III DODATAK: FENOMEN KAMENIH KUGLI
11.1 Kostarika – petroglifi i zvjezdane konstelacije
Nakon kamenih piramida i kamenih megalita dijem Planete dolazimo do jos jednog fenomena starog svijeta: kamenih kugli.
Tokom konca 1930-ih i pocetka 1940-ih godina, americka United Fruit Company je krcila sume da bi sadila plantaze banana sirom Kostarike. Delta rijeke Terraba (poznata i kao Sierpe, Diquis i General River) postaje prvim nalazistem kamenih kugli. Kasnije se kugle pronalaze i pokraj Golfita i na otoku Isla del Cano.
Gotovo sve kugle su napravljene od granodiorita, cvrstog kamena cije je nalaziste na vrhu planine Talamanca. Kamenolom je u prosjeku oko 80 kilometara udaljen od mjesta nalazista vecine kugli.
Jedna od najvecih kamenih kugli u Kostariki sa preko 2 m u precniku;
materijal je vrlo cvrsti i tezak za obradu granodiorit
Nekoliko kugli je napravljeno od kokine (coquina), cvrstog materijala slicnog krecnom kamenu koji je formiran od pjescanih depozita. Pretpostavlja se da je ovaj kamen prenesen u unutrasnjost zemlje preko delte rijeke Terraba-Sierpe. Takodje, pronadjene su kugle i na pacifickom otoku Cano koje je udaljeno 20 km od obale Kostarike.
Velicina kugli je u rangu od nekoliko centimetara do najvece promjera 2,25 metra. Najteza kugla ima tezinu preko 16 tona. Odstupanje od perfektnog kruga je minimalno: 0,2 - 5 cm.
Arheolog Doris Z. Stone je 1940. napisao na kraju svog izjvestaja: “Mi moramo klasificirati perfektne kamene kugle Kostarike medju neobjasnjenje megalitske enigme”.
Najveca dosada pronadjena kugla u Kostariki je promjera 2,25 metara i tezine preko 16 tona
Dosada je pronadjeno oko 300 kamenih kugli. Nedovrsene kugle nisu nikada nadjene, a niti alati kojima su formirane. Nesumnjivo je da kugle nisu prirodnog porijekla.
Nakon pronalazaka ovih kugli gotovo sve su izmjestene sa svojih originalnih lokacija. Po Kostariki su poceli ukrasavati dvorista i parkove privatnih kuca, crkvi, bolnica i vladinih institucija. Cak su dvije prenesene u SAD: jedna je u muzeju National Geographic Society u Washingtonu, a druga u dvoristu Harvardskog univerziteta u Cambridgeu, Massachusetts.
Sa svojih originalnih lokacija kugle su prenesene u gradove Kostarike i ukrasavaju dvorista bolnica,
privatnih kuca i muzeja (na slici dvoriste Nacionalnog muzeja, San Jose)
Nacin obrade kugli ostaje nerazjasnjen. Ukoliko se uzme komad granodiorita i pokusa zagrijavanjem obradjivati, pocinju da otpadaju nivoi (kao kriske). Dakle, pravilan sferican oblik se ne moze dobiti zagrijavanjem. Metalni alati nisu pronadjeni, kao ni kompjuterizovane masine za obradu ili laserski instrumenti koji ce se brinuti o dobijanju pravilnog sfericnog oblika. Ovo su alati koje bi mi danas koristili za oblikovanje.
Neke od kugli su pronalazene pod zemljom zajedno sa predmetima od keramike koji upucuju da im je starost najmanje 1200 -3200 godina. Uglavnom, sve kugle imaju porijeklo iz prêt-kolumbovskog doba.
Prema svjedocenju onih koji su ih pronalazili na originalnim lokacijama zna se da su kugle imale odredjenu orijentaciju (najcesce sjever-jug), te da su formirali trokute (grupe od po tri kugle) i paralelograme. Jedna grupa kugli je imala orijentaciju prema megnetnom sjeveru. Vrlo cesto su kugle nalazene na vrhu uzvisina.
Nazalost, pomjeranjem kugli sa njihovih originalnih lokacija zauvijek se izgubila mogucnost da se utvrde medjusobni odnosi i relacije medju kuglama razlicite velicine. Trenutacno, samo je sest kugli na svojim znanim lokacijama.
U svom obimnom dugogodisnjem proucavanju kugli iz Kostarike, americki arheolog Samuel K. Lothrop (“Archeology of the Diquis Delta, Costa Rica”, Peabody Museum of Archeology and Ethnology, Harvard University, 1963.) zakljucuje da “postoji astronomska orijentacija kamenih kugli”.
Autori George Erikson i Ivan Zapp (“Atlantis in America: Navigators of the Ancient World”) iznose tezu da su kugle starije od 12 000 godine i da su ih koristili Atlantidjani za navigaciju. Pri tome isiticu da su uz kugle pronadjene posude sa udubljenjima koji bi utvrdjivali zenit zvijezda.
Doug Yurchey (“Were Costa Rican Spheres Ancient Receivers?”) iznosi tezu o kamenim kuglama kao dijelu svjetskog energetskog sistema. Drevni kameni monoliti, piramide, a evo i kamene kugle su, prema Dougu, bile dio “svjetskog prethistorijskog Teslinog sistema kojeg su koristili potomci Atlantidjana. Oni su bili elektrovodi svjetske bezicne distribucije. Pri tome je kamen sluzio kao uzemljenje cija se frekvencija izjednacavala sa zemaljskom elektromagnetnom frekvencijom… Kameni megaliti prethistorije su bili u nenaseljenim regionima i preko njih se komunikacija nije prekidala…” (Interesantno je da je vrh modernih antenna u obliku lopte.)
Naravno, energetska zracenja Zemlje pri tome imaju osnovnu ulogu. Stoga je originalni razmjestaj kugli trebao pratiti podzemne energetske linije i Zemljine cakre.
Kamena kugla pronadjena u mjestu Guayabo, u provinciji Cartago, sluzila je kao vrlo precizni kalendar, tvrdi autor Michael O’Reily (lokalne dnevne novine “La Nacion”, 25.03.1979., Turrialba, Cartago). Uklesani cirkularni petroglif prikazuje datume kao sto su solsticiji i trajanje kisne sezone.
Nakon hiljada godina provedenih u zemlji i izlozenih djelovanju klimatskih faktora povrsina kugli je izgubila prvobitni izgled. Ipak, na nekim od njih je jos uvijek prepoznatljiv dizajn koji upucuje da se radi o petroglifima.
Na primjer, kugle izlozena u muzeju glavnog grada Kostarike San Joseu, prikazuje uocljivu spiralu i druge uklesane linije.
Uocljiv je uklesani petroglif na povrsini kamene kugle koja se cuva
u nacionalnom muzeju u San Joseu, Kostarika
Astronom Edwin Quesada je analizom petroglifa uocio da postoji veza izmedju crteza na povrsini kugle i zvjezdanih konstelacija Pegasusa (krilatog konja) i Andromede (nebeska princeza). Uporedjene su linije i tacke sa povrsine kugle sa lokacijama zvijezda i linijama koje se vuku izmedju njih.
Rezultat je bio frapantan.
Poredjenje zvjezdanih konstelacija i petroglifa: rezultat je iznenadjujuci
– kamene kugle su imale ulogu stronomske karte
Dvadeset dvije zvjezdane konstelacije su formirale oblik koji se podudarao sa petroglifom na kamenoj sferi!
Spirala na petroglifu odgovara spirali koju stvara M31 Andromedina galaksija na nocnom nebu.
Dvadeset i jedna zvijezdana konstelacija ucestvuju u formiranju cudnog oblika petroglifa: Beta Andromeda, Alfa Andromeda, Omikron Andromeda, HR8632 u konstelaciji Lakerta, Beta Pegasus, Psi Pegasus, Pi Pegasus, Gama Pegasus, zvijezde u sazvjezdju ribe (Teta, Jota, lambda, Kapa, Gama i Omega), zatim Beta riba, Eta akvarijus, Alfa Pegasus, Teta Pegasus, Teta akvarijus, Beta akvarijus, Alfa ekvuelus, Ipsilon Pegasus, Delfinovo sazvjezdje te dvije zvijezde (HR8313 i HR 8173) u Pagazovoj konstelaciji.
S obzirom da je petroglif uklesan u kamenoj kugli ocigledno je da se na njemu moglo pratiti kretanje zvijezda tokom noci, a s obzirom na rotaciju nase planete. Ako se kamena kugla zarotira s lijeva na desno, a imajuci zvijezdu Sjevernjacu na dnu kugle, onda se moze prikazati kretanje zvjezdanih konstelacija u pravcu istok-zapad!
Izvanredno.
Dakle, sfera nije bila samo astronomska karta vec i prakticni planetarij.
Jos jedan detalj privlaci paznju. Spirala koja je prikazana na kamenoj kugli odgovara spiralnom obliku M31 galaksije i njenoj poziciji u odnosu na druga sazvjezdja. Medjutim, sa Zemlje, ova galaksija na nocnom nebu nije nista drugo do mala svjetlosna tackica. Kako su nasi preci znali da je rijec o galaksiji spiralnog oblika, a bez odgovarajucih instrumenata?
Nadalje, oblik petroglifa sigurno nije slucajan. Koju poruku nam on nosi? Izgled nekih bica iz centralnoamericke flore prije toliko hiljada godina? Pas, jaguar, majmun?
Ili, nesto jos nedostupno nasem umu i znanju?