavnog sustava... (nezrele bobice su trpke i skupljaju usta kad ih pregrizemo). Beru se plod, list, cvijet i kora stabla koja se suši i koristi za pripremu čaja.

Ljekovito djelovanje:

Pučka medicina pripisuje drijenu učinkovitost u liječenju:

- Raznih crijevnih tegoba praćenih proljevom, krvarenja polipa i katara crijeva, i u tu svrhu koristi se čaj od kora i ploda drijena, kao i kompot od plodova drijena.

- Grozničavih stanja i krvarenja, kolere.

- Blagi čaj od suhih cvjetova koristiti u liječenju dječjeg proljeva i drugih poremećaja probave s proljevom.

- Listovi se, u nedostatku kore ili ploda, također mogu rabiti u istu svrhu.

DRIJEN

Djelovanje:

Konzerviranje drijena u slanoj vodi opisuje i Dioskurid, a Hipokrat ga preporučuje za liječenje proljeva.

Zapadna pučka medicina ga koristi za liječenje svih oblika proljeva, visoke tjelesne temperature, kao surogat za kavu, za hranu i pripremu raznih marmelada i sirupa.

Koru rabe protiv temperature i krvarenja, plodom liječe koleru, cvijet za proljeve.

Ulje se dobiva iz sjemenke ploda a crvena boja od kore drva.

Biljka spada u adstrigente, antidijaroike, antipiretike, diuretike i febrifuge.

Drijen je dugovječno drvo koje živi i do 200 godina.

Poznato je da je drenovina tvrdo, teško i jako žilavo drvo od kojega se izrađuju razne drške za alatke i pokućstvo, pa nije čudo da se u narodu često kaže da je netko

"zdrav ko drijen".

Kora se skida s dvogodišnjih grana.

Drenovina je česta sirovina za izradu stolica i drvenih dijelova za drške raznih poljoprivrednih alatki i drvenih dijelova strojeva.

U ljekoviti sadržaj drijena spadaju šećer, sluz, smola, pektin, organske kiseline, glikosalna kiselina, te od 50 do 100 mg. vitamina C.

DRIJEN

Ljekovita svojstva i primjena:

U ljekarničke svrhe, kao pomoćno ljekovito sredstvo, od drijena se koriste samo plodovi i, rjeđe, kora. Cvjetovi i listovi drijena ne koriste se ni u kakvom obliku kao pomoćno ljekovito sredstvo.

Plod drijena i kora, priređeni kao čaj, liječe bolesti crijeva.

Naročito dobro pomažu kod proljeva i groznice.

Marmelada:

Oko 1 kg. zrelih plodova drijena oprati, očistiti od peteljki i drugih nečistoća, staviti ih u širu posudu i na laganoj vatri miješajući zagrijavati sve dok se ne počnu odvajati od koštice, potom je pasirati.

Dobivenu smjesu pomiješati sa 300 grama šećera i staviti kuhati stalno miješajući dok se ne dobije željena gustoća.

Pri kraju kuhanja, po želji dodati npr. muškantnog oraščića, kore naranče, limuna, i sl. Još vruću marmeladu uliti u sterilizirane staklenke. Kad se ohlade i odleže zatvoriti ih celofanom ili poklopcima i pohraniti na odgovarajuće mjesto. Uzimati kao i druge marmelade.

Rakija protiv proljeva i groznice:

Postoji vjerovanje da je rakija u kojoj se moče plodovi drijena dobro sredstvo protiv bolesti crijeva, odnosno čitavog probavnog sustava, posebno kod proljeva i groznice.

Za djecu, protiv crijevnih tegoba;

Djeci sa tim tegobama će pomoći pekmez, slatko ili gust sirup od zrelih plodova drijena.

Slatko od drijenjka:

Pripremite 1,5 kila šećera i kilogram posve zrelih plodova drijenjka.

Drenjak operite i izvadite koštice.

U 4 dcl. vode kuhajte 1,5 kilograma šećera, sve dok ne dobijete gust sirup.

Zatim u sirup istresite drenule i sve kuhajte 20-30 minuta. Kad je slatko kuhano, skinite s vatre, očistite pjenu, pokrijte i ostavite u posudi 24 sata. Tako dobijeno slatko spremite u čiste - manje staklenke, zatvorite i držite na hladnom i suhom mjestu.

Žele:

Drenci se operu i skuhaju (ne vadeći koštice) oko 30 - 40 minuta, odnosno sve dok ne postanu posve mekane. Nakon toga drijenjak ispasirati, a sok procijediti kroz gazu.

Na svaku litru tako dobivenog soka doda se 75 dekagrama šećera te kuha, na laganoj vatri, do želiranja.

DRIJEN

Recept:

Oprano sveže lišće iscijediti u sokovniku ili mljevenjem kroz gazu pa cijeđenjem i 1 litar dobijenog soka pomiješati sa 2 kilograma meda, ili prokuhati 10 minuta sa 2 kilograma šećera.

Uzima se 4-5 puta dnevno, po jedna žlica.

Sirup II:

Drenule se operu i, nakon vađenja koštica, dobro izgnjeće. na svaki kg. očišćenih bobica drenjka doda se litra vode i 2 dkg. vinske ili limunske kiseline te ostavi na hladnom mjestu 24 sata.

Nakon toga smjesa se procijedi kroz sito ili gazu, te na svaku litru soka doda 35 dekagrama šećera, uz lagano miješanje da se šećer rastopi.

Sirup od drijenjka treba stajati još 24 sata u većoj staklenci. Povremeno ga se promješa, a zatim se sprema u staklene boce od pola litre, dobro začepljene čepom od pluta.

Stajanjem se manji dio šećera (oko 1,5 %) pretvara u alkohol, koji također čuva sirup od kvarenja.

Čaj protiv proljeva:

Osušena kora drijena (5 - 10 grama) kuha se 5 minuta u dva decilitra vode. Ostavi se da odstoji 20 minuta, a zatim procijedi i, nezaslađeno, pije tri puta dnevno po jedna šalica – poslije jela. Tako se pripravlja dobar čaj protiv proljeva.

Na isti način kuha se i čaj od osušenih plodova drijena.

Pekmez, slatko, kompot i, naročito, sok od zrelih drenjina jedna su od najboljih prirodnih poslastica, a istodobno su i lijek koji svatko rado uzima.

Naše (pra)bake cijenile su vrijednost i korisnost drijenjula pa su ih često brale i od njih priređivale «slatku zimnicu» koja je, ujedno, bila i dobra kućna (prirodna) priručna ljekarna.

Danas je drijen gotovo zaboravljen. Rijetko se bere i koristi.

Napomena:

čaj se može pripremiti i od jedne čajne žličice suhog cvijeta ili isto toliko suhih listova.

Rakija protiv prljeva i groznice:

Stariji ljudi znaju da je rakija u kojoj se moče plodovi drijena (na jednu litru jače rakije stavi se 10 dekagrama zrelih plodova drijena) dobro sredstvo protiv bolesti crijeva, odnosno čitavog probavnog sustava, posebno kod proljeva i groznice.

Pomoć pri crijevnnim tegobama:

Kad djeca imaju proljev, pomoći će im pekmez, slatko ili gust sirup od zrelih plodova drijena. U tijeku dana treba više puta uzimati po čajnu ili jušnu žlicu (ovisno o uzrastu), slatkog, pekmeza ili sirupa od drijenjula. Odraslima će pekmez ili drijenov sirup, također, pomoći kod proljeva ili lakših crijevnih tegoba.

DRIJEN

Recept:

Slatko od drijena:

Pripremite 1,5 kilogram šećera i kilogram posve zrelih drijenjaka. Drijenjke operite i izvadite im koštice.

U 4 decilitra vode kuhajte 1,5 kilogram šećera – sve dok ne dobijete gust sirup. Zatim u sirup stavite drenjke i sve kuhajte 20 do 30 minuta.

Kad je slatko kuhano, skinite ga s vatre, očistite pjenu, pokrijte mokrim ubrusom i ostavite u posudi 24 sata. Nakon toga, tako dobijeno slatko spremite u čiste – manje staklenke, zatvorite celofanom i držite na hladnom i suhom mjestu.

Kontraindikacije:

Kontraindikacije za korištenje drijena nisu poznate.

molimo pročitati izjavu

Izjava o odricanju odgovornosti: Svi tekstovi i članci su neobavezni savjeti u dobroj namjeri. Koristite ih na svoju osobnu odgovornost i rizik. O svakom pitanju, prijedlogu ili informaciji iz teksta konzultirajte stručnu osobu ili liječnika.

http://www.koval.hr/blogeky/ljekovite%20biljke/drijen.html

* * * 

Uzgoj drena

Zdrav kao dren!

 

„Drenovčani bi obnovili uzgoj drena“

 

Većina naših ljudi vrlo dobro zna za poznatu uzrečicu "Zdrav kao dren!". Plod toga šumskog drveta, kojega neki nazivaju i drijen ili drijenak, a u nekim našim krajevima i drenjak, izuzetno je ljekovit, bogat je pektinom, organskim kiselinama i C vitaminom, a kažu da uspješno regulia krvni tlak i liječi crijevne bolesti. Plodovi se beru u jesen kad poprime tamnocrvenu, bordo boju i tada imaju ugodan slatkokiseli okus.

Sve bi to najbolje trebali znati mještani vukovarsko-srijemskog sela Drenovci, čije i samo ime potječe od riječi dren i sugerira kako ga u tome mjestu na župnjskom području, u srcu "Cvelferije", mora zasigurno biti "da ne možeš proći od njega". Ali, i nije baš tako. Ili bolje rečeno. Nije uopće tako. U cijelim Drenovcima naime, raste samo jedno jedino stablo drena, koje se smjestilo u zavjetrinu župnog dvorišta i više od pedeset godina svjedoči pokoljenjima Drenovčana o podrijetlu imena njihovog sela.

Da ipak ne bi sve završilo na samo tome stablu drena, a budući se naraštaju pitali odakle Drenovcima ime kojim se svugdje i usvakoj prilici ponose, u Općinskoj knjižnici u Drenovcima održan je zanimljiv stručni skup "Reintrodukcija drena u Drenovce". Riječ je o pokušaju stručnjaka, Vukovarsko-srijemske županije i drenovačke Osnovne škole Ivana Meštrovića da se obnovi uzgoj drena u Drenovcima.

Prema riječima Tibora Littvaya iz Zavoda za genetiku i oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo Hrvatskog šumarskog instituta iz Jastrebarskog, dren je šumsko drvo koje je otporno na sve moguće bolesti i nezasluženo je u cijeloj Hrvatskoj ostalo neiskorišteno i zapostavljeno.

"Dren služi kao hortikulturno drvo, kao grm, ukrasno drvo a da se ne govori o značaju ploda koji se prerađuje u sokove, pekmeze, marmelade, džemove i ostale prerađevine za prehranu ljudi.

Nije samo slučaj sa drenom da je nestao s ovih područja, iako ga je u prošlosti bilo. Nažalost, u Hrvatskoj je pristup kulturnom bilju, kako bih ga nazvao, a riječ je o bilju koje služi za ishranu ljudi, zapušten. Ljudi su u prošlosti znali držati do pojedinih vrsti. Uvijek se u našim selima našao jedan i dva čovjeka koja su znala cijepiti i proizvoditi sadnice. Svaka baka je u stvari bila ekolog, proizvodeći vlastito sjeme za sadnje. Danas je to rijetkost jer nam je sve dostupno u trgovinama, pa i pekmez od drena", istaknuo je taj stručnjak dodajući kako je vjerojatno i mogućnostu upravo kupnje već gotovih prehrambenih proizvoda, doprinijela da drena u Drenovcima više nema.

"Želja nam je u Drenovcima zasaditi drvorede drena, te organizirati plantažni izgoj i proizvodnju drena. Ljudi kada se danas u Drenovcima drena spominju govore samo o pokojoj grančici koju su nosili u crkvu na Cvjetnu nedjelju. Moj ga otac također ne pamti što znači da ge ovdje nema unazad stotinjak godina", rekao je pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Vukovarsko-srijemske županije, Andrija Matić, inače Drenovčanin.

Optimistična je direktorica Lokalne agencije za razvoj "Vjeverica" d.o.o. Drenovci, Ana Cvitković-Komesarović koja navodi kako se projekt introdukcije (ponovnog povratka u nekadašnje stanište) i komercijalizacije drena planira financirati sredstvima iz fondova Europske unije (EU). "Uskoro nam se ponovno otvara mogućnost korištenja strukturnih i pretpristupnih fondova za prekograničnu suradnju za koje se Vukovarsko-srijemska županija može prijaviti s zajedničkim projektima s BiH i Srbijom. Kada je riječ o drenu, vidimo priliku u suradnji s BiH, na čijem području postoji duga tradicija uzgoja tog drveta", kazala je.

A upravo o tradiciji uzgoja drena u BiH, govorila je Tea Samardžić-Memčić iz Udruge poduzetnika i poslodavaca bosanskohercegovačke općine Žepće napomenuvši kako na području te općine ne postoje plantaže drena, ali s obzirom na veliku rasprostranjenost drena u prirodi, i nema potrebe za plantažnim uzgojem. "Naši ljudi već tradicionalno dugi niz godina i desetljećja sakupljaju dren po okolnim obroncima u Žepću i proizvede likere, pekmeze, džemove, marmelade, a i suše ga. U sklopu agroinkubatora, koji smo izgradili, skladištimo dren, a organiziramo i preradu te plasman proizvoda na tržište", navela je.

Iskustva prikupljena na ovom stručnom skupu trebala bi poslužiti za daljnji razvoj projekta "Reintrodukcija drena u Drenovce" kako bi u skoroj budućnosti, ulice ovoga slavonskog sela, doista bile ponovno zasađene drenom, a posjetitelji odmah, po ulasku u Drenovce, znali odakle selu ime.

Autor: Alen Kuns

http://www.agroklub.com/hortikultura/zdrav-kao-dren/8173/

 

 * * *

Dren - zdrav od semena do ploda

Z. O. J.

Lekovita priroda: dren pomaže u lečenju grla, malokrvnosti, boginja, bolesti bubrega, dijareje, hemoroida, dijabetesa, kod zarastanja rana. Svaki njegov deo je lekovit

Zdrav kao dren, kaže se za osobu koja nema nikakve tegobe. U našem narodu dobro je poznat značaj biljke dren (Corpus mas), koja je popularna još od antičkih vremena. Raste svuda, najviše na suvim, sunčanim i kamenitim stranama listopadnih šuma. Cveta u februaru i martu, a sazreva od jula do oktobra. Plodovi su tamnocrveni, slatko-kiselkastog ukusa.

Sadrže veliku količinu prirodnog šećera, organske kiseline, pektina, tanina i izuzetno mnogo vitamina C. U drenjinama ima dvostruko više askorbinske kiseline nego u pomorandži. Plodovi se jedu u svežem stanju, zamrzavaju se, suše ili prerađuju u pekmez, marmeladu, slatko, kompot, voćni sok. Međutim, uprkos tome, što se zna da je ovo šumsko voće ukusno, hranljivo i zdravo, u narodu se ne koristi dovoljno.

U Francuskoj i Italiji se od drenjina masovno pravi vino i žele, a nedozreli plodovi konzerviraju se u slanoj vodi kao masline. U Nemačkoj se kuvaju sa šećerom i sirćetom, dodaju jelima od testa i krompira. U Rusiji prave ukusne supe i koriste se kao začin za specijalitete od mesa i ribe. Ovi narodi su istinski poštovaoci tradicionalne medicine i dobro znaju lekovita svojstva drena.

Svaki njegov deo je lekovit - plod, list, kora, cvet, sveže i osušene koštice. Delotvoran je u lečenju grla, malokrvnosti, boginja, bolesti bubrega, dijareje, hemoroida, dijabetesa, za brže zaceljivanje rana.

Ruski naučnici su ustanovili da drenjine, kora stabla i listovi poseduju antimikrobiološko svojstvo. Mesnati deo ploda i ulje iz semenki može da se koristi za regeneraciju kože i sluzokože. Sok, pekmez, čaj i drugi proizvodi od zrelih drenjina pomažu kod dijareje i drugih oboljenja organa za varenje. Ukoliko se uz poremećaj rada creva i dijareje javi i groznica, preporučuje se čaj od kore ove biljke.

 

SOK OD DRENJINA

Za pripremu je potrebno 4,5 litra vode, dva kilograma zrelih drenjina i kilogram šećera. Drenjine se operu, iseckaju i dodaju u tri litra provrele vode. Kuvaju se 20 minuta, zatim se sklone sa ringle, ostave da se ohlade i na kraju se ispasiraju. Ova masa u presi ili gazi prelije se ostatkom vode, vrati se na ringlu i kuva se još 15 minuta. Postupak sa hlađenjem i pasiranjem se ponavlja.

Nakon toga pomeša se sve, doda se šećer i na niskoj temperaturi, uz neprekidno mešanje, sačeka da se šećer rastopi. Tek onda temperatura se pojača i sok kuva još 10 minuta. Zatim

se sipa u oprane i vruće flaše, koje se potom hermetički zatvaraju. Kada se jednom flaša otvori, trebalo bi je držati u frižideru. Zbog jake koncentracije razblažuje se običnom ili kiselom vodom.

PEKMEZ

Pravi se uvek u istoj razmeri - na kilogram pasiranih drenjina ide kilogram šećera. Zreli plodovi se prvo operu, očiste od koštica, preliju vrelom vodom i ostave da odstoje pet minuta. Potom se izvade iz vode, propasiraju, stave u šerpu i pospu šećerom. Sadržaj se kuva tri časa na umerenoj temperaturi uz neprestano mešanje. Završeno je kada se masa zgusne. Vruć pekmez sipa se u čiste i tople tegle, koje se otvorene stavljaju u rernu zagrejanu na 100 stepeni, da odstoje petnaestak minuta. Pošto se izvade, stavlja se celofan ili hermetički zatvarač i odlažu se na suvo mesto.

http://www.novosti.rs/vesti/zivot_+.304.html:470617-Dren---zdrav-od-semena-do-ploda

* * *

 DRVO U SNOVIMA

DRVO -　 preispitajte svoje ciljeve, niste li možda skrenuli s puta

Drvo: neiscrpni život

DRVORED – dva put razmislite prije nego donesete odluku

DRVOSJEČA – uspjeh

DRVA - Skupljati drva po šumi - rasprava. Sijeći drva - bit ćete štovani. Cijepati drva - muke i problemi u poslu. Drva na gomili - bogatstvo. Rasuta drva - svađa u kući. Ložiti drva - tuga. Obrađivati drva - svladat ćete svoje neprijatelje. Prerađivati drva - postići ćete željeni cilj. Drvo da pliva na vodi - prilike vam se poboljšavaju.

DRVA ~ ako ih cijepate - riješit ćete problem ~ ako ih skupljate – svađe ~ sjeći drva – priznanje ~ ložiti drva - problemi

DRVENA GRAĐA - Očekujte vijesti koje će vas iznenaditi i jako obradovati.
DRVENE KLOMPE - Nositi klompe - pažljivije trošite novac i vaše materijalno stanje znatno će se popraviti.
DRVENA ZGRADA - Živjeti u drvenoj zgradi - idete u susret teškim vremenima. 
DRVO - Drvo u cvatu - radost. Zeleno drvo - velika čast i prijateljstvo. Plodno drvo - sreća. Osušeno drvo - neuspjeh zbog vlastite lakomislenosti. Srušeno drvo - pretrpjet ćete neku štetu. Drvo sa gustom krošnjom - veliki dobitak. Drvo bez krošnje - gubitak. Staro drvo - rano ćete ostariti. Uspravno i visoko drvo - primit ćete dobre vijesti. Drvo raskoljeno od munje - rastanak s nekim koga volite. Stajati pod drvom kad udari munja - dobre vijesti. Tresti drvo - zadovoljstvo. Sjediti na drvetu - ugled, vlast i čast. Sjediti ispod drveta - povoljne vijesti. Pasti s drveta - neprilike. Drvo u šumi - prijatelj na visokom položaju.

Drvo: Vezano za starost drva, može označavati prošle događaje. Drvo u snu možete biti i vi, gdje korjeni simboliziraju stopala, trup noge, krošnja gornji dio tijela. Kao i vaše ambicije. Svaka pojedina vrsta znači nešto drugo. Sječa stabla može označavati selidbu ili polaganje novih temelja.

Drvo je kao drvo života (Biblija, Kabala) simbol neiscrpnog života. Vezano za starost drva, može označavati prošle događaje. Drvo u snu možete biti i vi, gdje korijeni simboliziraju stopala, trup noge, krošnja gornji dio tijela. Kao i vaše ambicije. Stablo u snovima ste vi. Zdravlje, visina i izgled je način na koji vidite sebe. To se može interpretirati samo ako je drvo u fokusu sna. Obratite pažnju na to da li je drvo živo, sa listovima ili bez, cvijećem ili plodovima ili je suho. Jer stabla u snovima mogu biti kao sadržaj pejzaža onda imaju sekundarni značaj. Drvo u snu se može tumačiti i kao obiteljsko stablo. Svaka pojedina vrsta znači nešto drugo. Sječa stabla može označavati selidbu ili polaganje novih temelja. Grane u snu su znak sreće i rasta, kao i novog života. Alternativno, grane predstavljaju odnose i komunikaciju s vašom obitelji. Slomljene grane, osobni ili poslovni problemi. Odrasli smo u kulturi u kojoj je „šiba iz raja izašla“, pa šiba obično i najavljuje neke kazne. I štap i toljaga nose u sebi prijetnju.

DRVODJELJA - Postići ćeš uvaženje za svoj rad.
DRVORED - Drvored - pomoć od odgovornog.

DRVOSJEČA - Vidjeti drvosječu - želje vam se neće ispuniti. Ako vi siječete drva - postići ćete priznanja za svoj rad.

Drvored: ograničena ili zabranjena situacija koju moraš prevladati. Ograničene mogućnosti.

Drvored može značiti ograničenu ili zabranjenu situacija koju moraš prevladati. Ograničene mogućnosti ili poziv na organiziranje.

* * *

Ispada da smo svi praznovjerni, ja ne znam nikoga tko bar ponekad ne pokuca o drvo za sreću ili da se nešto ne "urekne". To je mali, posve spontani ritual koji često obavimo, a da nismo ni svjesni što činimo...

Eto dragi moji, budite zdravi kao dren i lijepo pokucajte u drvo za sreću u današnjem danu, da sve dobro i lijepo traje...